Prema istraživanju javnog mnijenja koje svake godine od 2014. godine provodi Evropska radiodifuzna unija (EBU), većina Evropljana vjeruje tradicionalnim medijima (radio, televizija i štampa) te je nivo povjerenja građana u te medije ostao stabilan ili se čak povećao posljednjih godina.
Nasuprot tome, povjerenje u društvene mreže stalno je opadalo, dostigavši najniži nivo otkako je prvi put izmjereno. Izvještaj ukazuje i na trajni “jaz u povjerenju” između tradicionalnih i on line medija.
Za vjerodostojne informacije građani se prvenstveno oslanjaju na javne servise, pri čemu se vijesti tih medija smatraju najpouzdanijim izvorom na više od 60 posto medijskog tržišta, a jaki i slobodni javni servisi ključna su komponenta vjerodostojnog medijskog prostora koji koristi i njihovim konkurentima.
Prema istraživanju EBU, većina Evropljana vjeruje tradicionalnim medijima, a nivo povjerenja ostao je stabilan ili se čak povećao posljednjih godina. Kao najpouzdaniji izvor informacija ispitanici navode javne servise na 60 posto medijskog tržišta Evrope.
Najviše se vjeruje radiju, i to u 24 od 37 evropskih zemalja koje je pokrilo istraživanje, dok se televiziji vjeruje u sedam zemlja (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Island, Italija, Sjeverna Makedonija, Rumunija i Turska).
Vijestima na internetu se najviše vjeruje u Grčkoj, Srbiji, Mađarskoj i Poljskoj, a štampi u Holandiji i Albaniji.
Nasuprot tome, Evropljani ne vjeruju internetu, a još manje društvenim mrežama. Ova dva medija su od 2015. godine stalno imala negativne vrijednosti neto povjerenja, a sada je ono najniže otkako je prvi put mjereno 2014. godine.
Društvenim mrežama se najmanje vjeruje u 32 od 37 zemalja (86 posto), dok se štampi najmanje vjeruje u četiri zemlje (11 posto), i to u Bugarskoj, Poljskoj, Srbiji i na Kipru. Televiziji se najmanje vjeruje u Grčkoj. Nigdje na kontinentu radio nije prepoznat kao medij kome se najmanje vjeruje. To važi i za on line medije.
Globalno gledano, povjerenje u vijesti je poraslo u prosjeku za šest procentnih poena od početka pandemije koronavirusa. Iako je nivo povjerenja u porastu, postoji jaz između vijesti na internetu i društvenim mrežama s jedne strane, i vijesti u općem tradicionalnom smislu s druge strane, što bi se moglo posmatrati kao posljedica zabrinutosti zbog široko rasprostranjenih dezinformacija na internetu, jedan je od zaključaka ovog istraživanja.
Izvor: Cenzolovka
