Dezinformacijama se pokušavaju prikriti užasi vojne vladavine na Filipinima

Danas 50 godina poslije počinjenja zločina negiraju se razmjeri što je postalo novo krvoproliće na internetu

Dezinformacijama se pokušavaju prikriti užasi vojne vladavine na Filipinima
Foto: RSF

Američki advokat Thomas Jones još se sjeća rana filipinskih žrtava mučenja koje je intervjuirao za Amnesty International unutar pritvorskih centara u zemlji 1975. godine za vrijeme vladavine pokojnog diktatora Ferdinanda Marcosa.

Ali Marcos, koji je upravljao zemljom zloupotrebljavajući položaj tokom 20 godina na vlasti, kazao je da advokat nikada nije posjetio Filipine.

Desetljećima kasnije diktatorova tvrdnja, koju su opovrgli AFP i drugi, ponovno se pojavila na stranicama društvenih mreža popularnim među Filipincima.

Amnesty procjenjuje da su hiljade ljudi ubijene, a deseci hiljada mučeni i zatvoreni nakon što je Marcos uveo vanredno stanje 21. septembra 1972. godine.

Prema zakonu koji je 2013. godine potpisao bivši predsjednik Benigno Aquino, 11.103 žrtve mučenja, ubistava, prisilnih nestanaka i drugih zlostavljanja službeno su priznate i obeštećene.

Ususret 50. godišnjici početka ratnog stanja, pro-Marcosovi postovi preplavili su Facebook i TikTok lažnim i pogrešnim tvrdnjama koje bacaju sumnju na nalaze Amnestyja i umanjuju zlostavljanja.

AFP je provjerio više postova koji su prenosili snimke Marcosovog obraćanja američkim medijima 1982. godine.

Marcos, otac sadašnjeg filipinskog predsjednika Ferdinanda Marcosa mlađeg koji je branio vanredno stanje, optužio je Amnesty da se za svoja otkrića oslanja na “rekla-kazala”. I lažno je tvrdio da grupa za ljudska prava “nikada” nije posjetila zemlju.

Isječak se ponovno pojavio na TikToku u martu nakon što je kandidat za Senat protiv Marcosa koji se takmiči na izborima 9. maja naveo brojke Amnestyja koje pokazuju užase ratnog stanja.

– Amnesty International je (rekao) da je 3.257 ubijeno u Marcosovo vrijeme, 35.000 je mučeno, 70.000 je zatvoreno. To je stvar rekorda – rekao je Luke Espiritu u raspravi.

U roku od nekoliko sati od tog događaja koji se prenosio uživo, Marcosova snimka spojena je s Espirituovim videom i kružila TikTokom i Facebookom. Imao je više od 900.000 pregleda, prema analizi AFP-ovog tima za provjeru činjenica.

Jedna je objava privukla više od 3.000 komentara koji su doveli u pitanje Amnestyjeve brojke i opisali diktatora kao “velikog vođu kojeg je uništila crna propaganda”.

Jones je rekao da je Marcos lagao o posjeti Amnestyju i zloupotrebama vojnog prava, a desetljećima kasnije Filipince je prevario njegov sin. Jones i njegov kolega intervjuirali su Marcosa, članove njegovog kabineta i 107 zatvorenika tokom posjete.

Filipinci zabrinuti da će nova Marcosova administracija zataškati ili izbrisati nasilje počinjeno u vanrednom stanju digitalizirali su knjige, filmove i članke koji dokumentiraju tu brutalnost.

Grupa Project Gunita skenirala je i objavljivala stare novine i izvještaje iz časopisa na društvenim medijima kako bi educirala korisnike pod utjecajem pro-Marcosovih dezinformacija.

– Besmisleno je imati naše Google diskove, besmisleno je imati ovu bazu podataka ako ne dođe do onih ljudi koji ih trebaju čitati – rekla je suosnivačica grupe Sarah Gomez.

Joel Ariate, član istraživačke grupe Marcosovog režima sa Univerziteta Filipini, rekao je da je poricanje Marcosovih zločina “postalo poput krvoprolića na internetu”.

Rekao je da je ključ u borbi protiv dezinformacija o vanrednom stanju ponavljanje istine “jednako koliko i laži”.

Marcos mlađi, koji je ranije ove godine rekao da nije vidio Amnestyjeve brojke i da ne zna kako su generirane, prošle je sedmice priznao da je bilo “zloupotreba” pod vojnim zakonom, “kao u svakom ratu”.

Izvor: AFP

About The Author