FTV: ZANEMARIVANJE KRITIČKIH STAVOVA O VAŽNIM TEMAMA
13. maj 2026. – 19. maj 2026.
JEDNOSTRANO O SJEDNICI VIJEĆA SIGURNOSTI UN: Medijske analize sjednice Vijeća sigurnosti UN na kojoj se raspravljalo o situaciji u BiH nastavljene su i danima nakon okončanja ovog zasjedanja. I FTV je uradila prilog o ovoj važnoj temi koja se odnosi na političku situaciju u Bosni i Hercegovini i odnos međunarodne zajednice prema unutrašnjim krizama u zemlji. Prilog je dominantno zasnovan na stavovima zvaničnika koji zastupaju jednu političku i institucionalnu perspektivu. U fokusu su izjave ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, ambasadora BiH pri UN Zlatka Lagumdžije, dok se kroz grafičko predstavljanje prenose i poruke zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministra odbrane BiH Zukana Heleza. Istovremeno, izostaju izjave ili stavovi aktera koji sjednicu i njene zaključke tumače drugačije, čime prilog gubi potrebnu ravnotežu i pluralizam mišljenja koji su posebno važni kod politički osjetljivih tema. Iako je prenesena izjava i predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Siniše Karana, ukupna struktura priloga ostavlja utisak da ona služi više kao kontrast dominantnom narativu nego kao ravnopravno predstavljanje druge strane. Na taj način prilog više djeluje kao potvrda unaprijed postavljenog uredničkog okvira nego kao pokušaj cjelovitog informisanja javnosti. U pojedinim dijelovima, ovaj kao i mnogi ranije analizirani prilozi, prelazi iz informativnog u interpretativni ton, pri čemu se određene tvrdnje i političke ocjene iznose kao gotovo nesporne činjenice, bez jasnog navođenja izvora ili dodatne provjere. Problematično je i to što prilog ne uključuje nezavisne analitičare, stručnjake za međunarodne odnose ili pravne eksperte koji bi mogli pružiti širi kontekst sjednice i objasniti moguće političke posljedice različitih stavova unutar Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Za razliku od profesionalno uravnoteženog međunarodno-političkog izvještavanja koje bi podrazumijevalo predstavljanje različitih interpretacija i jasno razdvajanje činjenica od komentara, ovdje je prisutan izražen urednički okvir koji favorizuje jednu političku perspektivu.
ZAKON O PRIVREMENOJ UPRAVI U NOVOJ ŽELJEZARI ZENICA: Prilog emitiran u Dnevniku FTV o situaciji u Novoj željezari u Zenici bavi se temom od velikog ekonomskog i socijalnog značaja, posebno zbog, kako smo u nizu prethodnih analiza navodili, posljedica koje problemi u željezari imaju na radnike, lokalnu privredu i industrijski sektor u cijeloj zemlji. Fokus priloga stavljen je prvenstveno na zahtjeve sindikata i inicijativu za usvajanje zakona kojim bi bila imenovana privremena uprava željezare. Pohvalno je što prilog daje prostor predstavnicima sindikata i radnicima, odnosno akterima koji su direktno pogođeni krizom u kompaniji. Time se naglašava socijalna dimenzija problema i ukazuje na zabrinutost zaposlenih za budućnost proizvodnje i radnih mjesta. Također, prisustvo izjava granskih sindikalnih predstavnika doprinosi tome da tema dobije širi industrijski i radnički kontekst. Problem je što prilog ostaje nepotpun kada je riječ o ključnim informacijama koje bi gledaocima omogućile da razumiju suštinu predloženog rješenja. Iako se insistira na usvajanju zakona i imenovanju privremene uprave, ne objašnjava se dovoljno jasno šta taj zakon konkretno podrazumijeva, koje bi nadležnosti imala privremena uprava niti na koji način bi takav model mogao stabilizovati poslovanje željezare. Dodatni problem predstavlja veoma ograničen prostor dat drugoj strani. Stav vlasnika željezare prenesen je samo kroz dvije rečenice iz saopćenja, bez ozbiljnijeg pokušaja da se detaljnije predstavi njihova pozicija ili odgovori na zahtjeve sindikata. Time prilog ostavlja utisak dominantno jednostranog izvještavanja u kojem sindikalni narativ ima centralno mjesto, dok druga strana ostaje gotovo formalno zastupljena. Prilog također ne daje odgovore na nekoliko važnih pitanja koja su ranije bila prisutna u javnosti. Ne objašnjava se šta se dogodilo sa ranijim prijedlogom da Energoinvest preuzme željezaru, da li je ta opcija definitivno odbačena i zbog čega se sada insistira na drugačijem modelu rješavanja problema. Izostanak tog konteksta otežava gledaocima da razumiju razvoj situacije i uporede različite moguće modele spašavanja kompanije. Nekoliko dana nakon emitiranja ovog priloga, u Dnevniku FTV je emitiran prilog u kojem su preneseni dijelovi predloženog zakona. U oba priloga urednički okvir je definiran na način da su stavovi sagovornika prezentirani na način da podržavaju predloženo rješenje. Stavovi onih koji bi kritički sagledali predložena rješenja nisu našli svoje mjesto niti u jednom od ova dva priloga.
GRADNJA AUTOPUTA BEOGRAD–SARAJEVO KROZ POLITIČKU PRIZMU: Prilog o zastoju u gradnji autoputa Beograd–Sarajevo predstavlja primjer političko-infrastrukturnog izvještavanja u kojem dominira narativ o političkim blokadama i nefunkcionalnosti sistema u Bosni i Hercegovini. Fokus priloga nije stavljen na tehničke ili razvojne aspekte projekta, nego prije svega na političke nesuglasice koje godinama usporavaju realizaciju autoputa, posebno na području Distrikta Brčko. To je, naravno, opravdan ugao posmatranja jer je činjenica da infrastrukturni projekti u BiH često postaju predmet političkih sukoba i institucionalnih opstrukcija. Gledaocima se kroz poređenje sa situacijom u Srbiji pokušava približiti razlika u dinamici realizacije projekta, čime prilog dobija određenu regionalnu i političku dimenziju. Također je važno što su uključene izjave više političkih aktera, čime se nastoji pokazati da problem nije vezan samo za jednu instituciju ili političku opciju. Međutim, prilog ostaje dominantno u okviru političkog narativa, bez dublje analize konkretnih proceduralnih, pravnih i infrastrukturnih pitanja koja su dovela do zastoja. Ne objašnjava se dovoljno precizno zbog čega je trasa kroz Brčko sporna, koji su tačno argumenti suprotstavljenih strana niti kakve bi ekonomske posljedice dalje odgađanje projekta moglo imati za lokalnu zajednicu, privredu i regionalno povezivanje. Time se kompleksan infrastrukturni problem pojednostavljeno svodi uglavnom na politički sukob. Urednički pristup prilogu dodatno je naglašen kroz interpretativan ton novinarskog teksta. Formulacije poput „kao i obično zastoj“, „glavnu riječ opet vodi politika“ ili ocjene o „paradoksu političke scene u BiH“ izlaze iz okvira klasičnog informativnog izvještavanja i uvode elemente komentara. Dominacija političkih izjava doprinosi tome da prilog više djeluje kao izvještaj o političkim odnosima nego kao sveobuhvatna analiza infrastrukturnog projekta od regionalnog značaja. Ipak, prilog uspijeva otvoriti važno pitanje sposobnosti institucija u BiH da realizuju velike infrastrukturne projekte čak i onda kada deklarativno postoji politička saglasnost o njihovom značaju. Upravo zbog toga prilog ima određenu društvenu i političku relevantnost, ali bi uz više faktografskog konteksta, stručnih analiza i manje interpretativnog tona bio sadržajno i profesionalno uvjerljiviji.
Ocjena: 5
BHT1: Od sive liste MONEYVAL-a do servisne vijesti o gorivu
13. maj 2026. – 19. maj 2026.
POSLJEDICE MOGUĆEG UVRŠTAVANJA NA SIVU LISTU MONEYVAL: Prilog BHT1 o mogućem vraćanju Bosne i Hercegovine na sivu listu MONEYVAL-a predstavlja primjer sadržajno ozbiljnijeg i profesionalno strukturiranog ekonomsko-političkog izvještavanja. Tema je obrađena kroz kombinaciju institucionalnog, ekonomskog i praktičnog aspekta, pa prilog uspijeva približiti kompleksnu međunarodnu finansijsku problematiku široj publici. Posebno je značajno što prilog ne ostaje samo na formalnoj informaciji o mogućem stavljanju BiH na sivu listu, nego vrlo jasno objašnjava konkretne posljedice koje bi takva odluka mogla imati za građane, bankarski sektor i privredu. Gledaocima su objašnjene posljedice poput skupljih i sporijih međunarodnih transakcija, mogućeg otežanog priliva stranih investicija i dodatnih komplikacija za bankarski sektor i dijasporu. Pozitivno je i to što prilog uspijeva složene pojmove poput MONEYVAL-a i FATF-a približiti publici bez pretjeranog korištenja stručne terminologije. Time se ispunjava jedna od važnih funkcija javnog servisa, a to je da kompleksne međunarodne i finansijske teme učini razumljivim građanima. Prilog također pravilno stavlja fokus na činjenicu da eventualno stavljanje na sivu listu nije samo tehničko ili administrativno pitanje, nego problem koji direktno utiče na ekonomsku reputaciju države i svakodnevni život građana. Iako je prilog uglavnom profesionalno balansiran, u pojedinim dijelovima primjetan je prelazak iz informativnog u interpretativni ton. Formulacije poput „banana država“ ili tvrdnje o „dubokim vezama prljavog novca i visoke politike“ predstavljaju vrlo teške kvalifikacije koje nisu dodatno argumentovane konkretnim primjerima ili dokazima. Takve izjave jesu efektne televizijski, ali bez detaljnijeg konteksta mogu djelovati senzacionalistički i vrijednosno obojeno. Također, završni dio priloga u kojem se navodi da političari „čekaju da im Evropa progleda kroz prste“ predstavlja novinarsku interpretaciju koja izlazi iz okvira strogo faktografskog izvještavanja. Iako takva ocjena može imati političko uporište, profesionalni standardi zahtijevaju jasnije razdvajanje činjenica od komentara i procjena novinara.
BEZ DOPRINOSA NE MOGU U PENZIJU: Prilog BHT1 o problemima penzionisanja radnika Rudnika mrkog uglja Zenica otvara ozbiljno socijalno i radničko pitanje koje ima nesumnjiv javni značaj. Fokus priloga stavljen je na radnike koji, iako su ispunili uslove za penzionisanje, ne mogu ostvariti pravo na penziju zbog neuplaćenih doprinosa, što ih dovodi u veoma težak egzistencijalni položaj. U prilogu je dat prostor samim radnicima i sindikalnim predstavnicima, pa gledaoci direktno čuju njihove probleme, frustracije i posljedice višemjesečnog institucionalnog zastoja. Time prilog uspijeva prenijeti ljudsku i socijalnu dimenziju problema, posebno kroz podatke da pojedini radnici već petnaest mjeseci čekaju odlazak u penziju i praktično su prisiljeni raditi za dnevnice. Također, važno je što se navodi informacija da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine izdvojila tri miliona KM za ove namjene, jer to otvara pitanje odgovornosti i realizacije ranije donesenih odluka. Upravo na tom dijelu prilog ostaje nedovoljno istražen i sadržajno nepotpun. Iako se pominje izdvajanje sredstava, nema odgovora na ključno pitanje, odnosno šta se dogodilo s tim novcem i zbog čega problem radnika i dalje nije riješen. Izostanak odgovora nadležnih institucija i uprave rudnika predstavlja najveći profesionalni nedostatak priloga. U prilogu nema stavova uprave rudnika, Vlade bh. entiteta Federacija BiH kao ni resornog ministarstva, zbog čega gledaoci ostaju uskraćeni za objašnjenje gdje je nastao problem u realizaciji uplata doprinosa, ko snosi odgovornost i postoji li konkretan plan za rješavanje situacije. Bez tih informacija prilog ostaje dominantno na nivou socijalne priče, bez ozbiljnije analize institucionalne i finansijske odgovornosti.
ODLUKE VLADE BH. ENTITETA RS O CIJENI GORIVA: Vijest BHT1 o produženju mjera Vlade bh. entiteta RS za subvencioniranje cijena goriva predstavlja primjer kratke servisne informacije koja građanima prenosi konkretne podatke o ekonomskoj mjeri i njenom trajanju. Osnovna informativna funkcija vijesti je ispunjena jer gledaoci dobijaju podatke o tome do kada mjera traje, na koga se odnosi i koliki je iznos subvencije po litru goriva. U vijesti su navedeni precizni podaci o obuhvatu mjere, uključujući broj uključenih trgovaca i prodajnih mjesta, čime vijest dobija određenu faktografsku jasnoću. Također, podsjećanje na raniju odluku Vlade doprinosi kontinuitetu informisanja publike o temi. I to je to. Priča o ovoj važnoj temi ostaje isključivo na nivou prenošenja odluke vlasti bez ikakvog dodatnog konteksta ili kritičkog propitivanja efekata mjere. Ne navodi se koliko subvencija stvarno utiče na cijene goriva, kakvi su efekti dosadašnje primjene niti postoje li procjene ekonomskih stručnjaka o opravdanosti i održivosti takvog modela pomoći. Nema ni reakcija građana, ekonomista ili predstavnika tržišta naftnih derivata, pa sadržaj djeluje više kao administrativno saopštenje nego kao novinarski obrađena ekonomska vijest. Izostanak dodatnih izvora i analitičkog konteksta smanjuje informativnu vrijednost sadržaja, posebno u situaciji kada su teme inflacije, cijena goriva i troškova života od velikog javnog interesa. Urednički gledano, riječ je o korektno prenesenoj institucionalnoj informaciji, ali bez distance i dodatne novinarske obrade koja bi omogućila potpunije razumijevanje značaja i efekata mjere. Zbog toga prilog više funkcioniše kao prenošenje aktivnosti Vlade nego kao sadržajno razvijena ekonomska vijest.
Ocjena: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA
Centralne informativne emisije Federalne televizije i BHRT-a i dalje pokazuju vidljive razlike u uređivačkom pristupu političkim i društvenim temama, posebno kada je riječ o načinu balansiranja kritičkog izvještavanja između različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
U dnevnicima FTV-a primjetan je kontinuiran fokus na teme koje problematizuju rad institucija u bh. entitetu RS, uključujući projekte poput Gornjih horizonata, pitanja zaduživanja RS ili političke odluke vlasti tog entiteta. Takav pristup sam po sebi nije sporan jer je riječ o legitimnim temama od javnog interesa, ali problem nastaje zbog izostanka približno jednakog intenziteta kritičkog izvještavanja o problemima i kontroverzama u drugom bh. entitetu, Federaciji BiH. Zbog toga gledaoci mogu steći pogrešan utisak da su politički, finansijski i institucionalni problemi dominantno vezani za jedan entitet, dok se drugi prikazuje znatno manje problematičnim.
S druge strane, BHRT u većem broju priloga nastoji zadržati uravnoteženiji i informativniji pristup, s više prostora za različite strane i dodatni kontekst. To je bilo vidljivo i u izvještavanju o štrajku ljekara u Tuzlanskom kantonu. Dok je BHT1, osim stavova sindikata, prenio i ključne dijelove saopćenja Vlade TK koji se odnose na zahtjeve ljekara, FTV je uglavnom ostao na sindikalnom narativu uz veoma kratko i uopšteno predstavljanje odgovora vlasti. Takav pristup na FTV-u ostavlja utisak formalnog uključivanja druge strane bez stvarnog sadržajnog balansa.
Treba naglasiti da su na drugom primjeru oba emitera pokazala profesionalno korektan pristup u izvještavanju o problemima funkcionisanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U tim prilozima bilo je vidljivo nastojanje da se objasni institucionalni značaj problema i prenesu različite političke i pravne perspektive bez pretjeranog senzacionalizma ili otvorenog političkog svrstavanja. Razlike u uređivačkom konceptu bile su vidljive i kroz izvještavanje o kulturnim sadržajima, poput priče o otkazivanju predstave u Zenici. BHT1 je temi pristupio šire, uključujući različite segmente priče i dodatni kontekst, dok je FTV prilog dominantno zasnovao na nekoliko izjava i gostovanju, bez ozbiljnije razrade sadržaja. Time se ponovo pokazuje razlika između informativno-analitičkog pristupa BHRT-a i znatno kraće, izjavama vođene forme priloga na FTV-u.
Ukupno gledano, oba emitera i dalje proizvode sadržaje od javnog interesa i otvaraju važne političke i društvene teme, ali je kod FTV-a primjetniji selektivan kritički fokus prema političkim problemima u RS-u uz slabije problematizovanje tema iz Federacije BiH. BHRT, iako ne bez nedostataka, u većem broju slučajeva pokazuje uravnoteženiji pristup, više konteksta i jasnije nastojanje da uključi stavove svih relevantnih strana.
Plus sedmice
FTV
Poljoprivredna škola u Sanskom Mostu izabrala je drugačiji i inovativniji pristup obrazovanju. Učenicima nude smještaj, stipendije, praksu i vrlo izgledno radno mjesto po okončanju školovanja. FTV je uradila jako dobar prilog o ovoj temi, što je važno i s aspekta usmjeravanja pažnje javnosti na primjere dobre i inovativne prakse u obrazovanju, ali i s aspekta kvalitetnog novinarskog izvještavanja o temama koje trenutno ne dominiraju javnim prostorom.
BHT1
Pažnja svjetske javnosti, zbog napada SAD-a i Izraela na Iran, više nije na sistemskom aparthejdu koji Izrael provodi nad Palestincima. Zato je izvještavanje o napadima doseljenika i izraelskih sigurnosnih snaga na Palestince na Zapadnoj obali izuzetno važno.
Minus sedmice
FTV
Prilog o problemima mljekara ostavlja utisak sadržaja koji je dominantno koncipiran oko poruka resornog ministra, dok su stavovi proizvođača ostali znatno manje zastupljeni. Iako je uključena izjava predstavnika mljekara i anketa s građanima, prilog ne ulazi dublje u uzroke nezadovoljstva proizvođača niti detaljnije analizira njihove zahtjeve i ekonomski položaj. Zbog toga prilog djeluje kao da je napravljen kako bi ministar mljekarima prenio poruku da problemi baš i nisu onakvi kakvim ih proizvođači mlijeka predstavljaju.
BHT1
Vijest BHRT-a o komemoraciji na Radimlji korektno prenosi atmosferu događaja i stavove organizatora i političkih predstavnika, ali ostaje nedovoljno sadržajno objašnjena kada je riječ o historijskom kontekstu. U prilogu se više puta pominju „Križni put“ i Bleiburg, ali gledaocima nije pojašnjeno šta taj pojam konkretno označava niti zbog čega je riječ o jednoj od najkontroverznijih tema iz perioda nakon Drugog svjetskog rata. Izostanak osnovnog historijskog konteksta posebno je problematičan za publiku koja nije detaljnije upoznata s temom, jer se time podrazumijeva prethodno znanje o događajima, njihovoj političkoj i historijskoj interpretaciji te različitim pogledima na bleiburške komemoracije u regionu.
