Evropska komisija predstavila je u decembru 2021. godine inicijativu za proširenje popisa zločina EU-a na govor mržnje i zločin iz mržnje, a Evropska federacija novinara (EFJ) pozvala je EU da provede tu reformu uz očuvanje slobode izražavanja i uredničke nezavisnosti, na saslušanju Evropskog privrednog i socijalnog odbora (EGSO).
Predloženo uvrštavanje govora mržnje i zločina iz mržnje na popis krivičnih djela EU omogućit će usklađivanje krivičnih djela i sankcija na nivou EU. Ta inicijativa dio je odgovora EU-a na ekstremističke ideologije na internetu i na proliferaciju rasističkog i ksenofobičnog govora mržnje na internetu.
Nova pravila bi također omogućila Komisiji da predloži zakone za kažnjavanje mizoginije i zlostavljanja protiv LGBTQ+ online i izvan mreže.
Govoreći na saslušanju koje je organizirao EGSO, generalni sekretar EFJ-a Ricardo Gutiérrez rekao je da je EFJ također vrlo zabrinut zbog širenja govora mržnje, posbeno na društvenim mrežama, a novinari, posebno novinarke, postale su glavne mete.
– Izvještaj Vijeća Evrope o zaštiti novinarstva za 2022. godinu, koje će biti objavljeno krajem aprila, pokazuje da se broj fizičkih napada na novinare u Evropi u jednoj godini povećao za više od 50 posto. Mnogi od ovih napada dogodili su se tokom izvještavanja o protestima i u većini slučajeva novinari su se suočili s valom medijskih napada i lavinom govora mržnje na internetu, uključujući govor mržnje visokih političara, čelnika političkih stranaka i šefova vlada – dodao je.
Gutiérrez istaknuo je važnu ulogu nezavisnih vijeća za štampu u borbi protiv govora mržnje, promoviranjem profesionalne etike u samoregulatornom okviru koji uključuje civilno društvo, bez uplitanja vlade.
– Uloga nezavisih i pluralističkih medija također je vrlo važna. Sve mjere za suzbijanje govora mržnje koje su usmjerene na medije trebaju poštivati uređivačku nezavisnost i medijski pluralitet. Bilo koji oblik medijske regulacije trebaju poduzeti tijela nezavisna o političkom utjecaju, koja su javno odgovorna i djeluju na potpuno transparentan način – dodao je.
“Izazov u demokraciji je borba protiv govora mržnje uz očuvanje slobode izražavanja”, rekao je Kako je istaknuto postoji govor mržnje koji se mora zabraniti. Postoji govor mržnje koji može biti zabranjen, ali postoji i zakonit govor mržnje.
– Sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava štiti izražavanje koje je uvredljivo, uznemirujuće ili šokantno. Evropski standardi o slobodi izražavanja ne dopuštaju ograničenja koja se temelje isključivo na “uvredi” nanesenoj pojedincu ili grupu -kazao je.
Gutiérrez je pozvao sudionike da učine više od pukog poduzimanja krivičnih mjera, naglašavajući da države imaju odgovornost stvoriti poticajno okruženje za prava na slobodu izražavanja, jednakost i nediskriminaciju.
Izvor: EFJ
