Butković je za Klix.ba kazao da je Marko Radoja iznio netačne navode pominjući njegovo ime i prezime.
“Tri puta Radoja navodi moje ime u kontekstu njegove konstrukcije o ‘parastrukturama’ u BHRT-u koje ga, navodno, žele smaknuti i da je cilj njegov odstrel. Potom navodi da mu se prijeti smrću, što uz riječi smaknuti i odstrel implicira da te prijetnje dolaze od mene. Po odgoju i životnim načelnima nisam osoba koja prijeti na bilo koji način, posebno ne smrću. Osuđujem prijetnje upućene kolegi zbog iznesenog stava i branit ću pravo svakog svog kolege da kaže ono što misli. Dočekao sam kolegu dobrodošlicom, ponudio pomoć, ukoliko mu bude potrebna, i Radoja će, ukoliko ima obraza, to javno potvrditi”, rekao je Butković.
On je istakao da Radoja ima problema sa činjenicama te kaže da to dokazuje sljedećim podacima.
“Ne postoji parastruktura, poziciju urednika specijalnih programa odobrio je Upravni odbor BHRT-a na sjednici 10. maja ove godine s jasnim opisom poslova. Na temelju te odluke, ugovor o radu potpisao sam 23. maja. Generalni direktor BHRT-a je odluku o formiranju Tima za praćenje 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima Sigurne zone UN Srebrenica donio 28. maja i imenovao me šefom tima. Donošenje odluka o formiranju Tima za praćenje različitih događaja je, zbog produkcijske kompleksnosti, višegodišnja praksa u BHRT-u pa je tako učinjeno i povodom Srebrenice. Dio ovlasti koje mi je generalni direktor BHRT-a ovom odlukom dodijelio nisam upotrijebio, a kamoli zloupotrijebio”, dodao je Butković.
On ističe da je, nakon telefonskih poziva iz deska BHT1, vjerovatno potaknutih Radojinim nalogom da voditelji ne nose Cvijet Srebrenice, iz Potočara 10. jula poslao preporuku da cvijet kao simbol nose voditelji informativnih programa, uključujući i voditelje sportskog bloka vijesti.
“Preporuku sam poslao članovima Tima, a ne direktno u desk i nisam ‘izvršio puč’. Radoja je donio odluku kojom naređuje da se Cvijet Srebrenice neće nositi, iako za to nije imao ovlasti. Moja preporuka zasnivala se na činjenici da žrtve genocida po međunarodnim standardima pripadaju osjetljivim kategorijama stanovništva te da višegodišnju praksu da naši voditelji poštuju i nose njihove simbole, prema vlastitom izboru, treba nastaviti. Niko nikada u tom smislu nije donosio odluke da se simboli nose, niti je to zabranjivao. Tako smo se ponašali mnogo puta, između ostalog, povodom međunarodnih dana Down sindroma, obilježavanja dana borbe protiv nasilja nad ženama, borbe protiv raka dojke, borbe protiv AIDS-a, iako Radoja, potpuno pogrešno, tvrdi da nismo. U prethodnim godinama niko iz upravljačkih struktura ni od urednika i uposlenika takav princip nije osporavao. Otvarati Pandorinu kutiju mogu samo oni koji između genocida nad Bošnjacima SZ UN Srebrenica i drugih događaja iz bliže i dalje prošlosti žele staviti znak jednakosti pod krinkom lažne neutralnosti”, rekao je Butković.
On kaže da Radoja, niti bilo koji član tima, ni usmeno, ni pismeno, tokom priprema nisu stavili primjedbu na bilo koji dio predloženog programskog plana za Srebrenicu.
“Radoja se poziva na Statut BHRT-a tvrdeći da tamo piše da nijedna odluka ne može biti jača od odluke legalno izabranih urednika. U Statutu BHRT-a, takvo nešto ne piše, što je moguće provjeriti na zvaničnom portalu bhrt.ba, a kako sam legalno imenovani urednik nema osnova za osporavanje onoga što sam radio.
Istine radi, Radoja s pozicije urednika IP-a BHT1 nije negirao genocid i o tome postoje dokazi u službenoj komunikaciji. Pokazao je, međutim, elementarno nepoznavanje prava, procedura i nadležnosti u medijskoj kući u kojoj radi”, zaključio je Butković.