Grčka će od 1. januara 2027. godine zabraniti pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina, izjavio je premijer Kyriakos Mitsotakis, navodeći porast anksioznosti, problema sa spavanjem i zavisnost od online platformi kao ključne razloge.
Istraživanje javnog mnijenja koje je u februaru pokazalo je da oko 80 posto ispitanika podržava zabranu. Grčka vlada je već zabranila korištenje mobilnih telefona u školama i uspostavila platforme za roditeljski nadzor kako bi ograničila vrijeme koje tinejdžeri provode pred ekranima.
– Grčka će biti među prvim zemljama koje će poduzeti ovakvu inicijativu. Siguran sam, međutim, da nećemo biti posljednji. Naš cilj je da i Evropsku uniju pokrenemo u ovom pravcu – rekao je Mitsotakis dodajući da je prije donošenja odluke razgovarao s roditeljima.
Australija je u decembru postala prva zemlja u svijetu koja je zabranila društvene mreže za djecu mlađu od 16 godina, blokirajući pristup platformama poput TikToka, YouTubea i Instagrama i Facebooka.
Kompanije Meta, Snapchat i TikTok navele su da i dalje smatraju da zabrana u Australiji neće zaštititi mlade, ali su se obavezale da će je poštovati.
Grčka za sada ne može prisiliti platforme da provjeravaju dob korisnika, ali preporučuje korištenje mehanizama koje su već uspostavili Evropska unija i sama Grčka, te poziva roditelje da pomognu u provedbi mjera.
Od 1. januara 2027. godine platforme će morati imati mogućnost ograničavanja pristupa korisnicima ili će se suočiti s kaznama predviđenim Zakonom o digitalnim uslugama EU (DSA), koje mogu doseći i do šest posto njihovog globalnog prihoda, izjavio je ministar digitalne uprave Dimitris Papastergiou.
Grčki parlament bi trebao usvojiti zakon o zabrani sredinom 2026. godine. I druge zemlje pooštravaju pravila za društvene mreže – Ujedinjeno Kraljevstvo, Malezija, Francuska, Danska i Poljska razmatraju slične zabrane ili su već u procesu donošenja zakona.
U odvojenom pismu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, Mitsotakis je pozvao na koordiniranu akciju na nivou EU, upozoravajući da nacionalne mjere same po sebi neće biti dovoljne za zaštitu maloljetnika od ovisnosti o internetu.
U pismu je predložio uvođenje jedinstvene „digitalne punoljetnosti“ na nivou EU sa granicom od 15 godina, obaveznu provjeru i periodičnu ponovnu verifikaciju dobi na svim platformama, kao i usklađen sistem provođenja i kazni, uz poziv da se takav jedinstveni okvir uspostavi do kraja 2026. godine.
Državni ministar Akis Skertsos naglasio je da zemlje EU nemaju fleksibilnost kakvu ima Australija u ovom pitanju. „Nacionalno zakonodavstvo je u velikoj mjeri povezano i uvjetovano zakonodavstvom EU. Bez evropskog zakonodavnog okvira, nacionalne mjere same neće biti učinkovite“, poručio je.
Izvor: Reuters
