Školska godina počinje 1. oktobra – neko u školi neko na onlajn nastavi

Od 1. oktobra učenici starijih razreda će učiti onlajn uz konsultacije u školi na svakih 15 dana. Sve provjere znanja, izrade testova, kontrolnih i pisanih zadataka biće organizovani isključivo u školi, uz poštovanje mjera. Dodatno, svi đaci srednjih stručnih škola bilo kog razreda će vježbe i praktičnu nastavu realizovati u školi ili kod poslodavca takođe uz poštovanje mjera. Trajanje časa za učenike osnovnih škola je 30 minuta – najviše četiri časa, a za učenike srednje škole 30 minuta – najviše šest časova. No, onlajn učenje za koje se stariji razredi spremaju nije novost. Kada je pandemija ‘’zatvorila’’ škole morao se pronaći način da obrazovanje ne trpi. Tako je za kratko vrijeme zaživio projekat “UČI DOMA”.

Ministarstvo prosvjete: “UČI DOMA” postao simbol snage obrazovnog sistema

“Projekat #UčiDoma prevazišao je svoju osnovnu svrhu i postao simbol snage obrazovnog sistema i poruka: da se ne plašimo neuspjeha i kritike, da se možemo reorganizovati u rekordnim rokovima, da možemo funkcionisati i u uslovima koji nam se čine „nemogućim“, saopštili su iz Ministarstva prosvjete za FOS.

Tokom prethodne školske godine snimljeno je 1.700 predavanja iz 17 nastavnih predmeta i učestvovalo je oko 200 nastavnika iz 35 škola.

Foto: FOS Media

Prema podacima Ministarstva prosvjete sadržaj je emitovan na tri kanala a veliku posjećenost bilježi i sajt i jutjub kanal.

Takođe, ovaj projekat pozitivno ocjenjuju i oni zbog kojih je sve ovo rađeno.

Iz Ministarstva kažu da je projekat odgovorio zadatku u uslovima pandemije.

„Ovakav vid učenja predstavlja samo rezervni plan za obrazovni sistem u pomenutim uslovima i dopunu obrazovanju u regularnim uslovima školovanja. Izostanak direktnog kontakta u učionici je svakako najveći nedostatak online učenja, dok su dobre strane: jačanje digitalnih vještina učenika i nastavnika, veća kreativnost i podsticaj učenika da i sami istražuju o nekoj temi“, kažu za FOS iz Ministarstva prosvjete dodajući:

„Od sredine avgusta snimaju se časovi za online nastavu koji će biti rezerva obrazovnom sistemu i već je snimljen dovoljan broj časova da pokrije prvi klasifikacioni period. Nastavićemo sa snimanjem, jer ovi časovi mogu biti koristan resurs za obrazovni sistem i u regularnim uslovima.“

Učitelji o onlajn nastavi – Onlajn učenje kao dopuna redovnoj nastavi

Učitelj Sava Kovačević učesnik je projekta #UČIDOMA. Umjesto u učionici predavanja je držao u televizijskom studiju i putem ’’malih ekrana’’ prenosio znanje učenicima širom Crne Gore.

Kaže da mu nedostaje kontakt sa đacima jer međusobnu interakciju i socijalizaciju ne mogu naučiti onlajn. Sa druge strane, novi vid nastave omogućava sticanje novih vještina koje će služiti u životu kako učenicima tako i prosvjetnim radnicima. Pogledajte njegovo iskustvo sa onlajn časovima:

VIDEO:

Ni učiteljica Jana Luković ne krije da joj je nedostajao kontakt sa djecom, no kaže da je zdravlje ipak najvažnije.

“Uprkos situaciji koja nije bila nimalo bezazlena, smatram da se cijeli obrazovni sistem vrlo dobro snašao, uzimajući u obzir činjenicu da smo prvi put radili u uslovima pandemije. Iako je sve isplanirano u kratkom vremenskom roku, učenicima je omogućeno da nastave sa učenjem, a da pritom čuvaju svoje zdravlje koje je najbitnije”, navodi Jana za FOS.

Učitelji se snalaze u različitim uslovima ali je, smatra, nezahvalno raditi kada niste u učionici sa učenicima uz neposredan kontakt, zajedničko učenje, razmjenu mišljenja i druženje.

“Što se mojih učenika tiče mogu reći da sam više nego zadovoljna. Prije svega zbog njihove odgovornosti, a i zbog uloženog truda. Njima je bilo mnogo teže nego nama učiteljima da se naviknu na rad od kuće, gdje imaju više slobode nego u školi i gdje im više stvari skreće pažnju. Uprkos tome, na vrijeme su ispunjavali svoje školske obaveze”, navodi Luković za FOS.

Učenici su prvo gledali časove koji su prikazivani na TV-u a nakon toga od učiteljice dobijali dodatni sadržaj u vezi sa odgledanim časom, neki dodatni zadatak, vježbanje ili domaći.

Foto: Jovan Radenović, Jana Luković

“Kada završe zadato, šalju mi na uvid. Prednost je u tome što su časove mogli da odgledaju i više puta jer su bili dostupni na sajtu ‘Uči doma’, takođe su mogli i da nađu pomoć ili dodatni sadržaj na internetu. Kada su nedostaci u pitanju to je nedostatak neposrednog kontakta, provođenje vremena sa vršnjacima i najbitnije boravak u školi koja je nezamjenljivo mjesto za sticanje znanja”,navodi naša sagovornica.

Smatra da je onlajn učenje prihvatljivo u trenutnoj situaciji ali ubuduće, kada se izborimo sa pandemijom, ovaj vid učenja može biti dopuna redovnoj nastavi u školi.

“Ja bih uvijek izabrala školu ispred svega ostalog, ono što djeca uče u školi, a tu ne mislim samo na nastavno gradivo već na mnogo bitnije stvari kao što su poštovanje drugoga, lijepo ponašanje, odgovornosti i obaveze, ne može da se mjeri ni sa čim. Svakako da onlajn učenje može da se sprovodi i dalje kao dopuna redovnoj nastavi u školi, ali smatram da za djecu ne bi bilo povoljno da uče samo onlajn”, kaže Luković za FOS.

Učenik Stefan Bošković: “Teže je učiti onlajn”

Za polazak u treći razred sprema se i Stefan Bošković, učenik Gimnazije “Panto Mališić”. On je veći dio prethonog razreda pohađao onlajn a od 1. oktobra nastavlja po istom sistemu.

“Učenje se realizovalo purtem Viber grupa i aplikacije Google Classrom, gdje su nam profesori slali određena predavanja sa sajta učidoma.me, zajedno sa dodatnim objašnjenjima, instrukcijama i zadacima koje bismo trebali da uradimo do određenog roka, kako bi provjerili da smo usvojili gradivo. Provjere znanja je teško organizovati u online uslovima, pa smo ocjene dobijali na osnovu našeg zalaganja i aktivnosti tokom tog perioda, slanja domaćih zadataka itd, a ko nije bio zadovoljan predloženom ocjenom, imao je šansu da popravi i odgovara putem video poziva”, prenosi nam svoja iskustva Stefan.

Po njegovom mišljenju teže je učiti onlajn.

Foto: Privatna arhiva; Stefan Bošković

“Učenik u suštini mora sam da shvati gradivo, iako postoje instrukcije nastavnika i predavanja. Kada smo u školskim klupama, možemo pitati profesora u trenutku ako nam nešto nije jasno, pitati ga da ponovi ili slično. Svakako je drugačiji osjećaj kad smo interaktivni u učionici i lakše i se uči, nego online dok gledamo snimljena predavanja”, priča naš sagovornik.

Dešavalo se, kaže, da imaju nedoumica pa su kontaktirati nastavnike putem mejla ili Vibera kako bi to riješili.

“Nastavnici su bili veoma angažovani što se tiče svih naših pitanja i problema, makar što se tiče moje škole. Naravno da se ne može objasniti putem interneta kao što može ‘lice u lice’ ali svima su pokušali koliko god je moguće da približe ono nejasno, bilo davanjem smjernica i instrukcija ili dodatnih objašnjenja. Bili su aktivni na platformama za učenje tokom čitavog dana i pored svojih privatnih obaveza i stvarno zaslužuju jednu veliku pohvalu”, navodi Stefan dodajući da, iako su svi uložili ogroman trud, ništa redovnu nastavu ne može zamijeniti.

“Kao neko ko je i prije dosta samostalno učio jer sam išao na takmičenja iz pojedinih predmeta i to je dosta tražilo samostalnog rada i istraživanja. Nije mi bilo teško prilagoditi se ovakvom načinu učenja, ali naravno preferiram kad smo u školskim klupama. Ništa ne može zamijeniti osjećaj zajednice koji imaš dok si u odjeljenju i direktni kontakt između nastanika i učenika. Učenje tada pada mnogo lakše i zanimljivije, kada možeš i da se socijalizuješ sa drugovima, nego online.”

“Osnovne stvari dijete da prođe u školskoj klupi”

U onlajn učenje aktivno su bili uključeni i roditelji. Danijela Jovanović, majka čije dijete pohađa drugi razred osnovne škole kaže da je prethodni period bio jedno veliko iskustvo kako za dijete tako i za nju koja je pomagala oko učenja.

“Savim jedno novo iskustvo kao i većini roditelja sa ovih podneblja i ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je bilo ni dobro ni loše, ne mogu ga okarakterisati kao pozitivno ili negativno, jednostavno smo bili primorani na takav vid učenja”, navodi Danijela za FOS.

Jedan ‘’onlajn školski dan’’ u domu porodice Jovanović izgledao je baš ovako:

“U 09:00h emitovan je školski program za druge razrede osnovnih škola. Pratili smo rad i domaće zadatke sa ‘uči doma’ platforme. Nakon toga smo u viber grupi roditelja dobijali smernice za rad i domaće zadatke koji su bili postavljeni na ‘Google učionici’, spremljeni od strane učitlejice. Potom je počinjao rad, koji se sastojao od učenja novih lekcija/slova/zadataka, rađenja domaćih a zatim ponavljanja naučenog. Kao roditelj djevojčice od osam godina, morala sam biti prisutna u svakom segmentu, sem rađenja domaćih zadataka, koje je sama završavala. Vrlo često ‘online školski dan’ je trajao i do 18h sa pauzama naravno (ručak/odmaranje).”

Što se tiče saradnje sa učiteljima ima samo riječi hvale navodeći da je relacija učitelj – dijete – roditelj najsvjetlija tačka ‘onlajn’ škole. Što se gradiva tiče nedouica nije bilo ali ipak prednost daje učenju u školi.

“Mislim da baš te stvari: opismenjavanje, osnovne matematičke radnje, upoznavanje okoline treba da prođe zajedno sa drugom djecom i učiteljicom u školskoj klupi. Definitivno sam mišljenja da se pravo znanje stiče u klupama i da time treba da se bave prosvjetni radnici. Vrijeme će pokazati koliko smo stvarno djecu naučili kod kuće. O socijalizaciji kod djece nižih razdreda ne treba ni pričati jer svi znamo koliko je bitna”, zaključuje Danijela za naš portal.

Ministarstvo prosvjete: Prevencija sad a ne saniranje štete naknadno

A u nadi da ćemo uskoro pobijediti virus i svi biti u mogućnosti da se vratimo uobičajenim aktivnostima podsjetimo se smjernica Ministarstva prosvjete u vezi sa početkom nove školske godine, a koje se odnose na đake koji se od 1. oktobra vraćaju u školske klupe:

1. U dopisima obrazovnim ustanovama, jasno je naznačeno, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje, da maske koje djeca donose u školu mogu biti platnene. Kako pak djeca školskog uzrasta i sad moraju u većini situacija nositi masku, procjena je da ta ista obaveza ne može izazvati značajno veće troškove.

2. Odluka o nošenju maski je odluka struke. Ako razumijemo svrhu maske u ostalim situacijama i prostorima, onda je logično da se nose i u školi, jer je riječ o zatvorenom prostoru u kome satima boravi 15 i više djece.

3. Ministarstvo prosvjete u saradnji sa Upravom za imovinu, obezbijediće sva neophodna sredstva za dezinfekciju, ali i beskontaktne toplomjere, kako za škole, tako i za vrtiće.

4. Podrazumijeva se da će slučajevi djece ili drugih lica u sistemu obrazovanja, koji usljed zdravstevnih stanja ne smiju da nose masku, biti posebno tretirani.

5. Podrazumijeva se takođe da saopštenja Ministarstva za javnost sumiraju ključne preporuke, ali da će same obrazovne ustanove dati sve potrebne dodatne detalje roditeljima.

6. Takođe, predlog da se, mimo mišljenja struke, puste u redovan rad sve škole sa više desetina hiljada djece, gdje bi boravili u zatvorenom prostoru, i eventualno bez maski, za Ministarstvo prosvjete u ovom momentu bi značilo prisilno pristajanje na scenario koji za djecu i članove njihovih porodica nikako ne može biti dobar. Dakle, mi se sad bavimo prevencijom, kako se kasnije svi ne bismo bavili saniranjem ozbiljnijih posljedica.

7. Naši najmlađi su zajednički prioritet, te Ministarstvo prosvjete zajedno sa Institutom za javno zdravlje traži kvalitetnija rješenja pa i kad su teža, a ne ona nekvalitetnija samo zato što su lakša.

Izvor: FOSMEDIA