Bosna i Hercegovina pala je sa 58 na 67 mjesto u odnosu na prošlu godinu od 180 zemalja u Indeksu slobode medija koje danas na Svjetski dan slobode medija obavili Reporteri bez granica (RSF).
No, budući da je ove godine korištena nova metodologija iz RSF-a upozoravaju da treba biti oprezan pri poređenju rezultata iz 2022. godine s onima iz 2021. godine.
Kako su naveli u svom godišnjem izvještaju, mediji u BiH djeluju u relativno povoljnom pravnom okruženju, ali u izrazito nepovoljnom političkom i ekonomskom miljeu. Novinari se ne osjećaju zaštićeno dok rade svoj posao, a postoje i velike razlike u slobodi medija i kvaliteti novinarstva širom zemlje.
Država ima vrlo rascjepkano medijsko tržište s oko 40 TV stanica, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, gotovo 200 novina i drugih časopisa te oko 600 internetskih portala.
Paradoksalno, toliki broj medija ne podrazumijeva pravi pluralizam informacija i mišljenja. Televizije N1 i Al Jazeera Balkans spadaju u najvažnije medije, dok se za istraživačko novinarstvo osiguravaju internetske kuće kao što su CIN, Istraga, Žurnal i Inforadar.
Iako je cjelokupno političko okruženje nepovoljno za slobodu medija, postoje značajne razlike u cijeloj zemlji zbog različitih političkih struktura njezinih entiteta. Medijski rad je u boljem stanju u glavnom gradu Sarajevu nego u Republici Srpskoj te u zapadnom dijelu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Političari u zemlji redovno napadaju novinare i vrše utjecaj na javne medije i regulatorna tijela.
Iako je pravni okvir za djelovanje medija uvelike u skladu s međunarodnim standardima, proces kreiranja politike je u zastoju posljednjih godina unatoč potrebi izmjena postojećih zakona i donošenja novih.
Novinari uglavnom rade u okruženju bez cenzure, ali mnogi čimbenici potiču autocenzuru. Pristup informacijama u načelu je otvoren za sve novinare, bez diskriminacije. Na snazi su zakonske odredbe o zaštiti izvora i etički kodeks, navode iz RSF-a.
Ekonomsko okruženje novinarima je teško zbog male veličine tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Bosanskohercegovački mediji pate od podjela po etničkim linijama unutar zemlje u kombinaciji s konkurencijom medija iz susjednih zemalja koje pripadaju istom jezičnom području.
– Zbog teškog ekonomskog položaja, te ovisnosti o političkim i ekonomskim centrima moći, veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo – napominju.
S obzirom na svoju postkonfliktnu prirodu, bosanskohercegovačko društvo trpi mnoge podjele i ostaje razapeto između onih koji promoviraju pomirenje i saradnju i onih koji su za sukobe i podjele.
Snažna društvena sklonost etničkom i vjerskom identitetu zasjenjuje pitanja individualnih sloboda i slobode, uključujući slobodu medija. U medijima – odražavajući šire društvo – položaj žena je teži od položaja muškaraca.
Novinari su najčešće izloženi verbalnim prijetnjama i napadima, ali i povremenim fizičkim napadima. Novinari se uglavnom ne osjećaju dovoljno zaštićeno dok rade svoj posao i ne vjeruju policiji za njihovu zaštitu. Postoje različite inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara usmjerene na poboljšanje zakonodavstva i rad tužilaštava.
Hrvatska je zabilježila rast na Indeksu slobode medija ove godine te se s 56 mjesta popela na 48, od 180 zemalja, ali RSF napominje da iako je medijska scena postala raznolika i dinamična, vlada ne uspijeva zaštititi novinare od legalnih pokušaja da ih se zašuška, te od organiziranog kriminala. Sama vlada predstavlja prijetnju slobodi medija.
Srbija se također popela na Indeksu slobode medija RSF-a sa 93 na 79 mjesto. U toj susjednoj zemlji nagrađivano, kvalitetno novinarstvo, koje istražuje kriminal i korupciju, nalazi se uhvaćeno između raširenih lažnih vijesti i propagande. Iako je pravni okvir dobar, novinarima prijete politički pritisci i nekažnjivost zločina počinjenih nad njima.
Značajan napredak u Indeksu slobode medija zabilježila je i Crna Gora koja se s 104 popela na 63 mjesto. Iz RSF-a navode da crnogorski ustav i zakoni garantiraju slobodu govora i izražavanja, ali sloboda medija i dalje je ugrožena političkim uplitanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima.
Globalno gledajući 20. Svjetski indeks slobode medija otkriva dvostruko povećanje polarizacije pojačano informacijskim haosom – odnosno polarizaciju medija koja potiče podjele unutar zemalja, kao i polarizaciju između zemalja na međunarodnom nivou.
Izdanje Svjetskog indeksa slobode medija iz 2022. godine, koje procjenjuje stanje novinarstva u 180 zemalja i teritorija, ističe katastrofalne učinke vijesti i informacijskog haosa – učinke globaliziranog i nereguliranog internetskog informacijskog prostora koji potiče lažne vijesti i propagandu.
Unutar demokratskih društava rastu podjele kao rezultat širenja medija javnog mnijenja koji slijede “Fox News model” i širenja dezinformacijskih krugova koji su pojačani načinom na koji društveni mediji funkcioniraju.
Na međunarodnom nivou, demokratije su oslabljene asimetrijom između otvorenih društava i despotskih režima koji kontroliraju svoje medije i internetske platforme dok vode propagandne ratove protiv demokratija. Polarizacija na ova dva nivou potiče povećanu napetost.
Invazija Ukrajine (106.) od strane Rusije (155.) krajem februara odražava ovaj proces, budući da je fizičkom sukobu prethodio propagandni rat. Kina (175.), jedan od najrepresivnijih autokratskih režima na svijetu, koristi svoj zakonodavni arsenal kako bi ograničila svoje stanovništvo i odsjekla ga od ostatka svijeta, posebno stanovništva Hong Konga (148.), koji je naglo pao u Indeksu.
Konfrontacija između “blokova” raste, kao što se vidi između Indije nacionalista Narendre Modija (150.) i Pakistana (157.). Nedostatak slobode medija na Bliskom istoku i dalje utječe na sukob između Izraela (86.), Palestine (170.) i arapskih država.
Polarizacija medija hrani i jača unutrašnje društvene podjele u demokratskim društvima poput Sjedinjenih Američkih Država (42.), unatoč izboru predsjednika Joea Bidena. Porast društvenih i političkih napetosti potiču društveni mediji i mediji s novim mišljenjem, posebno u Francuskoj (26.).
Potiskivanje nezavisnih medija pridonosi oštroj polarizaciji u “neliberalnim demokratijama” kao što je Poljska (66.), gdje su vlasti učvrstile svoju kontrolu nad javnim emitiranjem i svoju strategiju “ponovne polonizacije” medija u privatnom vlasništvu.
Trio nordijskih zemalja na vrhu Indeksa – Norveška, Danska i Švedska – nastavlja služiti kao demokratski model u kojem cvjeta sloboda izražavanja, dok se Moldavija (40.) i Bugarska (91.) ove godine ističu zahvaljujući promjeni vlade i daju nadu u poboljšanje situacije za novinare čak i ako oligarsi i dalje posjeduju ili kontroliraju medije.
Situacija je klasificirana kao “vrlo loša” u rekordnom broju od 28 zemalja u ovogodišnjem Indeksu, dok je 12 zemalja, uključujući Bjelorusiju (153.) i Rusiju (155.), na crvenoj listi Indeksa (što ukazuje na “vrlo lošu” slobodu medija situacije).
Među 10 najgorih zemalja svijeta za slobodu medija su Mianmar (176.), gdje je državni udar iz februaru 2021. godine vratio slobodu medija za 10 godina unazad, kao i u Kini, Turkmenistanu (177.), Iranu (178.), Eritreji (179.) i Sjevernoj Koreji (180.).
U 180 zemalja i teritorija koje je rangirao RSF, pokazatelji se procjenjuju na temelju kvantitativnog istraživanja kršenja slobode medija i zlostavljanja novinara i medija, te kvalitativne studije temeljene na odgovorima stotina stručnjaka za slobodu medija koje je odabrao RSF (novinari, akademici i branitelji ljudskih prava) na upitnik od 123 pitanja. Upitnik je ažuriran kako bi se bolje uzeli u obzir novi izazovi, uključujući one povezane s digitalizacijom medija.
U svjetlu ove nove metodologije koja se koristila, treba biti oprezan pri poređenju ljestvice i rezultata iz 2022. godine s onima iz 2021. godine. Prikupljanje podataka za ovogodišnji Indeks završeno je je krajem januara, ali su za zemlje provedena ažuriranja za period od januara do marta gdje se situacija dramatično promijenila (Rusija, Ukrajina i Mali).
Izvor: RSF
