FTV: Dejton – regionalna priča ili lokalna kavga?
- – 20. januar 2020.
REGION BRUJI ILI PREDIMENZIONIRANA PRIČA? FTV u petak otvara temu o reviziji Dejtonskog mirovnog sporazuma koju je, kako tvrde, reaktuelizirao novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović u telefonskom razgovoru sa svojim turskim kolegom. Urednik Darjan Babić na sva zvona objavljuje da o Dejtonu bruji regija, i to od Hrvatske preko Srbije do Turske. Ali u istom prilogu saznajemo da je bivši lider SDP-a demantovao navode hrvatskih medija da je to uopšte bio predmet razgovora. Kod nas je Oslobođenje prenijelo tu vijest, ali dok u naslovu stoji da je u fokusu bio Dejton, već u podnaslovu se vidi da je to samo prema tvrdnjama zagrebačkog nedjeljnika Nacional. FTV dalje prenosi reakcije Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, ali i domaćih političara koji su se oglasili. Prevladava utisak da je tema predimenzionirana, i da region ipak ne bruji o našoj zemlji i sporazumu koji je potpisan prije četvrt vijeka. U realnosti sve se svodi na sastanak Dodik-Vučić, mlaku izjavu Milanovića u kojoj se ne spominje šef turske države, te već poznate stavove ovdašnjih političara.
RAZLIČITE REAKCIJE, ALI ISTE IZJAVE: FTV suzdržano i neutralno prati politička previranja u Kantonu Sarajevo, uz uvažavanje obje strane. Urednica Azra Pašukan skupštinska nadmudrivanja oko procedure s pravom naziva „predstava za javnost“. U utorak smo saznali da je Jasna Duraković kao zastupnica SBB-a stala na stranu koalicije, koja se sada već naziva bivšom, čime je iznevjerila stranačku odluku. Njen stav je u dijelu javnosti ispraćen pozitivno kao moralni istup vrijedan hvale. No, bilo je i drugačijih mišljenja. Iako saznajemo u naslovu da su reakcije različite, u eter su puštene samo one izjave (ukupno tri, od političara koji su zauzeli istu stranu) koje su naklonjene zastupnici Duraković.
NOVI DIREKTOR SIPA-e: Najava da će Darko Ćulum biti predložen za direktora SIPA-e izazvala je reakcije u nemalom dijelu javnosti, a tim povodom oglasila se i grupa Pravda za Davida. FTV je prenio reakcije, ali prilog je možda mogao dobiti i veću pažnju (urednica Amra Zaklan). I dalje aktuelni direktor Policije RS bio je na čelu ovog tijela u danima kada su u Banjaluci registrovana najteža kršenja ljudskih prava i sloboda.
OCJENA: 5
BHT1: Zašto je ministar jedan ministar?
- – 20. januar 2020.
(NE)ALARMANTNO STANJE: Urednica Blažica Krišto otvorila je Dnevnik 3 u srijedu pričom o zagađenju zraka u više gradova. Reporteri su se javili iz Tuzle i Banjaluke, a TV publika je mogla saznati šta su moguća rješenja i uzroci. Dok se klatimo između uzroka i rješenja i lamentiramo nad smogom, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić uvjerava javnost da stanje u drugom najvećem gradu nije alarmantno. BHT1, baš kako i treba, našao je mjesta da se puste izjave i onih koji drugačije misle od samouvjerenog gradonačelnika, pa smo čuli opozicionog odbornika i aktivistkinju za zaštitu životne sredine.
SLUŽBENA VOZILA I ANONIMNI MINISTAR: U nedjeljnom Dnevniku 2 (Milan Đurović) našla se i priča o službenim vozilima i inicijativi da se njihovim označavanjem konačno stane u kraj zloupotrebama. Prilog donosi više strana, kao i informacije kakve su do sada zloupotrebe zabilježene, ali ostaje nejasno zašto se na kraju nije spomenulo ime ministra koji je, kako se veli, uhvaćen in flagranti u trenutku kada u službeno vozilo ulazi na plaži.
KOLIKO SMO ZADUŽENI? Vijest da je svaki građanin Republike Srpske zadužen bezmalo tri hiljade maraka obišla je medijsku scenu u punom krugu. BHT1 ipak donosi informaciju više, te ulazi u pozadinu. Kakva je priroda zaduženja? Šta treba da nas brine, a šta je dio očekivanih trendova? Raduje to što je javni RTV servis vijest proširio.
OCJENA: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA: BHT1 se mora priznati dosljednost u praćenju vijesti oko zagađenja zraka koje su zabrinule i okupirale najveći dio javnosti. S druge strane, obje televizije su iz dana u dan pratile novu političku sagu oko (ne)imenovanja ministra Mlađena Božovića na poziciju ministra za ljudska prava i izbjeglice. Vijest je stalno bila u fokusu, ali se gledateljima servirao isti sadržaj. Dodatne konsultacije, političke trzavice i trgovina u vladajućoj koaliciji. Posljednje je najsočnije što smo mogli čuti, ali u vrlo skromnoj obradi. Sve zajedno je izgledalo predvidivo, monotono i zamorno. Ako se već nije imalo šta novo dodati, ili ako se zna napraviti sočna politička priča, onda je bolje stvar ostaviti po strani. Svako malo na javnim televizijama se pojavi politički sukob koji političari svjesno iscrpljuju, a urednici (ne)svjesno promaše suštinu i iscrpljuju gledatelje izjavama i interpretacijama glavnih aktera koji pretvaraju medije u svoje PR ispostave.
