GVOZDEN ŠARAC: Hrvati na referendumu 1992. glasali za nezavisnu BiH, čime su državu uvukli u rat, a danas od Srba traže ruku spasa

RTRS plaši gledatelje građanskom državom, BNTV insistira na Dodikovoj nedosljednosti, FTV daje opozicionim političarima priliku da predlože rješenja za izlazak iz političke krize

GVOZDEN ŠARAC: Hrvati na referendumu 1992. glasali za nezavisnu BiH, čime su državu uvukli u rat, a danas od Srba traže ruku spasa
Foto: RTRS

BHT1: “Jedan”, 3. februara

NOVINARSKI SKEPTICIZAM I POLITIČAREVA KOREKTNOST: Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ne sumnja u dobronamjernost zvaničnika međunarodne zajednice koji posreduju u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH. “Ne treba olako etiketirati te ljude niti stvarati neprijatelje BiH”, kaže odgovarajući na pitanje urednika Benjamina Butkovića o (ne)povjerenju u evropske pregovarače. Butković je spomenuo sumnje da se Olivér Várhelyi zakulisno dogovarao s Miloradom Dodikom, da je Angelina Eichhorst sklona podržavanju zahtjeva HDZ-a, te da Johann Sattler nije podnio izvještaj Odboru Evropskog parlamenta za spoljne poslove. Podsjećajući i na to da Turska nije podržala sankcije protiv Dodika, Butković je problematizovao i odnos te države prema BiH. Džaferović ni u tome ne vidi ništa sporno, opravdavajući to turskom politikom stabilizovanja Balkana. Butković nije propustio pitati ni zašto se pregovori odvijaju izvan institucija BiH, ni kako će državne institucije odgovoriti na najavu mogućih daljih blokada. Jedini mehanizam koji država ima jeste, kaže Džaferović kao pravnik, državno Tužilaštvo. BiH nema mehanizam koji bi omogućio da većina u Parlamentu BiH odluči o tome. To znači da, kad Tužilaštvo ne reaguje, preostaju OHR ili SAD. Tokom intervjua, Butković nije propitivao tvrdnju koju je spomenuo u najavi ‒ da Džaferović važi za čuvara mjesta u Predsjedništvu BiH za Bakira Izetbegovića.

Federalna TV: “Plenum”, 7. februara  

ŠTA JE RJEŠENJE ZA KRIZU? Davanjem prostora opozicionim liderima čija je retorika umjerenija u odnosu na retoriku lidera etničkih stranaka, urednice Ena Ameti i Azra Pašukan nastoje doprinijeti ublažavanju tenzija, približavanju dijametralnih stavova i usmjeravanju pažnje na rješenja političke krize. Koliko smo daleko od izmjena Izbornog zakona uzimajući u obzir tumačenja političkih analitičara i opozicije prema kojima ni SDA-u ni HDZ-u ne odgovara postizanje dogovora? Kako uravnotežiti građanski i etnički princip u BiH? Ni od Borislava Borenovića, lidera PDP-a, a ni od Elmedina Konakovića, lidera NiP-a, koji su bili gosti emisije, gledaoci nisu čuli ništa novo u odnosu na stavove koje slušaju mjesecima. “Treba tragati za rješenjima.” Na ovu floskulu se može svesti većina njihovih odgovora, pa bi ih potpitanjima valjalo podsticati na sadržajnije odgovore ‒ npr. koje rješenje za izmjene Izbornog i Krivičnog zakona BiH oni predlažu, koje bi stranke u Parlamentu BiH podržale takvo rješenje itd. Čim se izađe iz sfere apstraktne terminologije o potrebi postizanja dogovora, nesposobnosti vlasti da rješava aktuelne političke i ekonomske probleme itd., postaje evidentno koliko su i stavovi opozicionih stranaka nepomirljivi. Ilustracije radi, problem nastaje već kod pojma institucije BiH, koje su za Borenovića isključivo “zajedničke institucije”. Zbog Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a, kojim je NSRS predvidjela osnivanje entitetske Agencije za lijekove, Ameti je podsjetila Konakovića na njegovu najavu da Kanton Sarajevo neće poslovati s kompanijama koje budu slijedile ovakvu Dodikovu politiku. Konaković je to potvrdio objašnjavajući zašto je ovakav Dodikov postupak nepromišljen, neprovodiv i štetan po kompanije i građane u RS-u.

RTRS: “Drugi ugao”, 7. februara

ŠUTNJA TUŽILAŠTVA: Koliko je Okružno javno Tužilaštvo Banja Luka agilno u slučaju prijava za seksualno zlostavljanje štićenice Doma za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević” u Banjoj Luci, govori i to što su predstavnici ove institucije odbili poziv za gostovanje u dijaloškoj emisiji posvećenoj ovoj temi.

RTRS: “Pečat”, 2. februara

PRIJETEĆA NOVINARSKA RETORIKA: “Jedan od bošnjačkih jastrebova”. Ovako Gvozden Šarac naziva Elmedina Konakovića zbog njegove izjave da bi volio BiH bez entiteta i kantona. Gledaoci su čuli samo ovaj dio njegove izjave, bez dijela u kojem govori da je RS realnost BiH proistekla iz Dejtonskog sporazuma. Prijeteća Šarčeva retorika nastavlja se u cijelom prilogu o neuspjelim pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH. Srbi i Hrvati moraju biti oprezni da ih ne uhvati san… Kada Bošnjaci eliminišu Hrvate, na red dolaze Srbi. Šarac plaši gledaoce baukom građanske države, koja po njegovom tumačenju znači istrebljenje Srba i Hrvata. Gotovo pa konclogor. Nakon emitovanja dijelova govora Dragana Čovića u NSRS-a o opasnostima bošnjačke politike majoriziranja, Šarac se sarkastično naslađuje. Zahvaljuje Čoviću na upozorenju, ali podsjeća na “notorne činjenice” ‒ da su i Hrvati na referendumu 1992. glasali za nezavisnu BiH, čime su državu uvukli u rat, a danas od Srba traže ruku spasa. Za sagovornike u prilogu odabrao je političkog analitičara Vojislava Savića, koji priča o nametanju “nereprezentativnih Srba” poput Vojina Mijatovića, i političkog analitičara Milana Šutala, koji sasvim otvoreno govori o potrebi ponovnog formiranja Herceg Bosne. Nisu izostavljene ni zapaljive izjave Zorana Milanovića. U prilogu nema nijednog sagovornika drugačijeg stava, pa novinarsko pravilo o zastupljenosti obje strane ni formalno nije ispunjeno.

BNTV: “Crno na bijelo”, 6. februara

OPET ISTI SAGOVORNICI: Zbog vraćanja predstavnika RS-a u državne institucije, novinarke Bojana Vinčić i Tatjana Lukić podsjećaju na Dodikove izjave od prije nekoliko mjeseci u kojima je najavljivao radikalne izmjene zakonodavstva RS-a, prijetio institucijama BiH i obećavao nezavisnost RS-a. Fokus je na njegovoj nedosljednosti, a novinarke zaključuju da nijedan od njegovih uslova za deblokadu institucija nije ispunjen. Autorice priloga se ne bave opravdanošću tih uslova ni posljedicama blokade, nego isključivo Dodikovom nedosljednošću. I u ovom prilogu ponavljaju se poznati sagovornici koji se pojavljuju gotovo iz emisije u emisiju, bez obzira na povod priče ‒ predstavnici vodećih opozicionih partija u RS-u, te politički analitičari Tanja Topić i Velizar Antić. Predstavnica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić govori o zloupotrebi institucija, konkretno NSRS-a od strane Dodika.

ZAKLJUČAK: Iste teme koje mjesecima dominiraju bh. politikom reflektuju se i na izbor tema i izvora u političkim emisijama. I to negativno. To je recikliranje istih problema, ali manje-više i istih sagovornika koji ponavljaju poznate stavove. Ako bismo u ovoj slaboj konkurenciji rangirali analizirane političke emisije po pripremljenosti novinara za temu, tumačenju činjenica i odnosu prema izvorima informacija, na prvom mjestu u ovoj analizi bio bi intervju “Jedan” BHRT-a, a na posljednjem “Pečat” RTRS-a.

About The Author