Mnoge novinarke širom svijeta žrtve su internetskog uznemiravanja, posebno one koje izvještavaju o rodnim pitanjima ili seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju. Ovi opetovani i često anonimni napadi imaju za cilj diskreditirati, zastrašiti i prisiliti ih da napuste svoj posao.
Reporteri bez granica (RSF) stoga su pozvali države članice Evropske unije da brzo provedu nedavno usvojenu Direktivu koja priznaje specifičnu prirodu ovih zločina i zahtijeva od njih da prilagode svoj krivični zakon u skladu s tim.
– Cyber uznemiravanje ima značajan utjecaj na moj rad kao novinara. Uračunavam ovaj rizik u svoju praksu. Postoje određene teme koje izbjegavam pokrivati u određeno vrijeme jer nemam snage nositi se s posljedicama – kazala je francuska novinarka Salomé Saqué u najnovijem izvještaju RSF-a „Novinarstvo u MeToo eri“.
Oštar podsjetnik na ovaj rizik je slučaj istraživačke novinarke Emilije Șercan. Mjesec dana nakon što je razotkrila da je tadašnji rumunski premijer Nicolae Ciucă plagirao svoju doktorsku tezu, otkrila je da je pet njezinih ličnih fotografija ukradeno i procurilo na 31 porno web stranicu.
Godine 2022. Evropska komisija predstavila je prijedlog Direktive koja se bavi nasiljem nad ženama i porodičnim nasiljem općenito. Usvojena je prošlog maja i kriminalizira cyber uznemiravanje žena širom Evrope te predviđa minimalno usklađivanje kazni (u rasponu od jedne do pet godina zatvora).
– Kako je istaknuto u izvještaju RSF-a novinarke su na meti raznih oblika internetskog uznemiravanja. Uvrede, prijetnje i klevetnički sadržaj generiran umjetnom inteligencijom s kojim se suočavaju imaju jednu zajedničku svrhu, a to je ušutkati ih. Ovo pitanje nadilazi granice i trebalo bi brinuti sve – ne samo žene koje su ciljane – kazala je Anne Bocandé, direktorica uredništva RSF-a.
Napominje da to predstavlja direktnu prijetnju svačijem pravu na informaciju. Zato je RSF pozdravio usvajanje ove EU direktive koja prepoznaje da internetsko uznemiravanje usmjereno na novinarke predstavlja posebno ozbiljnu prijetnju.
Članak 11. ove Direktive EU-a priznaje da postoji viši prag štete kada je cybernasilje usmjereno na određene kategorije žena, kao što su novinarke. Drugim riječima, činjenica da je žrtva internetskog uznemiravanja, uključujući dijeljenje intimnog ili manipuliranog materijala bez pristanka (“osvetnička pornografija”), novinarki smatra se otežavajućim faktorom koji bi trebao zahtijevati strože kazne.
Direktiva zahtijeva od država članica EU-a da usklade svoje nacionalno krivično pravo s ovom odredbom. To je bitno za zaštitu prava žrtava i prava na informacije. Za borbu protiv nekažnjivosti koju omogućuje digitalna anonimnost i sprječavanje autocenzure, ključno je poduzeti čvrste mjere protiv onih koji namjerno napadaju novinarstvo u cjelini.
Izvor: RSF