BHT1: Šta je rekao Dragan Čović?
- – 10. maj 2021.
ODLAZAK ZBOG USLOVA RADA ILI POLITIKE? Trinaest anesteziologinja je dalo otkaz na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), a odmah se pojavilo pitanje da li se radi o politički motivisanom činu. Njihov advokat tvrdi da su razlozi nepovoljni uslovi rada, menadžment KCUS-a sve negira i tvrdi da je posrijedi politički obračun Vlade Kantona Sarajeva sa njihovom ustanovom, dok u kantonalnoj Vladi ljekarima nude radna mjesta u Opštoj bolnici. Urednici Anel Nurković i Dejan Petrović priči su dali udarno mjesto, ustupajući mjesto svim stranama, a nisu propustili priliku da upozore i na politička prepucavanja nastojeći sve vrijeme staviti akcenat na ljekare i uslove rada.
KADA ISTRAŽIVANJE NE POSLUŽI ZA VEĆU PRIČU: Novinar Nikola Bačić donosi sažetak iz izvještaja Centara civilnih inicijativa, koji upozoravaju da su na uzorku iz istraživanja utvrdili da je više od dvije trećine direktora javnih preduzeća u Federaciji BiH politički imenovano. Utvrđena je njihova stranačka pripadnost i da su imenovani za vrijeme kada je stranka kojoj pripadaju bila na vlasti. BHT1 je pustio još dvije izjave opozicionih političara, koji upozoravaju na politizaciju javnih kompanija i tu su stavili tačku na prilog od svega dvije minute. Prezentovani nalazi mogli su biti povod za ozbiljniji pristup i novinarsko istraživanje. Šta na nalaze kažu u Federalnoj vladi? Šta kažu MMF, Evropska komisija i Svjetska banka o javnim preduzećima? Koliko partijski poklopljene kompanije usporavaju ekonomski razvoj? Urednik Nurković je mogao postaviti ova i slična pitanja i donijeti priču dana ili sedmice. Umjesto toga, stvar je stala u nekoliko izjava i kratko prenijetih nalaza.
REKAO JE ČOVIĆ + POSLUŠAJMO ŠTA JE REKAO: BHT1 u petak (Adisa Dedić Kološ) prvo u najavi prezenterke prenosi stav Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, o reformi izbornog zakonodavstva u kontekstu posljednjih stavova evropskih centara moći, a zatim i pušta njegovu izjavu u kojoj Čović sve već pomenuto obrazlaže. Praksa da se izjave političara prvo najave i interpretiraju, a zatim i puste kao kratki prilog, bez drugih aktera ili elemenata priče, pretvara Dnevnik 2 u PR poligon političara koji imaju takav status. Obje televizije to s vremena na vrijeme rade s ključnim političkim akterima, i to po pravilu uvijek u vrijeme kada je potrebno prenijeti neku njihovu reakciju ili stav o bitnom pitanju. Kao što je Draganu Čoviću očito bilo bitno da se oglasi poslije saopštenja Berlina da ne podržavaju koncept legitimnih predstavnika naroda.
KULTURA PREDSTAVLJANJA: Urednik Anel Nurković u srijedu je u dva navrata predstavio i imenovao Željka Komšića i Šefika Džaferovića kao dva člana Predsjedništva, ili samo kao hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva. Istovremeno, u istom prilogu Milorad Dodik je imenovan i predstavljen ne samo funkcijom koju obnaša. Aktere vijesti treba predstaviti njihovim imenom i funkcijom koju obavljaju.
OCJENA: 4
FTV: Šta (ni)je za Dnevnik 2?
- – 10. maj 2021.
KAKO SE JAVITI UŽIVO? Novinarka Jasmina Vilić uživo se javila s lica mjesta, izvještavajući o sukobu rukovodstva KCUS-a sa grupom ljekara. Posebno raduje što je Vilić bila kratka, precizna i žustra u javljanju, ostavljajući utisak dinamične reporterke koja zna izdvojiti najbitnije. Vrlo često javljanja uživo su promašena, razvučena ili nedovoljno dinamična. FTV je, slično kao i BHT1, ukazao na političku dimenziju donoseći stavove svih aktera, ali su fokus držali na ljekarima i njihovim primjedbama na uslove rada. Ili kako je sumirala novinarka Vilić – bizarno je i apsurdno da u zdravstvenoj krizi ostajemo bez najpotrebnijih.
ŠTA JESTE, A ŠTA NIJE ZA DNEVNIK 2: Urednik Sanjin Bećiragić prošle sedmice donosi prilog o samoopredjeljenju naroda. Da li srpski narod u BiH ima pravo na samoopredjeljenje? Šta kažu pravni stručnjaci? Šta je sadržina tog prava? Na šta nas istorija opominje? Prilog nije izgledao kao štivo za dnevnu informativnu emisiju. Više je to bila tema za posebnu emisiju ili program drugačijeg profila. Od ovog priloga mnogo je bolje izgledao onaj o dva fudbalska kluba koji se pomažu i dijele isti teren, a koji je tu da nas podsjeti koliko su zaista besmislene tvrdnje pojedinih političara o netrpeljivosti koja vlada među narodima.
KAD NASLOV POSTANE POLITIČKI SLOGAN: Urednici na Federalnoj su tokom prošle sedmice nastojali da minorizuju Dodikove najave o mirnom razlazu stavljajući ih u kontekst praznih političkih obećanja, ali su u isti mah potencirali temu, dajući joj tako na bitnosti. Visoka politika je stalno bila u fokusu. Urednica Amra Zaklan u petak slavodobitno kaže da nema ništa od izbornog zakonodavstva po mjeri Dragana Čovića, a to je ispratila naslovom „Građanska i po mjeri svih“. Naslov je više zvučao kao politički slogan, a manje kao novinarska (pro)ocjena.
OCJENA: 4
KOMPARATIVNA ANALIZA: Obje televizije su profesionalno i višestrano ispratile odlazak anesteziologinja sa KCUS-a. Visoka politika ili priče oko mirnog razlaza i dalje su u fokusu, ali je FTV na mahove isprazno forsirao temu. BHT1 se, s druge strane, vratila staroj lošoj praksi da se izjave pojedinih političara posebno najavljuju i još se daju kao izdvojeni prilozi, iako se ne radi o sadržaju ekskluzivnog karaktera. Prosječna sedmica u kojoj je sadržajem dominirala (visoka) politika, dok su ekonomija i druge teme bile na margini.
Plus sedmice
BHT1
Novinar Vladimir Šušak je posjetu pisca Petera Handkea, odlikovanog ordenom u Banjaluci, a koji je u više navrata negirao genocid u Srebrenici, svestrano ispratio bez da je propustio informacije koje opisuju kontekst same posjete. Prenijeti su i stavovi kritičara Handkeovih spornih političkih pogleda.
FTV
Odlazak anesteziologinja sa KCUS-a FTV je ispratila poštujući sve strane i aspekte priče.
Minus sedmice
BHT1
Kada neka organizacija ili grupa istraživača prezentuje upečatljive nalaze o nekoj temi, kao što su oni o političkim uticajima u javnim preduzećima, urednici trebaju otići dalje, istraživajući i gradeći priču. Dobar prilog ne čine dvije-tri izjave i par jedva prenijetih nalaza iz istraživanja.
FTV
Naslovi iz udarne špice ne smiju zvučati kao slogani političkih stranaka.
