Vlada Brazila objavila je sporazum kojim priznaje svoju odgovornost za ubistvo Vladimira Herzoga, novinara i disidenta koji je ubijen tokom perioda vojne diktature u zemlji.
Vlada je pristala na izjavu o odgovornosti i paket odštete za Herzogovu porodicu u iznosu od 3 miliona brazilskih reala (oko 544.800 američkih dolara).
Sporazum također potvrđuje odluku saveznog suda iz ranije ove godine da se Herzogovoj udovici, Clarice Herzog, isplati zaostala porodična penzija koju je trebala primati nakon njegove smrti, u iznosu od oko 6.000 dolara mjesečno.
U izjavi za Associated Press, sin Vladimira Herzoga, Ivo Herzog, pozdravio je odluku vlade da preuzme odgovornost.
– Ovo izvinjenje nije samo simbolično. To je čin države koji nam daje nadu da današnja brazilska država ne dijeli vrijednosti države iz tog vremena – kazao je.
Dodao je kako priča njegove porodice predstavlja stotine, ako ne i hiljade drugih koje su izgubile svoje bližnje tokom diktature od 1964. do 1985. godine.
Ivo je istaknuo da je to priznanje rezultat borbe koja traje decenijama. „Ova borba nije samo borba porodice Herzog, već svih porodica ubijenih i nestalih“, rekao je Ivo, koji danas vodi nevladinu organizaciju za ljudska prava nazvanu po svom ocu – Institut Vladimir Herzog.
Vladimir Herzog imao je 38 godina kada je 1975. godine ubijen, usred diktature.
Brazilska vojska je deset godina ranije svrgnula ljevičarskog predsjednika Joa Goularta i postavila vladu koja je bila poznata po kršenju ljudskih prava – uključujući proizvoljna hapšenja i mučenja disidenata, studenata, političara, starosjedilaca i svih koje su smatrali prijetnjom.
Mnogi su otišli u egzil. Neki su ubijeni, a neki nestali bez traga. Procjenjuje se da je broj mrtvih oko 500, iako neki stručnjaci tvrde da je ta brojka znatno viša – do 10.000.
Herzog je bio poznat novinar, koji je u početku otišao u egzil u Ujedinjeno Kraljevstvo. Vratio se u Brazil da radi kao urednik vijesti na javnoj televiziji TV Cultura. U toj ulozi, 24. oktobra 1975. godine pozvan je u vojnu bazu radi ispitivanja.
Vojni zvaničnici rekli su da treba dati izjavu o svojim političkim vezama. Herzog je dobrovoljno otišao – i nikada se nije vratio.
Vojska je kasnije tvrdila da je počinio samoubistvo, uz objavu inscenirane fotografije njegovog tijela obješenog o konopac.
Međutim, rabin koji je pregledao tijelo pronašao je znakove mučenja. Sahrana, koja je održana uz vjerski obred, postala je prekretnica u borbi protiv diktature, a fotografija je postala simbol državnog nasilja.
Ivo, njegov sin, je tada imao samo devet godina. Ranije ove godine govorio je za Al Jazeeru o filmu „Još sam ovdje“ koji se bavi sličnim slučajem – nestankom političara Rubensa Paive.
Poput Herzoga, Paiva je također otišao dati izjavu vojsci i nikad više nije viđen živ. Njegovo tijelo nikada nije pronađeno, a trebalo je decenije da njegova porodica dobije smrtovnicu s priznanjem vojne odgovornosti.
Ivo je pohvalio film zbog toga što podiže svijest o zločinima diktature. Također je izjavio da se nada da će brazilska vlada priznati štetu nanesenu njegovoj porodici i izmijeniti Zakon o amnestiji iz 1979. godine, koji je spriječio procesuiranje vojnih službenika.
Jorge Messias, savezni pravni savjetnik Brazila, izjavio da je sporazum s porodicom Herzog korak naprijed.
– Danas svjedočimo nečemu bez presedana – brazilska država službeno odaje počast sjećanju na Vladimira Herzoga – rekao je.
Također je uporedio državni udar iz 1964. godine s današnjim političkim okolnostima. Dana 8. januara 2023. godine, hiljade pristalica krajnje desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara upale su u državne institucije u prijestolnici nakon što je izgubio izbore 2022. godine.
Aktuelni predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva uporedio je taj incident s pokušajem državnog udara. Bolsonaro je ovog mjeseca svjedočio na sudu povodom optužbi da je planirao obaranje izbornog rezultata.
– Na izborima 2022. godine stajali smo na raskršću: ili potvrditi demokratiju, ili krenuti putem zatvaranja države, s užasima koje smo već preživjeli tokom 21 godine diktature – rekao je Messias.
Izvor: Al Jazeera