FTV, BHT1 I PROTESTI U BEOGRADU: Kako to Srbija odjednom više nije vijest dana?

Kad Beograd postaje udarna vijest u regionalnim i svjetskim medijima, na našim javnim televizijama zavladao je tajac. Tužno je bilo vidjeti koliko urednici javnih televizija nisu shvatili šta se to dešava u komšiluku

FTV, BHT1 I PROTESTI U BEOGRADU: Kako to Srbija odjednom više nije vijest dana?
Foto: BBC.com/Ilustracija

FTV: Kako je Srbija s početka dospjela na kraj Dnevnika?

7. – 13. juli 2020.

BEOGRADSKI PROTESTI: Svojevremeno smo ovdje pisali da nam urednici vučićiziraju dnevnike, pa se centralni blok vijesti znao pretvoriti u specijal o Srbiji. Ili o Srbiji i Kosovu. Sada kada Beograd postaje udarna vijest ne samo u regionalnim već i svjetskim medijima, na našim javnim televizijama zavladao je tajac. Neka čudna mješavina nevjerice i nezainteresovanosti. Urednik Sanjin Bećiragić u srijedu kaže tek u 27. minuti da je „žestoko bilo sinoć u Beogradu“, a zatim se bez komentara daju snimci sukoba policije i demonstranata. Kratko smo čuli dopisnika Dejana Kožula, koji je prenio reakciju Aleksandra Vučića koji za proteste u Beogradu optužuje kriminalne i inostrane elemente. Uz to, saznali smo da u neredima najviše učestvuju desni ekstremisti. I to je to. Smušena politička razglednica u kojoj dominiraju Vučićevi komentari i tlapnja nad desničarima. Guardian i NY Times u prvi plan su stavljali zaključak da su protesti izraz nezadovoljstva zbog toga kako se vlast nosi sa zdravstvenom krizom, kao i zbog nedemokratskog ambijenta u kojem vlada lider SNS-a.

PORUKA MIRA IZ AVIONA: Sutradan, u danu kada su protesti opet udarna vijest, urednica Amra Zaklan kratko uključuje Dejana Kožula negdje poslije 20. minute. I opet najviše prostora dobija Aleksandar Vučić, koji iz aviona obećava mir i prosperitet.

KULTURA SJEĆANJA: Slično kao i BHT1, i FTV je u subotu, na dan kada je održana komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici, pripremio specijal kojim je ispraćena još jedna tužna godišnjica. Urednik Bećiragić je javljanjima reportera pokrio događaj iz više uglova, uz podsjećanje na istorijske činjenice. Javne televizije su pokazale da znaju biti na visini zadatka. Kultura sjećanja u TV formatu je iznimno bitna u našem društvu jer i dalje postoje negatori genocida, a mnogi među njima zauzimaju bitne društvene, medijske i političke pozicije.

OCJENA: 4

BHT1: Kompletnije o Beogradu, ali opet nedovoljno

7. – 13. juli 2020.

SADRŽAJNIJE I TAČNIJE O BEOGRADSKIM PROTESTIMA: BHT1 nije bio naročito opširan u praćenju beogradskih masovnih protesta, ali je za razliku od FTV-a bio dosta jasniji i direktniji u sažimanju glavnih vijesti. Daleko je to bilo od posvećenog udarnog tretmana, ali dopisnica Biljana Pekušić je složila događaj u jednu cjelinu razdvajajući povod (najava policijskog časa) od mogućih razloga (opšte nezadovoljstvo, zdravstvena kriza, pregovori oko Kosova, itd.). Prisustvo desničarskih skupina nije prećutano, ali nije predstavljeno kao faktor koji objašnjava ili razotkriva ukupni karakter protesta.

RAZGOVORI I DALJE BITNI: Vladimir Šušak je početkom sedmice razgovarao sa infektologicom Snežanom Ritan iz Banjaluke, koja je upozorila na sve težu kliničku sliku kod mladih ljudi. Epidemija je daleko od kraja, a javne televizije imaju moć da podsjećaju građane na odgovorno ponašanje. Dobro je da se nastavlja praksa razgovora sa stručnim licima. I da se razgovara sa sve više stručnjaka različitih profila.

SJEĆANJEM PROTIV NEGIRANJA: Slično kao i FTV, i BHT1 je u subotnjem izdanju poslao nedvosmislenu poruku. Genocid u Srebrenici se ne smije zaboraviti, ali i ne smijemo dopustiti njegovo negiranje. Četvrt vijeka poslije, dvije javne televizije izvještavaju na sličan način o tužnoj obljetnici, ali i dalje je veliki broj medija koji se upušta u negiranje i osporavanje zločina u kojem je ubijeno više od osam hiljada Bošnjaka.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA: Kada nam se neki događaj dogodi, ili kada nas iznenadi u svojoj silini, kao što su beogradski protesti za mnoge, nije neobično da se onda u medijima izbjegavaju konačni sudovi o karakteru protesta. To je možda čak i poželjno. Ali šta je neobično? Neobično je kada se značaj tog događaja minorizuje jer se ne razumije, ili se ne želi razumjeti. Upravo tako su izgledali naši urednici dok su pratili scene policijskog nasilja i sukoba sa demonstrantima ispred nekadašnje Savezne skupštine u Beogradu. Regionalni portali kao što je Index pratili su zbivanja kod susjeda iz minute u minut, dok su se neke regionalne televizije poput N1 proslavile svojim preciznim i posvećenim izvještavanjem sa terena koje je na momente ličilo na ratno novinarstvo. I kako je onda moguće da naši urednici ne shvate značaj udarne vijesti iz regiona? Kako je to Srbija do juče redovno bila vijest dana kojoj se posvećuju specijali dok je Vučić glumio državničke manire pričom o statusu Kosova, a sada kada demonstrira silu odjednom nestaje iz udarnih minuta Dnevnika 2? Kako to da se protesti najviše gledaju kroz prizmu ekstremnih desničara, koji jesu prisutni, ali nisu jedini prisutni? Ko najviše voli taj narativ o huliganima koji prijete miru i prosperitetu? Tužno je bilo vidjeti u sedmici iza nas koliko urednici javnih televizija nisu shvatili šta se to dešava u Beogradu. Ili što nisu uopšte htjeli shvatiti sve boje socijalnog nezadovoljstva zdravstvenom i tinjajućom ekonomskom krizom. Posebno jer to isto nezadovoljstvo tinja i u njihovom okruženju.

About The Author

Plus sedmice

BHT1
Specijal o komemoraciji u Srebrenici. Odgovorno i detaljno pokrivanje događaja.
FTV
Subotnji Dnevnik 2 o komemoraciji u Srebrenici jer doprinosi kulturi sjećanja u kojoj nema mjesta poricanju genocida.

Minus sedmice

BHT1
Protesti u Srbiji nisu dobili očekivani tretman udarne vijesti.
FTV
Početkom sedmice saznajemo da je čak deset ljudi umrlo od Covida-19 u proteklom danu. Urednica Nevzeta Koljenović prešla je preko ove kratke vijesti bez da su se članovi kriznih štabova pitali u čemu to griješimo kada i dalje nikako da obuzdamo epidemiju.