FTV: Krnjić kao krivac, višegodišnje blokade Hrvatske ostaju u sjeni

10. decembar – 16. decembar 2025.

(NE)OTVARANJE GRANIČNOG PRELAZA: Upravni odbor Uprave za indirektno oporezovanje Bosne i Hercegovine protekle sedmice nije usvojio izmjene pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u ovoj instituciji koje bi omogućile raspoređivanje osoblja na novi granični prelaz u Bosanskoj Gradišci. To je ujedno bio i uslov za otvaranje ovog prelaza. Poznato je da je protiv ovih izmjena glasao član UO UIO Zijad Krnjić uslovljavajući usvajanje ovog pravilnika usvajanjem odluka o koeficijentima za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza te poravnanjima između dva entiteta. Zakonska obaveza je da se spomenuti koeficijenti usvajaju svaka tri mjeseca, a predstavnici bh. entiteta RS u UO UIO to odbijaju učiniti od oktobra 2023. godine. Krnjić i mnogi stručnjaci tvrde da je zbog toga FBiH oštećena za preko 100 miliona KM. U prilogu emitiranom u srijedu u Dnevniku FTV većina navedenog je ignorirana i fokus je stavljen samo na neusvajanje odluke o sistematizaciji. Prilog je urađen prilično tendenciozno, a novinar navodi i da je “Krnjić bukvalno bježao od novinara”. U istom prilogu emitirana je Krnjićeva izjava preuzeta od druge TV kuće pa je ostalo potpuno nejasno kako su drugi mediji uspjeli snimiti Krnjića ako je, kako je navedeno u prilogu FTV, bježao od medija. I dok za Krnjića tvrde da je bježao od medija, Srđan Amidžić, ministar finansija BiH i član UO UIO, dobio je više nego dovoljno prostora u prilogu da iznese svoju stranu priče. Također, u prilogu se niti jednim slovom ne pominje da je most preko rijeke Save, između BiH i Hrvatske, završen prije tri godine, granični prelaz na bh. strani također, ali da godinama nisu u funkciji jer su vlasti Hrvatske, unatoč dogovoru da se zajedno gradi most i novi prelaz, značajno kasnile s gradnjom objekata i cesta na svom teritoriju.

IMENOVANJE DIREKTORA PORESKE UPRAVE FBIH: Vlada bh. entiteta Federacija BiH imenovala je Muhameda Hasanovića, aktuelnog zamjenika ministra finansija BiH, za direktora Poreske uprave FBiH. FTV u dnevniku emitiranom u petak analizira ovu odluku navodeći da je javnost za ovo imenovanje saznala tek nakon što je odluka objavljena u službenom listu. U analizi je fokus na funkcioniranju državnog ministarstva finansija nakon ovog imenovanja što je jako dobar ugao rada na ovoj priči. Poznato je da je zbog blokada koje provodi ministar finansija BiH Srđan Amidžić morao intervenirati visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH mijenjajući zakon kako bi omogućio da isplate i odluke koje ne želi potpisati ministar, može potpisati zamjenik ministra finansija. Učinio je to kako bi uklonio blokade, a Hasanović je umjesto Amidžića, primjerice, potpisao odluku o isplati duga po arbitraži u slučaju Viadukt. Vlasti entiteta RS odbijale su ispuniti svoje obaveze na osnovu presude u ovom slučaju, pa je tek nakon intervencije visokog predstavnika omogućeno da se ovaj dug isplati. Amidžić je tražio da država plati dug entiteta i odbijao je potpisati odluku kojom se novac koji pripada RS usmjerava za isplatu duga. FTV podsjeća na ovaj primjer i navodi da je to učinio Hasanović. Ovo nije jedini primjer, a SNSD, stranka iz koje dolazi Amidžić, već je najavila nove blokade pa je izvjesno da će zamjenik morati raditi posao ministra. FTV izvještava i da su državni zastupnici bili iznenađeni ovom odlukom federalne vlade o imenovanju Hasanovića jer time ostaje upražnjeno mjesto zamjenika državnog ministra finansija čime se značajno olakšava put SNSD za blokade.

ČOVIĆ O KANDIDATURI KOVAČEVIĆA: DF je tokom vikenda najavio da bi Slaven Kovačević mogao biti kandidat ove stranke za člana Predsjedništva BiH na narednim općim izborima. Kovačević je savjetnik aktuelnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava. O ovoj najavi FTV nije izvještavao tokom vikenda. Ali, jeste u ponedjeljak i to kroz prilog u kojem smo mogli saznati šta Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, misli o kandidaturi Kovačevića – naziva je podvalom za hrvatski narod i ponavlja više puta izrečene teze o legitimnom predstavljanju, izmjenama izbornog zakona… U prilogu nigdje nije rečeno šta ustav i zakon predviđaju kad su u pitanju izbori za članove Predsjedništva BiH pa bi gledaoci, koji nisu dovoljno informisani, mogli zaključiti da je najava kandidature Slavena Kovačevića nezakonita, nelegalna i neustavna. Činjenica je da je Evropski sud za ljudska prava u nizu presuda osporio i ukazao na niz kršenja ljudskih prava u procesu kandidiranja za članove državnog Predsjedništva, ali niti jedna od tih presuda ne odnosi se na ono što Čović osporava. Takva tužba nikad nije ni podnesena ovom sudu.

Ocjena: 6

BHT1: POJAŠNJENJE VLADINE KAMPANJE O POVEĆANJU PENZIJA

10. decembar– 16. decembar 2025.

POVEĆANJE PENZIJA U FBIH: Aktuelne vlasti u FBiH prošle sedmice počele su intenzivnu kampanju kojom najavljuju povećanje penzija u tom bh. entitetu. Poruka koja se provlači kroz sve izjave federalnih dužnosnika je da će minimalna penzija porasti za oko 100 KM. U okviru ove kampanje prvo je resorno ministarstvo najavilo da je završilo izmjene zakona kojim se omogućava rast penzija, pa potom da ga je vlada usvojila te da će i parlament do kraja godine glasati o ovim izmjenama. Sve se ovo, kažu predstavnici vlasti, radi kako bi penzije bile veće od početka naredne godine. U prilogu emitiranom u petak BHT1 analizira ove najave i donosi precizne informacije o rastu penzija. Iz ove priče saznajemo da bi minimalna penzija od 700 KM koju agresivno komuniciraju iz entitetske vlade mogla biti isplaćena u ljeto naredne godine. Izmjenama zakona predviđeno je redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje odnosno na početku i sredinom godine. Ako ove izmjene zakona budu usvojene, minimalne penzije će biti povećane u januaru pa potom i u junu. Iznos od 700 KM minimalne penzije bit će dosegnut nakon drugog usklađivanja. I to je u prilogu BHT1 precizno objašnjeno. Ponuđena je i analiza šta ovo povećanje znači za penzionere s obzirom na rast troškova života.

DVA ZAKONA DO OTVARANJA PREGOVORA: Vijeće ministara BiH, iz sjednice u sjednicu, pokušava usvojiti zakone o VSTV i sudovima u BiH. Svaki pokušaj bio je neuspješan jer ministri iz SNSD odbijaju dati saglasnosti i za raspravu o ovim zakonima. Fokus javnosti je uglavnom na nazivima zakona i rokovima za njihovo usvajanje dok je sadržaj u drugom planu. U prilogu BHT1 prošle sedmice obrađen je i ovaj aspekt odnosno analiziran je sadržaj samih zakona. Zaključak je da posljednje verzije ovih zakona značajno odstupaju od zahtjeva koje je postavila EU. Primjerice, zakoni nisu ispoštovali preporuke Venecijanske komisije, a iako EU traži zakon o sudovima u BiH, trenutno je u Vijeću ministara BiH u opticaju zakon o sudu kojim se blago mijenja organizacija apelacionog odjeljenja državnog suda. U ovom prilogu je dobro analiziran ovaj aspekt, a i dio sagovornika zaduženih za izradu zakona priznaju da će, čak i da budu usvojeni, isti ovi zakoni morati biti ponovo promijenjeni jer ne zadovoljavaju zahtjeve EU. Ovo je jedan u nizu primjera da je način vođenja procesa pridruživanja BiH Evropskoj uniji pogrešan te da aktuelne vlasti ne koriste ovaj proces za istinske reforme nego je fokus na zadovoljavanju forme.

VRŠNJAČKO NASILJE U MRKONJIĆ GRADU: Grupa roditelja u Mrkonjić Gradu prijavila je da su njihova djeca žrtve nasilja koje su navodno nad njima provodili stariji učenici. Nasilje je navodno trajalo duži period, a roditelji optužuju upravu osnovne škole da nije na vrijeme i adekvatno reagirala. Direktorica, koja je u međuvremenu podnijela ostavku, negirala je ove navode roditelja. Tvrdi da je škola odmah nakon što je dobila informaciju o navodnom nasilju postupila po zakonu i aktivirala predviđene protokole. U prilogu BHT1 saznajemo da će sve ove tvrdnje provjeriti nadležna inspekcija koja je već u školi i provodi nadzor. Osim navedenog, u prilogu saznajemo i niz detalja koji oslikavaju stanje nakon ovakvih slučajeva. Policija je, primjerice, potvrdila da je pokrenula postupak protiv dvojice roditelja koji su navodno pretukli jednog maloljetnika koji je, prema navodima tih roditelja, sudjelovao u nasilju nad njihovom djecom u školi. Iz izjava roditelja saznajemo i da je zabilježeno više slučajeva prijetnji te da su djeca koja su žrtve navodnog nasilja izložena prijetnjama i pritiscima putem društvenih mreža.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

BHT1 i FTV tokom prošle sedmice, uostalom kao i kroz duži period, pokrivaju iste događaje i rade vrlo slične priče. To je, s jedne strane i potpuno očekivano, jer uloga javnih emitera jeste da izvještavaju o događajima koji su od interesa za javnost. Ono što dva emitera, državnog i entitetskog, razlikuje jeste pristup pokrivanju tih događaja. Primjerice, prošle sedmice su oba emitera kontinuirano izvještavala o (ne)otvaranju novog graničnog prelaza između BiH i Hrvatske. U tom kontekstu treba istaći da je BHT1 to uradio detaljnije, kvalitetnije i profesionalnije. Gledaoci su u dnevnicima ove TV kuće mogli vidijeti informacije i priloge koji su ponudili kompletnu informaciju. U jednom od dnevnika imali su javljanje reportera s graničnog prelaza koji se fokusirao samo na posljedice kašnjenja u otvaranju ovog prelaza, ali odmah potom emitiran je prilog u kojem su obrađeni ostali problemi koji su doveli do neusvajanja novog pravilnika o organizaciji UIO zbog čega nije bilo moguće otvoriti prelaz. Korektno je ispraćena i posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je trebao, s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH, otvorio novi GP. Navedeno je i da je u BiH ušao preko mosta i prelaza koji uopće nisu otvoreni. Uradio je to, po vlastitom priznanju, jer je bio radoznao.

BHT1 je i u proteklom periodu izvještavao o problemima s kojima se suočava ova TV kuća. I to su radili profesionalno i na primjeren način. Vrijedi zapaziti da se ovi problemi, kad je u pitanju kvalitet izvještavanja, toliko i ne primjete. Uposlenici BHT1 očigledno se trude da, unatoč brojnim izazovima, svoj posao rade na najbolji mogući način. S druge strane, FTV je u slučaju izvještavanja o neotvaranju novog graničnog prelaza propustio izbalansirano izvještavati i ukazati na sve aspekte ovog problema. Izvještavanje FTV o imenovanju aktuelnog zamjenika ministra finansija BiH za direktora Poreske uprave F BiH može biti primjer dobrog pokrivanja značajnih događaja. Iako je vijest objavljena dosta kasno, potrudili su se da kroz javljanje reportera gledaocima istog dana ponude dovoljno informacija, ali i da te informacije stave u pravi kontekst odnosno da ukažu na posljedice donošenja određenih odluka.

Plus sedmice

FTV

FTV je emitirao dva veoma dobra priloga koji se odnose na životnu sredinu. Prvi govorio o proširenju rudnika Ugljevik zbog čega je ugrožena imovina mještana koji žive u njegovoj blizini, a drugi o najavi izgradnje vjetroparka u okolini Livna odnosno mjestu koje je blizu glavnog izvorišta vode za taj grad. U oba priloga vrlo jasno i precizno su obrađeni svi segmenti te gledaoci imaju potpunu sliku o uzroku problema i posljedicama po živote građana.

BHT1

Izvještavanje BHT1 o prijevremenim izborima u bh. entitetu RS te nepravilnostima na koje ukazuju predstavnici opozicije predstavlja dobar primjer izvještavanja o važnim temama koje ponekad mogu izgledati kruto i birokratski. Međutim, BHT1 kontinuirano prati sve aktivnosti u ovom procesu i o tome izvještava na način da građani razumiju važnost, ali i kompleksnost cijelog procesa.

Minus sedmice

FTV

U Zagrebu je održana konferencija o 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma o kojoj je FTV izvještavao u hibridnoj novinarskoj formi koja je sadržavala miks izjava sudionika s komentarima novinara. Također, u najavi se navodi da su sudjelovali predstavnici američke političke scene, bez preciziranja ko je od američkih dužnosnika sudjelovao i koji su njihovi stavovi.

 BHT1

BHT1 kontinuirano emitira priče koje se odnose na svakodnevni život građana. Takva je bila i priča o zagađenju zraka u našoj zemlji koja je pristojno urađena. Dojam je pokvario dio novinarskog offa u kojem je navedeno “…dok ih mnoge stvari dijele, narode u BiH danas spaja jedan problem…”. Ovi uopćeni komentari koji ne sadrže nikakvu informaciju potpuno su nepotrebni u novinarskim pričama.