FEDERALNI BUDŽET: BHT1 o zaduženjima, FTV o rekordima

Dok BHT1 gledaocima nudi osnovne podatke o rastu budžeta i zaduženja, FTV fokus stavlja na „rekordne“ iznose, penzije i socijalna davanja, uz ponavljanje vladinih poruka i izostanak suštinskog propitivanja fiskalnih posljedica

FEDERALNI BUDŽET: BHT1 o zaduženjima, FTV o rekordima
Foto: FTV/Screenshot

FTV: VRIJEDNOSNI SUDOVI NOVINARA U PRILOZIMA

21. januar 2026. – 27. januar 2026.

RAST (NE)ZAPOSLENOSTI U FBiH: U bh. entitetu Federacija BiH smanjen je broj zaposlenih osoba u prošloj godini za nekoliko hiljada. Istovremeno, saznali smo u subotnjem dnevniku FTV, smanjen je i broj nezaposlenih, što bi se, površnim gledanjem, moglo nazvati svojevrsnim fenomenom. Ali, kako reče jedan od sagovornika u ovom prilogu, ne radi se o nikakvom fenomenu, nego su zbog mjera aktuelne Vlade FBiH radnici migrirali. Ilustrirao je to primjerom zaposlenih u djelatnostima u kojima se najviše isplaćuje minimalna plaća, gdje je zabilježeno smanjenje zaposlenih u FBiH te rast u drugom bh. entitetu RS. Autor priloga pokušao je i podacima Federalnog zavoda za statistiku te Zavoda za zapošljavanje FBiH dočarati da je istina negdje na sredini, odnosno da su vladine mjere možda uzrok smanjenja zaposlenih, ali i da, s druge strane, postoje podaci i o smanjenju broja nezaposlenih. Gledaocima je ovaj prilog bio vrlo zbunjujući jer, primjerice, emitirana je izjava u kojoj sagovornica govori o podacima prikupljenim na osnovu dvije različite statističke metode. Također, posebno zanimljivi su svojvrsni vrijednosni sudovi koje autor izriče nakon izjava ekonomskog analitičara koji je kritizirao odluke Vlade FBiH. Formalno, u prilogu su uvrštene i kritičke izjave, ali poslije njih je uslijedio ili komentar samog autora ili izjava vladinog dužnosnika koji, ako ne negira, onda relativizira izrečene kritike. O ovom “fenomenu” govorili su predstavnici vlade i vladinih institucija te ekonomski stručnjak. Predstavnika opozicije nije bilo, ali je ubrzo nakon ovog priloga emitirana priča iz Tuzle koja je bazirana na tvrdnjama opozicije. U tom prilogu gledaocima su prezentirani stavovi predsjednika opozicionog kluba u kantonalnoj skupštini te izjave predstavnika kantonalne vlade. U Skupštini Tuzlanskog kantona opozicija je stranka koja predvodi Vladu FBiH.

NENADLEŽNOST JEDNAKO ZAKONITOST? Ustavni sud BiH na prošlosedmičnom zasjedanju proglasio se nenadležnim u apelaciji grupe opozicionih zastupnika Parlamenta FBiH koji su tražili ocjenu zakonitosti imenovanja Upravnog odbora FTV. U bloku posvećenom ovoj odluci FTV je samo u početku naveo da se državni ustavni sud proglasio nenadležnim, a ostatak je prezentiran na način da su gledaoci mogli steći dojam da je Ustavni sud BiH odlučio da je imenovanje upravnog odbora entitetskog javnog emitera zakonito. A Sud uopće o tome nije odlučivao. Kao što je na početku rečeno, Sud se proglasio nenadležnim, što znači da uopće nije ulazio u raspravu da li su odluke bile zakonite ili nezakonite. Pojednostavljeno rečeno, Ustavni sud BiH smatra da nije njegov posao da odlučuje da li je Parlament FBiH postupio u skladu sa zakonom kad je imenovao aktuelni Upravni odbor. U Dnevniku FTV to uopće nismo mogli čuti, nego je gledaocima ostavljeno da sami tumače šta znači kad se sud proglasi nenadležnim. Uz to, emitirana je izjava jedne od podnositeljica apelacije stara pola godine. Zanimljivo je da ta izjava nije emitirana u dnevniku od 5. juna prošle godine, kad je podnesena apelacija. Također, pomenuto je i da je mandat prethodnog Upravnog odbora istekao prije mnogo godina, što je potpuno tačno, ali u kontekstu odluke Ustavnog suda BiH kojom se proglasio nenadležnim u potpuno drugom slučaju ne pomaže da gledaoci dobiju potpunu i jasno koncipiranu vijest.

OPOZICIJA U HRVATSKOM POLITIČKOM KORPUSU: Pet stranaka s, kako sebe nazivaju, hrvatskim predznakom dogovorile su zajednički nastup na narednim općim izborima u BiH te će imati i zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. O programu ovih stranaka te imenima kandidata razgovarali su protekle sedmice te dogovorili, kako se moglo čuti iz njihovih medijskih nastupa, ključne smjernice zajedničkog djelovanja. FTV je u centralnom dnevniku o ovom sastanku emitirala vijest plus tri izjave sudionika sastanka. Vijest je objavljena skoro na samom kraju dnevnika, a prije nje je emitirana izjava Lidije Bradare, predsjednice bh. entiteta FBiH i visoke dužnosnice HDZ-a BiH, koja, govoreći o navodnim kritikama hrvatskih opozicionih stranaka o radu Hrvatskog narodnog sabora, podsjeća da su, kako kaže, Hrvati osjetili značajne posljedice izostanka jedinstva stranaka s hrvatskim predznakom prije 15-tak godina. Ova izjava predsjednice FBiH i visoke dužnosnice vladajuće stranke mogla bi se emitirati kao reakcija na kritike opozicionog bloka da su oni te kritike izrekli tog dana i da su emitirane u dnevniku. U svojim izjavama, koje su, kako smo naveli, emitirane poslije Bradarine, uopće ne govore o radu HNS-a.

Ocjena: 6

BHT1: PONOVO BEZ TITULIRANJA RS KAO ENTITETA U BIH

 21. januar 2026. – 27. januar 2026.

PROTOKOL ENTITETA RS I DRŽAVE SRBIJE KAO MEĐUDRŽAVNI SPORAZUM: Premijer Srbije Đuro Macut i premijer bh. entiteta RS Savo Minić potpisali su protokol o realizaciji zaključka o rekonstrukciji uskotračne pruge koja vodi od Višegrada ka Mokroj Gori, mjestu uz samu granicu BiH i Srbije poznatom jedino po tome što je to tzv. selo izgradio Emir Kusturica, režiser uglavnom blizak svim vlastima u Srbiji i dijelu BiH. Nekoliko je stvari na koje valja obratiti pažnju u ovoj vijesti. Prvo, zašto je uopće vijest da su predstavnici države i jednog dijela države potpisali „protokol o realizaciji zaključka“, kojim bi se trebala praviti / rekonstruirati trasa turističke ture? Čak i ako je to vijest od interesa za javnost u BiH, onda bi trebala sadržavati jasno objašnjenje da su taj protokol potpisali predstavnik administrativne jedinice u BiH, odnosno entiteta RS, i predstavnik države Srbije. Poznato je da je praksa aktuelne vlasti Srbije da ignorišu državu i državne institucije Bosne i Hercegovine te da svaki susret sa predstavnicima entiteta žele predstaviti kao međudržavnu saradnju. Jednako tako je poznato da to nije međudržavna saradnja. Odgovorni mediji i novinari ne bi trebali samo prenositi informacije kako su navedene u saopćenjima. Posao novinara i medija je da sve informacije provjere, precizno navode izvore informacija i sudionike te daju jasan kontekst. U ovom slučaju, kao i ranije u slučaju otvaranja bolnice u Trebinju, taj kontekst je nedostajao pa su gledaoci mogli steći dojam da se radi o međudržavnom sporazumu, susretu dvojice državnika i dvije državne delegacije.

PROBLEMI MLJEKARA U BH. ENTITETU RS: Proizvođači mlijeka u bh. entitetu RS tvrde da će morati prosuti hiljade litara mlijeka jer je njegova otkupna cijena smanjena za pet feninga. U prilogu BHT1 vidjeli smo da su i bez smanjenja mljekari poslovali na rubu isplativosti. Nakon što je cijena smanjena, dio njih kaže da će prodavati krave sa svojih farmi, a dio da će biti prisiljeni prosipati mlijeko. Od entitetskih vlasti traže da im pomognu te da sredstva koja su planirali za poticaje za nabavku junica usmjere u pomoć mljekarima. Autor ovog priloga je vrlo jasno i precizno posložio priču u kojoj su gledaocima prezentirani stavovi jednog od proizvođača koji govori o svojim problemima, zatim predstavnika udruženja mljekara koji govori o izazovima većine proizvođača i koji vladi nude prijedlog rješenja. A zatim smo čuli i resornu entitetsku ministricu koja tvrdi da farmeri u tom dijelu BiH nisu na koljenima nego, kako je rekla, imaju moderne farme, vrhunsku opremu i poticaje. Ovaj prilog je lijepa ilustracija raskoraka između problema ljudi koji žive od svog rada i predstavnika vlasti. Posebno upečatljiva je izjava predstavnika udruženja mljekara koji nastoji pronaći prave riječi kako bi ukazao na probleme s kojima se suočavaju, a istovremeno kako ne bi izazvao ljutitu reakciju vlasti. Jer, kako reče ministrica, farme su moderne, kao i oprema koju farmeri koriste.

SDS PRIJETI BOJKOTOM PONOVLJENIH IZBORA: BHT1, u pravilu, vrlo kvalitetno prati sve aspekte priče o prijevremenim izborima za predsjednika bh. entiteta RS. Proteklih sedmica vrlo detaljno i kontinuirano su izvještavali o pripremama za održavanje ponovljenih izbora na stotinjak biračkih mjesta na kojima su ranije utvrđene nepravilnosti. Protekle subote su također emitirali vijest o najavama najveće opozicione stranke SDS o mogućem bojkotu ponovljenih izbora. U ovoj stranci nezadovoljni su odlukama Centralne izborne komisije koje se odnose na biračke odbore te vjeruju da bi to moglo dovesti do novih nepravilnosti, odnosno, kako kažu u ovoj stranci, krađe glasova. Dakle, stranka čiji je kandidat u utrci za entitetskog predsjednika najavljuje mogući bojkot izbora, a državni emiter u svojoj centralnoj emisiji to objavi kao vijest plus izjavu. Na osnovu ranijeg iskustva bilo je očekivati da će ovoj priči biti posvećeno malo više pažnje jer su predstavnici SDS-a iznijeli niz primjedbi i primjera za koje vjeruju da, ukoliko ne budu eliminirani do održavanja ponovljenih izbora, mogu voditi u nove nepravilnosti. Priča je ovo koja, istini za volju, traje mjesecima i ponekad se može steći dojam da svi o njoj sve znaju. To, ipak, nije tako pa je korisno kad se gledaocima ponudi više informacija prezentiranih u jasnom kontekstu.

Ocjena: 7 

KOMPARATIVNA ANALIZA

Parlament Federacije BiH protekle sedmice usvojio je entitetski budžet. Oba javna emitera toj su vijesti posvetila značajnu pažnju, ali su se pristupi također značajno razlikovali. BHT1 je o usvajanju entitetskog budžeta izvještavao na način da je gledaocima prezentirao ključne budžetske stavke te stavove predstavnika vlade i opozicije. Državni javni emiter posvetio je potrebnu i dovoljnu pažnju ovom pitanju te je gledaocima prezentirao dovoljno informacija, i to na način da mogu imati jasnu sliku da je, primjerice, budžet najveći u odnosu na prethodne, ali i da je planirano zaduženje jednako tako najveće. Čuli smo šta o tome misle vladini dužnosnici, a šta opozicija te kako će se sve to odraziti na građane.

S druge strane, FTV je o usvajanju entitetskog budžeta izvještavao mnogo detaljnije, s fokusom na priču o povećanju penzija te svih ostalih socijalnih davanja. U skoro svakoj vijesti koja se odnosila na ovu temu naglašeno je da je to rekordno visok budžet bez pojašnjenja zašto je to tako i zašto je to uopće važno ako znamo da je, uglavnom, svaki budžet veći od prethodnog jer, kad zemlja nije u recesiji, rastu prihodi od poreza pa se samim tim to vidi i u budžetu, koji je plan kako će se ta sredstva potrošiti. Zanimljivo je i da je FTV, izvještavajući o usvajanju budžeta, primjerice, emitirao prilog u kojem smo dva puta čuli šta ministar finansija misli o budžetu koji je predložio, zatim stav njegovog pomoćnika, te dvije kratke izjave opozicionih zastupnika koje uopće ne sadrže njihove ključne zamjerke na usvojeni budžet. U prilogu, kao i u javljanju reporterke, ponovljeni su skoro identični podaci o izdvajanjima za penzije, invalidnine i ostala socijalna davanja. U jednom od emitiranih priloga o budžetu, među projektima za koje će biti izdvojena sredstva naveden je i aerodrom u Bihaću te izjava opozicionog zastupnika koji kaže da za taj projekt treba izdvojiti još više novca. Sve izjave koje su emitirane izabrane su na način da se uklapaju u isti narativ, a u jednom od priloga emitirana je izjava opozicionog zastupnika koji se obraća jednom od svojih kolega iz vladajuće koalicije, koja, ako joj nije bio cilj da pokaže da i zastupnici jedni druge vrijeđaju, nema nikakvog smisla u kontekstu rasprave o budžetu.

BHT1 i FTV protekle sedmice značajnu pažnju posvetili su i sjednici Ustavnog suda BiH, koji je neustavnom proglasio vladu bh. entiteta RS čijeg je mandatara imenovao Milorad Dodik, koji je u tom trenutku već bio smijenjen s pozicije predsjednika tog entiteta odlukom Centralne izborne komisije BiH. Oba emitera su o dvodnevnom zasjedanju Ustavnog suda BiH izvještavali sasvim korektno te su gledaoci dobili jasnu i potpunu informaciju o tome ko je i zašto pokrenuo apelaciju, kakva je odluka suda i koje su posljedice.

 

Plus sedmice

FTV
Protekle sedmice FTV je vrlo detaljno izvještavao o protestima u SAD zbog postupanja sigurnosnih snaga zaduženih za borbu protiv migracija i carinskih prekršaja. Pripadnici ove jedinice, koja obično djeluje u graničnom pojasu, po instrukcijama aktuelne administracije provode vrlo nasilne racije u američkim gradovima, a u okviru tih akcija ubijene su i dvije osobe. Uz samu vijest o ovim događajima, FTV daje i kontekst kroz javljanja dopisnika iz Washingtona.

BHT1
Imenovanje nove vlade bh. entiteta RS na čelu s ranijim premijerom Savom Minićem bilo je jedna od tema o kojoj je BHT1 izvještavao protekle sedmice na način kako bi mediji i trebali pokrivati događaje koji se kontinuirano odvijaju. Izvijestili su o sjednici Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, koji nije postigao saglasnost o pitanju pokretanja vitalnog interesa zbog izbora ove vlade, da bi cijelu priču zaokružili izvještavanjem o apelaciji Ustavnom sudu BiH koju su podnijeli opozicioni zastupnici iz SDA i DF u državnom parlamentu.

 

Minus sedmice

FTV
Delegacija bh. entiteta FBiH predvođena entitetskom predsjednicom Lidijom Bradarom u Zagrebu je razgovarala s premijerom i članovima Vlade Hrvatske. Na dnevnom redu su, prema informacijama FTV, bile brojne teme poput južne plinske interkonekcije ili otvaranja graničnog prijelaza u Gradišci. Na osnovu informacija objavljenih u Dnevniku FTV gledaoci su mogli steći utisak da se radi o međudržavnoj posjeti, a ne sastanku predstavnika jedne administrativne jedinice u BiH s predstavnicima vlade susjedne države. Zanimljivo je da je objavljena vijest koncipirana na način da izgleda kao da je potpuno uobičajena stvar da predstavnici entiteta pregovaraju o pitanjima koja su isključiva državna nadležnost poput graničnih prijelaza ili međunarodnih plinskih konekcija.

BHT1
U prilogu o izostanku protesta zbog, kako su to naveli u BHT1, niza afera u Tuzli od požara u Domu penzionera do slučajeva prisiljavanja maloljetnica na prostituciju emitiran je segment u kojem su objavljeni bezuspješni pokušaji novinara da naprave anketu na ulicama tog grada. Novinari imaju pravo da pitaju građane za mišljenja o određenim pitanjima, ali nije dobro da ljudi koji su odbili da sudjeluju u anketi etiketiraju zbog toga.

About The Author