EURONEWS: Željana Zovko u Briselu umanjila značaj nacističkih zločina i terorizma

SVIJET MEDIJA: Ko krajnjoj desnici otvara evropska vrata? Ko je kriv za nestanak šuma? Šta je za Basaru savremeno pokvarenjaštvo?

EURONEWS: Željana Zovko u Briselu umanjila značaj nacističkih zločina i terorizma
Foto: Slobodna Bosna

Ultranacionalistički seminar

Europarlamentarka HDZ-a Željana Zovko nedavno je u Evropskom parlamentu organizovala seminar u Briselu o kontroverznim događajima povezanima sa terorizmom i nacističkim kolaboracionistima, na taj način dajući povoda krajnjoj desnici, odnosno ultranacionalistima, da podstiče diskriminaciju danas, piše Euronews.

List navodi da je Željana Zovko, zastupnica HDZ-a u Evropskom parlamentu prisustvovala prošle sedmice seminaru u sklopu serije skupova Europske narodne stranke u Europskom parlamentu.

Seminar se fokusirao na tajne službe bivših komunističkih nacija, jer “totalitarni režimi iz prošlosti možda više ne postoje, ali njihove tajne službe i mreže žive”, rekla je Zovko.

“Na događaju je predstavila Zdravka Bušić, članica Hrvatskog narodnog otpora ili Otpora tokom 1970-ih, ekstremno desničarske organizacije odgovorne za nekoliko terorističkih napada širom svijeta”, navodi se.

“Siguran sam da će ona (Bušić) svojim dubokim znanjem i ličnim iskustvom po ovom pitanju značajno doprinijeti ovom seminaru”, kazala je Zovko tokom izlaganja.

Otpor je osnovao Vjekoslav “Maks” Luburić, ozloglašeni brutalni upravnik koncentracionih logora formiranih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), nacističkoj marionetskoj državi koja je nakratko postojala na području današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijelova Srbije tokom Drugog svjetskog rata.

“Zdravkin brat je u septembru 1976. godine sudjelovao u otmici aviona Trans World Airlinesa koji je išao iz New Yorka u Chicago i podmetnuo bombu na Grand Central Station u New Yorku, zahtijevajući da se molba za nezavisnost Hrvatske objavi u vodećim američkim listovima. Avion je preusmjeren za Montreal, a zatim za Newfoundland, gdje je pušteno 35 putnika. Nakon pregovora sa američkim ambasadorom u Parizu, napadači su se predali. Njujorški policajac poginuo je demontažom bombe, a počinioci su osuđeni za otmicu”, navodi se.

U nastavku list navodi da su Bušić i njen brat rehabilitovani nakon raspada Jugoslavije i proglašenja nezavisnosti Hrvatske. Bušić je bila zastupnica u Hrvatskom saboru i europarlamentarka nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine.

“Bušićeva se u svom izlaganju osvrnula na djelovanje Državne bezbjednosti Jugoslavije ili UDBA-e, koju je optužila za činjenje gnusnih zločina, uključujući zatvaranje, mučenje i ubijanje onih za koje se smatra da se bave ‘neprijateljskim aktivnostima protiv države'”, piše Euronews.

“Mnogi pojedinci mlade hrvatske generacije smatrali su da je stvaranje nezavisne i demokratske države Hrvatske od presudne važnosti”, objasnila je Bušić na skupu.

Navodi se da je Bušić propustila da se direktno osvrne, pa čak ni da spomene, aktivnosti u kojima su ona, njen brat i njen suprug sudjelovali i za koje su osuđeni, iako se osvrnula na aktivnosti hrvatske emigracije, prema snimku sa seminara.

Bušić je insistirala da “biološki potomci i ideološki sljedbenici (komunista) imaju veliku moć u modernoj eri” i da je komunistička ideologija ostavila “jasnu kontaminaciju” u hrvatskom društvu.

“Iako se na prvi pogled tema rasprave može činiti razumnom, ono čime Bušić i drugi govornici nisu uspjeli da se pozabave je činjenica da razgovor o komunističkim zločinima je davanje povoda krajnjoj desnici, odnosno ultranacionalistima i nacističkim apologetema koji promovišu ideje podstičući diskriminaciju danas”, piše Euroinews.

Teme razgovora imaju za cilj da podstaknu strahove i opravdaju njihova uvjerenja, kaže Michael Colborne, novinar i istraživač Bellingcata koji je opširno pratio Hrvatsku i Balkan.

“Oni iskorištavaju antikomunistički osjećaj koji razumljivo postoji ne samo u bivšim komunističkim ili socijalističkim zemljama, već i na drugim mjestima”, rekao je Colborne za Euronews.

“To je oduvijek bila taktika krajnje desnice, koja datira još od prvobitnih fašista glavnog grada u Italiji: iskoristiti strahove i nesklonost ljudi prema komunizmu, stvaran ili percipiran, opravdan ili ne i ponuditi sebe i svoje ideje kao jedinu stvar koja ih može zaštititi”, dodao je.

Naglašava da ne postoji volja da se ti zločini otvoreno osude jer se smatra da potkopavaju sam identidet i sigurnost nacije.

Prema Colbornu, mnogi ljudi neće moći da shvate da su za mnoge zemlje centralne i istočne Evrope njihovi identiteti i samo njihovo postojanje bili ugroženi u različitim periodima njihove novije historije.

Zovko je u martu učestvovala u organizaciji događaja u Evropskom parlamentu u čast nadbiskupa Alojzija Stepinca.

“Iako neki tvrde da je Stepinac spašavao pripadnike lokalne jevrejske populacije dok je bio na toj funkciji za vrijeme nacističke marionetske države Hrvatske, on nikada nije osudio nacistički režim i bio je rani pobornik rasnih zakona usmjerenih na jevrejsko stanovništvo”, piše Euronews. (Euronews, Klix)

Gubitak planinskih šuma

Za 42% gubitaka planinskih šuma odgovorna je sječa, za 29% šumski požari, za 15% sječa i spaljivanje radi obrađivanja tla, a za 10% polutrajna i trajna poljoprivreda. „Globalnom analizom gubitka planinskih šuma ustanovili smo alarmantno ubrzanje u protekle dvije decenije“, pišu istraživači. „Planinski svijet trpi dodatni pritisak zbog klimatske krize. Ustanovljeno je da se stopa gubitka smanjila tamo gdje su u žarištima bioraznolikosti uvedena zaštićena planinska područja.”

BiH pod nekim oblikom zaštite ima svega oko 3% teritorije. Od 2007. do 2019. godine u šumskim požarima (ukupno 709) izgorjelo je 6,83% teritorije BiH – 349.697 hektara šume, među njima i zajednice endemskih vrsta poput munike. (izvor podataka za BiH: Eko Akcija) (Riječ i djelo)

Svetislav Basara: Sebe ne postavljam iznad situacije

Da, komentarišem političke i društvene aktivnosti. Čak nalazim i izvesno zadovoljstvo u   istraživanjima anatomije savremenog pokvarenjaštva, ali nastojim da sebe ne postavljam „iznad situacije“, pogotovo ne da se vidim kao žrtvu ili – daleko bilo – kao pravednika. U jednom naraštaju svi su podjednako pokvareni. Razlika – iako vrlo bitna – nije u stepenu pokvarenosti nego u poziciji unutar sistema pokvarenjaštva; svodi se na to da li pokvarenjaštva  i nepravde nanosiš ili ih trpiš. Ne verujem da su svi pretpotopski ljudi bili jednako pokvareni, ali svi su podavljeni osim Noja i njegove porodice.

Pad nije jednokratni čin, nešto što se dogodilo, pre je to nešto što se neprestano događa.   Svet naprosto pada sve niže, zla je sve više jer Duh izgoni sve više zla. Nema u svetu  nikakvih anomalija, sam svet je anomalija. I to najavljena. Nije li pisano – improvizujem po sećanju – videćete ratove, zemljotrese, itd. Zašto se onda iznenadimo kad ih vidimo? W. B. Yeats je to ovako postavio u proročanskoj pesmi „Drugi dolazak“: Kružeć i kružeć u sve širem luku/ Soko ne čuje više sokolara./ Sve se razliva; središte popušta;/ Puko bezvlašće preplavljuje svet– Kulja krvomutna plima, na sve strane/ Obred nevinosti davi se u njoj;/ Najbolji ni u šta ne veruju, dok se/ Najgori nadimaju od žestine. Moglo bi se u svemu tome naći i razloga za optimizam. Uvećanje svetskog meteža je obrnuto proporcionalno blizni Drugog dolaska. Nema recepta. Ogorčenje je nemoguće izbeći, ali je moguće izbeći skrhanost ogorčenošću. Ne grešiti nije moguće, ali je moguće pokajati se. Može se uzdići iznad straha do prokletstva – najjačeg demonskog oružja – i pritom ne pasti u iskušenje očekivanja nekakve nagrade. Nekoliko puta tokom dana pomisliti – i zaista tako misliti – neka bude tvoja volja; naći će već Proviđenje načina da te uskladi sa svojim naumima. Ne očekivati previše od liturgija, misa, rituala i – naročito – litija. Moj prijatelj, mladi teolog Blagoje Pantelić, nedavno je ovako rekao: nikad nisam bliži ateizmu nego na liturgiji ili kad slušam propoved nekog episkopa. Slično i sa mnom. Ponekad pomislim – „Bože, da li je moguće da si spao na ove dripce“ – ali se odmah ujedem za jezik. Kakvi smo mi, današnji ljudi, takvi su nam i episkopi. Rekoh već: nema anomalija. (Svetislav Basara, Polis,ba; razgovarao Jozo Šarčević)

About The Author