Odnos između dnevnika RTRS-a i onoga FTV-a jednak je odnosu neba i zemlje. Dok se u prvom slučaju radi o propagandnom biltenu vladajuće partije, dotle bi dnevnik FTV-a mogao poslužiti kao uzor profesionalnog pristupa i relevantnih vijesti. U dnevniku RTRS-a teško je pronaći kvalitetan prilog, dok je onom na Federalnoj televiziji nemoguće pronaći slabu tačku

RTRS                                                                           9. oktobar 2014.

Urednik: Jasenko Todorović

Potencirani izborni optimizam: Sve za predsjednika

Dnevnik 2 je, kao i obično, počeo parolaškim naslovima ključnih priloga: povećane penzije u Srpskoj; Srpska ima pravo na samoopredjeljenje; novim radnim mjestima sačuvati Srbe u Federaciji; prva u Srpskoj – treća u regionu: u Banjoj Luci otvorena laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze; priznanje herojima koji su spasili novac za penzije u dobojskoj pošti; rezultati predizborne ankete.

Sukladno najavama, prilozi su odisali potenciranim optimizmom, redovito pomognutim nastojanjima Vlade RS-a. U prvom prilogu, predstavljenom u formi prijelomne vijesti, donosi se priča o povećanju penzija od 2% već od 1. oktobra. Novinari naglašavaju i ne propituju stav iz Vlade  kako nema govora da ovo povećanje ima veze s izborima, a kroz prilog isijava atmosfera konstruktivnog dijaloga između predstavnika penzionera i predsjednice Vlade Željke Cvijanović.

U drugom prilogu ukazuje se Milorad Dodik koji je ugostio predsjednika austrijske Slobodarske stranke, poznate po neofašističkim stavovima, koji je predsjedniku RS-a dao punu podršku u procesu samoopredjeljenja i u nastojanju da se funkcija Visokog predstavnika ukine, ali i kroz želju za ukidanjem sankcija Rusiji.

Naredna vijest iznova prati Milorada Dodika u posjeti novooformljenoj općini Stanari, koja je taj status dobila zahvaljujući otvaranju termoelektrane.

Treći prilog zaredom u kojem se pojavljuje Milorad Dodik predstavlja ujedno i profesionalno najlošiji prilog u dnevniku. Tako nam novinari čitaju Dodikov intervju iz beogradskog Nedeljnika u kojem on iznosi teze kako situacija u RS-u nije ni izbliza takva kakvom je neki žele predstaviti, te da su britanski obavještajci, ni od kog pozvani, ušli u zemlju s namjerom da podrže fleksibilnije političare u RS-u, koji će sprovoditi njihovu volju.

Aktivnosti nevladine organizacije “Pod lupom”, koja prati predizbornu kampanju, tema su novog priloga, s naglaskom na uvrede koje se na raznim skupovima upućuju kandidatima vladajućeg SNSD-a.

U narednom prilogu, koji tematizira simbiotsku povezanost vojnih invalida i predsjednice Vlade RS-a Željke Cvijanović, veliča se briga o stradalima kroz priču o otvaranju centra za rehabilitaciju.

Prilog o nabavci uređaja za dijagnostiku tuberkuloze gotovo je jedini korektno napravljen prilog u dnevniku.

Vlada je opet glavni junak sličice iz rudnika i termoelektrane u Ugljeviku, u kojima je proizvodnja modernizirana uz pomoć Vlade RS-a.

Na istom fonu je i priča o izgradnji četvrtog paviljona Studentskog centra u Banjoj Luci i novih prostora Umjetničke akademije, pri čemu je vrhunac priloga dosegnut kroz izjavu predstavnika studenata koji zahvaljuju Univerzitetu i Vladi RS-a na ulaganjima.

Dnevnik se nastavio pričom o ulaganju u zapošljavanje srpskih povratnika u Drvar te patetičnim prilogom o odlikovanju poginulih boraca Vojske RS-a u Istočnom Novom Sarajevu.

Nakon nekoliko vijesti iz crne kronike, uslijedio je set kratkih, korektno urađenih vanjskopolitičkih vijesti, pri čemu je prilog o prijetnjama smrću novinaru Vukeliću urađen profesionalno.

Van konteksta ovih informacija ugurao se i prilog o priznanjima koje je Pošta RS-a uručila MUP-u za uspješno spašavanje penzija iz poplavljenog Doboja.

Predzadnji prilog u dnevniku bavio se konferencijom na temu visokog obrazovanja, tj. njegovog usklađivanja sa potrebama tržišta, dok je posljednji prilog navodio internet-anketu na portalu RTRS-a s pitanjem za koga će gledatelji glasati na predstojećim izborima. Rezultati ankete su, ako je itko sumnjao, u svim segmentima išli naruku vladajućoj partiji i njezinim kandidatima.

PLUS DANA:

Jedan od rijetkih priloga koji je zaslužio tu ocjenu odnosi se na priču o otvaranju laboratorije za dijagnostiku tuberkuloze pri Institutu za javno zdravstvo u Banjoj Luci.

MINUS DANA:

U moru otvoreno propagandističkih i neprofesionalnih priloga vrijedi izdvojiti čitanje Dodikovog intervjua iz beogradskih medija.

FTV                                                                              9. oktobar 2014.

Urednik: Amarildo Gutić

Bez slabe tačke

Dnevnik 2 FTV-a otvoren je velikim prilogom o problemima ljudi iz poplavljenih krajeva, nedovoljnim sredstvima za obnovu kuća i problemima odlaska djece u školu.

Nakon ovog opširnog priloga, uslijedila je kratka vijest o tome kako je čelnik Islamske zajednice Husein Kavazović suspendirao vjerskog službenika Senijada Mekića iz Busovače zbog izravnog sudjelovanja na izborima.

Treći prilog bavio se aktivnostima nevladine organizacije “Pod lupom” i njihovom praćenjem predizbornih aktivnosti. U sjajno napravljenom prilogu gledatelji su se mogli upoznati s tijekom kampanje.

Media plan institut bavio se analizom novinarskog praćenja predizborne kampanje, upozorivši na kvalitetu i nedostatke u izvještavanju portala, ali i na zakonsku ograničenost mogućnosti elektronskih medija. Ovaj prilog, kao i prilog o prijetnjama banjalučkom novinaru Siniši Vukeliću, napravljen je sukladno najvišim standardima novinarske struke.

Jednako dobar bio je prilog o nestanku oružja sa beogradskog aerodroma.

Posljednja tri priloga u dnevniku pokazala su kako se vijesti iz vanjske politike i kulture ne moraju obraditi isključivo na razini agencijskih vijesti, nego se mogu i ozbiljno problematizirati, poput stanja u Siriji, priloga o Patricku Modianu, dobitniku Nobelove nagrade za književnost, te obilježavanja rođenja Ive Andrića.

PLUS DANA:

Rijedak je slučaj da su svi prilozi u nekoj informativnoj emisiji potpuno profesionalno urađeni, pa se bilo teško odlučiti za najkvalitetniji prilog. Kao prvi među jednakima mogao bi se ipak izdvojiti prilog o novinaru Siniši Vukeliću.

MINUS DANA:

Ovaj dnevnik, ni uz najvišu razinu kritičnosti, nema slabu točku.

Komparativna  analiza:

Odnos između dnevnika RTRS-a i onoga FTV-a jednak je odnosu neba i zemlje. Dok se u prvom slučaju radi o propagandnom biltenu vladajuće partije i njezinih ideja, pa se tako riječ “Srpska” čuje u eteru par desetaka puta, dotle je dnevnik FTV-a uzor profesionalnog pristupa i relevantnih vijesti. Dovoljno je usporediti dvije iste vijesti, koje su problematizirane u ovim emisijama, a riječ je o prijetnjama novinaru Siniši Vukeliću i nestanku naoružanja sa beogradskog aerodroma, pa vidjeti o kakvoj se razlici u klasi tu radi.

Ista stvar vrijedi i za vijesti iz vanjske politike te kulture. Imajući sve to u vidu, čovjek se nakon gledanja dnevnika  RTRS-a osjeća do kraja iscijeđeno i psihički iscrpljeno, dok mu FTV nudi pogled u realan život. S druge, pak, strane, čovjek koji gleda dnevnik RTRS-a ima dojam da RS-om teku med i mlijeko i da se progres primijeti na svakom koraku. Za nevolju, ta ubitačna propaganda s RTRS-a traje teško podnošljivih 35 minuta, dok Dnevnik 2 FTV-a traje 21 minutu. Sve nas to dovodi do činjenice da je u dnevniku RTRS-a teško pronaći kvalitetan prilog, dok je onom na Federalnoj televiziji nemoguće pronaći slabu točku.

 (U utorak, 14. oktobra, čitajte analizu Amera Tikveše: TV HAYAT i BN TV)