Proširenje Nadzornog odbora Facebook Inc (FB.O) protiv bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa s društvene mreže nije uspjelo nagovijestiti kako će se uravnotežiti sloboda govora političkih vođa i njihova odgovornost da retorika mržnje ne potiče na nasilje.
Odbor od 20 članova, koji uključuje pravne stručnjake, aktiviste i bivšeg premijera, zasad je podržao Trumpovu suspenziju s Facebooka, ali rekao je da je kompanija trebala učiniti puno više kako bi se pripremila za nestabilne političke situacije.
Politike kompanije o tim pitanjima imaju ogromnu važnost ne samo u Sjedinjenim Državama, već i u zemljama uključujući Indiju, Brazil, Mjanmar i Filipine. Tamošnji političari na društvenoj mreži poticali su mržnju ili širili dezinformacije, sa smrtonosnim posljedicama, prema kritikama koje su uputili Ujedinjeni narodi i druga tijela.
– Facebook je postao gotovo nezamjenjiv medij za politički diskurs. Odgovoran je i za dopuštanje političkog izražavanja i za izbjegavanje ozbiljnih rizika po druga ljudska prava – kazao je Odbor u svojoj presudi od srijede.
Trump, tadašnji predsjednik, rekao je učesnicima protesta 6. januara u videozapisu na Facebooku da su “vrlo posebni”, iako su neki još uvijek upadali u Kapitol. Trumpov račun imao je 35 miliona sljedbenika.
Odbor je zaključio da je Trump “koristio komunikativni autoritet predsjedništva u podršci napadačima”, a njegovo kršenje Facebook-ovih politika protiv glorificiranja nasilja bilo je “ozbiljno u smislu štete po ljudska prava”.
Odbor je dao Facebooku šest mjeseci da odluči o Trumpovom statusu i pozvao ih da razviju politiku za rješavanje kriza.
Trumpova suspenzija bila je prvi put da je Facebook blokirao trenutnog predsjednika, premijera ili šefa države. U martu je na 30 dana suspendirao predsjednika Venezuele Nicolasa Madura zbog širenja dezinformacija o Covidu-19, a njegova administracija kaznila je “digitalni totalitarizam”.
Kako je postao glavni izvor informacija, Facebook je dao prostora političkim čelnicima jer je ono što kažu vrijedno vijesti i važno za funkcioniranje vlada, ali njegovo djelovanje nad političarima koji krše pravila i šire politički govor izazvalo je reakcije vlada i nove regulatorne prijetnje.
– Ako vjerujete u međunarodna načela zakona o ljudskim pravima kojima se vodi odluka, teško je shvatiti kako bi doživotna zabrana IKADA mogla biti dopuštena za bilo kakvo kršenje sadržaja – objavio je u srijedu Nate Persily, profesor prava sa Univerzitetu Stanford.
Ali zakon o ljudskim pravima također propisuje da ljudi moraju biti zaštićeni od nasilja i drugih oblika prijetnji.
Izvor: Reuters