Grčki pristup vakcinaciji

U vladinim krugovima se gaji nada da će povećanje stope vakcinisanja i toplije vrijeme smanjiti broj oboljelih i na taj način omogućiti siguran doček turista za dobrobit ekonomije

Grčki pristup vakcinaciji
Izvor: FT.com

Strategija Grčke za vakcinisanje protiv Covid-19 je usklađena sa koordiniranim EU pristupom. Ovaj pristup omogućava isporuku nekoliko tipova vakcina, istovremeno uređuje stopu isporuke, kao i uputstva za davanje vakcina, dok proces vakcinisanja do danas, se odvija neprečeno i bez ikakvih kontroverija.

Spori tempo isporuke vakcina koji potiče od ovog pristupa može dovesti do odlaganja revitalizacije ekonomije, posebno najvažnijeg sektora turizma. U nastojanju da podstakne privrednu aktivnost, Vlada nagoveštava targetiraniji početak vakcinisanja.

Operacija Sloboda

Nacionalni plan za vakcinisanje protiv Covid-19, takozvana Operacija Elefteria (Sloboda) je simbolično startovala 27 decembra. Grčka se striktno drži nabavke vakcina u okviru EU šeme, koja prema prvičnih faza planiranja, može da isporuči ukupno 28.3 miliona doza od svih odobrenih dobavljivača.

Doze vakcina koje sleduju Grčki preko EU šeme za nabavku, 23 decembar, 2020

(Izvor: National Vaccination Campaign).

 

 Vakcine kroz statistiku

Statistika objavljena u decembru 2020 u nacionalnom planu za vakcinisanje, navodi da je zapravo Grčka nečujno izdala naređenje da joj se što pre omoguće vakcine, dok je EU raspredeljivala vakcine ona osnovu broja stanovništva.  Na primer, Grčka, u kojoj živi 2,2% od ukupnog stanovništva EU, mogla je da naruči i do 6.6. miliona doza Fajzerove/Biontek vakcine u decembru 2020, ali se odlučila da rezerviše 4.7 miliona. Slično i sa vakcinom Moderne, na osnovu broja stanovnika, Grčka je mogla da rezerviše i do 3.5 miliona doza, ali se odlučila da rezerviše samo 1.8 miliona.

Ovu su strategiju navodno pratili nekoliko siromašnijih zemalja EU, koje su se otkazale skupih ili komplikovanih vakcina, kada su u pitanju troškovi čuvanja ili njihova praktičnost, odlučivši da sačekaju jeftinije i fleksibilnije formulacije. Potreba da se vakcina isporuči na nepristupačnim lokacijama, kao što su mali ostrovi, možda je imala ključnu ulogu za Grčku prilikom odluke o nabavci vakcina.  

Do sada nije bilo nikakvih razgovora o kupovini vakcina od dobavljivača van EU okvira za nabavke, kao na primer Sinofarm i Sputnik V, čime se izbegla geopolitička nedoumica koja preovladava u susednim zemljama Zapadnog Balkana, ali i EU članica, kao što je Mađarska – ali se istovremeno i usporio proces vakcinacije. Takođe, ne postoji nikakav partnerski ugovor sa ostalim zemljama za distribuciju vakcina ili za donaciju zemljama koje nemaju vakcine.

Noseći konzervativne odluke o nabavkama, isporuka vakcina Grčkoj će korak po korak pratiti EU okvir, dodeljujući na taj način glavnu reč Evropskoj agenciji za lekove u odobrenju novih vakcina i direktno će zavisiti od političke moći u Briselu u procesu navremenog obezbeđivanja vakcine. Prema ECDC, do 30 marta, Grčka je dobila 1.955 miliona doza vakcine (1,342,380 Fajzerove vakcine, 147,600 vakcina Moderne i 465,600 AstraZeneke).

Prema Ministarstvu zdravlja, do aprila će Grčka dobiti 1.1 milion doza Fajzerove vakcine, 450,000 AstraZeneke i 100,000 doza Moderne. Predviđeno je da Johnson&Johnson isporuči 1.2 miliona doza na kraju drugog kvartala. Prvični raspored je predviđao 5 miliona doza AstraZenekine vakcine do kraja aprila. Očigledno je da je ovo neostvarljivo zbog dobro poznatih razloga i prepreka u isporuci, koje su predmet spora između Evropske komisije i ove englesko-švedske kompanije.

Ranija isporuka van predviđenog plana nije moguća, međutim, ukoliko Grčka nastavi da prati EU korake, očekivano je da usledi pad nabavke, po primeru koji je nedavno objavljen za Nemačku, u kome se navodi da će značajan rast isporuka u trećem kvartalu dovesti do mogućeg zasićena vakcinama u EU do kraja godine.

Grčka produžuje da daje vakcinu AstraZeneke po uputstvu Evropske agencije za lekove i nije donela odluku kao neke od Evropskih zemalja, koje su privremeno obustavili upotrebu ove vakcine, strahujući od neželjenih efekata. Prema vladinoj strategiji, kada se nacionalni plan bude sprovodio u punom jeku, mesečni kapacitet isporuka vakcina će iznositi do 2 miliona doza. Trenutna stopa vakcinisanja na mesečnom nivou biće povećana sa 28,000 datih vakcina, na oko 800,000, odnosno na 1.5 miliona u aprilu.

Strategija za vakcinisanje odlično fukncioniše

Do sredine februara, širom zemlje su bili uspostavljeni više od 750 punktova za vakcinisanje u državnim bolnicama i centrima zdravlja, a početkom aprila, planirani su još dodatnih 272. Pod upravom vojske, uspostavljena su i dva velika centra za vakcinaciju u Atini i Solunu koji se bave logistikom i distribucijom, a u planu je i treću, takođe u Atini.

Termin za vakcinisanje se može dobiti preko centralizovane onlajn platforme ili preko nedavno pokrenutog sistema za e-recepte. Za primanje dve doze vakcine koja je trenutno na raspolaganju, oba termina se istovremeno zakazuju i rezervišu se dve doze od postojećih zaliha. U trenutku pisanja ovog teksta (30 marta), kada je u pitanju distribucija vakcina, Grčka se približava proseku za EU, odnosno, procenat datih vakcina upoređeno sa brojem dobijenih doza iznosi 78.5%.

Distribucija vakcine protiv Covid-19 u Grčkoj. Grčka je predstavljena plavim tačkama koje su blizu centra na prikazanom dijagramu (Izvor: ECDC Covid-19 Vaccine Tracker).

Do sada, 5.7% stanovništva (nešto nad 550,000 ljudi) je kompletno vakcinisano, dok 11.7% (nešto nad 1 milion ljudi) je primilo prvu dozu, što pozicionira Grčku iznad srednje granice EU. To znači da kao i većina zemalja članica EU, Grčkom prestoji dugi put ka cilju da se vakciniše 70% odraslog stanovništva do kraja leta. S druge stane, postavljeni cilj da do maja meseca bude dodeljena prva doza vakcine većini stanovnika na uzrastu od nad 60 godina, nekako se čini kao da je na dohvat ruku.

Vakcinacija se pruža besplatno preko nacionalnog zdravstvenog sistema. Primanje vakcine je na dobrovoljnoj osnovi jer Ustav Grčke onemogućuje obavezno vakcinisanje. Međutim postoje slučaji kada je vakcinacije pod određenim uslovima neophodno zbog javnog interesa (kao na primer u javnim zdravstvenim ustanovama koje funkcionišu kao dnevne bolnice).

Strategijom vakcinisanja upravlja Nacionalna komisija za vakcinaciju – stručno telo koje je osnovalo Ministarstvo zdravlja. Komisija do sada radi na prilično konvencionalan način, postavljajući prioritete profesije (zdravstveni radnici kao ključno osoblje), starosne grupe i poznate zdravstvene uslove. Zbog teškog pristupa udaljenim ostrovima, pristupilo se masovnoj vakcinaciji ovog stanovništva, na isti način kao i za starije osobe.

Javno mišljenje

Javno mišljenje se tokom poslednjih nekoliko meseci značajno promenilo u korist podrške vakcinaciji, a čini se da se veliki skepticizam koji je bio prisutan u jeku pandemije, zančajno smanjio. U februaru, 59% ispitanika na Pulse/Skai anketi je odgovorilo da bi se vakcinisali, upoređeno sa 37% u novembru 2020. Istovremeno, procenat ispitanika koji je kategorično odbacio vakcinisanje je smanjen sa 14% na 8%. Ono što je uticalo na promenu javnog mišljenja je izdato odobrenje za nabavku vakcina i sama dostupnost vakcina, kao i publicitet o uspešnom masovnom vakcinisanju u Izraelu.

Prethodna akneta koju je sproveo Metron Analysis/Mega, otkrila je podeljene stavove po generaciskoj liniji, prikazujući da se 80% ispitanika starijih od 65 godina izjasnilo da bi primili vakcinu, upoređeno sa 54% ispitanika u starosnoj granici od 17-34 godina.

Osim nedeljnih televizijskih brifinga, vrlo malo resursa je uloženo u kampanju za podizanje svest javnosti, promovisanje vakcinacije, ili bar ublažavanje otpora ka vakcinaciji. Izgleda da jedini televiziski spot koji je napravljen po primeru filmova iz šezdesetih godina prošlog veka i daje akcenat na stariju publiku, teško da može ubediti skeptične mlade ljude. Uskoro se očekuje bolje targetirana kampanja.

Prihvatanje vakcine personala je zabrinjavajuće nisko kod medicinskog. I pored toga što su u prvoj prioritetnoj grupi, samo 48% zdravstvenih radnika u Grčkoj je primilo prvu dozu, što je daleko ispod granice u EU koja iznosi 60%, dok je procenat potpuno vakcinisanih zdravstvenih radnika bliži Evropskom proseku od 44%.

Procenat primljenih vakcina je veći kod doktora nego kod medicinskih sestara (77% nasuprot 51%) što navodi na zaključak da prihvatanje vakcina je tesno povezano sa nivoom obrazovanja. Nedavno širenje zaraze u bolničkim uslovima povezuje se sa nevakcinisanim zdravstvenim radnicima. Kako bi se smanjio rizik, uveden je obavezni režim testiranja dva puta nedeljno za bolnički personal koji nije vakcinisan.

U Grčkoj je trenutno broj inficiranih lica u porastu i dok ja vlast optimista da će vakcinisanje dati rezulate, ne postoji dovoljno dokaza da trenutni niski nivo vakcinisanja daje željene efekte u smanjivanju teških oboljenja među osobama koji su primili vakcinu. Predsedavajući Komisije za vakcinisanje je dao nadu u svojoj nedavnoj izjavi da među pacijentima koji su primljeni na intenzivnu negu, nema vakcinisanih pojedinaca.

Pitanja javnog interesa

Najveća kontroverzija oko vakcinisanja leži u faktu da su političari i pojedinci sa političkim konekcijama bili uključeni u preskakanje redova za vakcinisanje, što je ozbiljno narušilo simboličan početak kampanje. Vlada je bila primorana da sa liste prve prioritetne grupe odstrani “kritični” personal, nakon što su nekoliko njih, uključujući ministre i vladine predstavnike na uzrastu od 40 – 50 godina, objavili svoje selfije kako primaju vakcinu. Ostali aspekti programa za vakcinisanje su privukli manje pažnje nego što realno zaslužuju. Tu spada postupak nabavke medicinskih sredstava, što je do neke mere prouzrokovalo previsoke cene i monopositičko ponašanje vezano za kupovinu brzih testova.

Takođe ostaje neistražena uloga donacija iz privatnog sektora ka kampanji za vakcinisanje. Lične donacije kao one iz Stavros Niarchos fondacije bile su od krucijalne u podršci zdravstvenog sistema tokom pandemije, a nedavno je objavljeno da veliki investitor u sektoru nekretnina bi finansirao drugi mega centar za vakcinaciju u Atini. Moguće implikacije ovakvih gestova na odnos države i na sve veći broj njenih dobrotvora, nisu bile deo javne debate o zdravstvenoj krizi.

Pitanje koje će najverovatnije biti glavni fokus jeste budući pravac kampanje za vakcinisanje, nakon što je vlada nagovestila da postoji mogućnost da oko 800,000 zaposlenih u turističkom sektoru dobije prioritet za vakcinisanje, u pokušaju da turistička sezona počne u maju. Ponovo pokretanje turizma je najvišlji vladini prioritet – udeo turističkog sektora na nacionali BDP iznosi jednu petinu, a isti sektor zapošljava 10% stanovništva, pa opcija da ovo bude još jedno “izgubljeno leto” je priča koju vladini predstavnici baš i ne žele da čuju. Ostali detalji ovog plana nisu objavljeni i nije jasno da li je reč o već donešenom vladinom zaključku.

Grčka vlada je pod vodstvom premijera Kirijakosa Micotakisa, predvodila “Digitalni Zeleni Sertifikat” Evorpske unije, sertifikat zasnovan na statusu vakcinacije, koji bi olakšao putovanja preko granice i pomogao turizam. Po svemu sudeći, sertifikat će biti odobren, nakon što je Evropska komisija donela odluku da produži fazu planiranja, međutim mnogi sumnjaju da će ovo rešenje biti operativno kada se očekuje start turističke sezone u Grčkoj, što je zakazano za 14 Maj.

Ostrova bez Covid-19

Sa druge strane, koncept “Ostrova bez Covida” koji je vrlo kratko bio prisutan u međunarodnoj štampi pre nego što ga se vlada odrekla, uprkos praktičnih i etičkih pitanja koja pokreće, ima svoju vrednost za turistički marketing. Neka udaljena ostrva su kompetno obuhvaćena vakcinacijom, a to je očigledno urađeno iz praktičnih razloga, kako bi se izbegla isporuka manjih serija vakcina u nekoliko navrata.

Grčka je i oficijalno, 23 marta, otvorila svoje granice za izraelske turiste koji imaju dokaz o vakcinaciji, ili su preležali Covid-19, ili imaju negativan PCR test, čime se vlada nada da će biti samo pilot faza jednog velikog otvaranja u maju pod istim uslovima za sve turiste. Velike su bile kritike za način na koji su bile otvorene granice juna 2020, odluka koja je bila prosleđena razočaravajućim prihodima i vrtoglavim rastom obolelih. Nakon toga, bezmalo polovina građana je krivilo turizam za nagli porast broja inficiranih. Vlada izričito poriče bilo kakvu povezanost i izgleda da je odlučna da otvori turističku sezonu. Sav ovaj pohod izlgleda poprilično a la Don Kihot, s obzirom na to da se Grčka trenutno bori sa najgorim stopama broja zaraženih, što je bilo razlog da se više puta odlažu velike privredne aktivnosti, nakon više od 4 meseca nacionalnog karantina.

Da li će se širenje virusa smanjiti tokom leta?

U vladinim krugovima se gaji nada da će povećani broj vakcinisanih ljudi i toplije vreme smanjiti broj obolelih na optimalni nivo i na taj način omogućiti sigurne uslove za doček turista i spas ekonomije. Statistika pokazuje da će ovo biti mnogo više rizičnija strategija no što je javno obznanjeno. Stopa vakcinisanja u zemlji će ostati daleko ispod potrebnog nivoa od 70% da bi se postigao kolektivni imunitet, čak i ako efikasnost dosadašnjeg sprovođenja imunizacije bude forsirana tokom sledećih par meseci.

U međuvremenu, izgleda da bilo kakav plan da se vakcine selektivno preusmere ka određenim profesijama ili privrednim sektorima će praktično biti pun izazova i podela, a veoma moguće i bez ikakvog efekta u odbrani protiv virusa. Međutim, sva ova pitanja tek bi trebalo da isplivaju na površinu javne debate, koja je trenutno fokusirana na probleme direktno povezane sa stanjem zdravstvenog sistema i očekivanjima za otvaranje domaće ekonomije.

Tekst je nastao u sklopu trećeg izdanja “Priča iz regije” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (PCNEN), Hrvatske (Lupiga), Kosova (Sbunker), Srbije (Ne Davimo Beograd), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), I Grčke (Macropolis), u okviru projekta “Poveži točke: poboljšane politike kroz građansko učešće” uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

About The Author