U izvještaju organizacije Freedom House za 2020. godinu navedeno je da je Bosna i Hercegovina „djelimično slobodna“ zemlja i rangirana je na nivou prošlogodišnjeg.
Kako je navedeno u posebnom dijelu o Bosni i Hercegovini, u pitanju je visoko decentralizirana parlamentarna država čiji je složen ustavni poredak ugrađen u Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH.
Politički život podijeljen je među vođama iz bošnjačke, srpske i hrvatske zajednice, a korupcija i dalje ostaje ozbiljan problem dok su demokratija i pluralizam pod prijetnjom.
Bosna i Hercegovina ima 53 boda od ukupno 100. U metodologiju su ocjenjuju politička prava gdje je BiH osvojila 19 bodova od ukupno 40, kao i građanske slobode gdje je osvojila 34 do 60 bodova.
Od 195 ocijenjenih zemalja, njih 83 ili 43 posto dobilo je ocjenu da su slobodne, 63 odnosno 32 posto je djelomično slobodno, a 49 ili 25 posto ocijenjeno je kao neslobodne države.
U izvještaju je navedeno da su demokratija i pluralizam generalno u svijetu pod prijetnjom. Diktatori se trude zadržati svoju poziciju, ali i proširiti svoj štetni utjecaj na nove dijelove svijeta.
U isto vrijeme, mnogi slobodno izabrani čelnici, uključujući one u Sjedinjenim Američkim Državama i Indiji, dvije najveće svjetske demokratije, sve su više voljni srušiti institucionalne zaštitne mjere i zanemariti prava kritičara i manjina dok slijedeći populističke programe.
Kao rezultat tih i drugih trendova, Freedom House je ustanovio da je 2019. godina bila 14. uzastopna godina od kako se bilježi pad globalne slobode. U tom je periodu 25 od 41 svjetske demokratije doživjelo pad sloboda. Etničke, vjerske i druge manjinske grupe trpjele su zloupotrebu vlasti u demokratskim i autoritarnim državama.
Ljudi u 64 zemlje doživjeli su pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda u 2019. godini, dok su u samo 37 država doživjeli poboljšanja. Razlika je bila manja u 2018. godini, kada je 68 zemalja nazadovalo, a 50 napredovalo.
U dokumentu su navedeni brojni primjeri koji ukazuju na pad u slobodama, a kao jedan od njih je i postupanje prema migrantima u demokratskim državama, što pridonosi ozračju koje omogućava nova kršenja njihovih prava.
Prošle godine evidentiran je i niz protesta širom svijeta koji odražavaju neiscrpnu i univerzalnu želju za ostvarivanjem i garantiranjem osnovnih prava. Ti protesti u 2019. godini dosad nisu uspjeli zaustaviti cjelokupni pad globalne slobode, a bez veće potpore i solidarnosti etabliranih demokracija vjerojatnije je da će podleći autoritarnim represalijama.
Izvor: Freedom House
