BHT1 I FTV: Sedmica koju je progutao 9. januar

Unatoč šutnji BHT1, najviše se govorilo baš o stavu Ustavnog suda BiH koji je zaključio da je praznovanje spornog datuma diskriminatorno prema drugim narodima

BHT1 I FTV: Sedmica koju je progutao 9. januar
Foto: Miomir Jakovljevic - Anadolu Agency

BHT1: Novinarstvo kao fenomenalno raspoloženje koje niko neće pokvariti  

8. – 14. januar 2018.

ŠTA SE DESI KAD NOVINAR PREĆUTI ONO ŠTO SE PREĆUTATI NE DA? Nažalost, događaj koji je obilježio sedmicu iza nas ne tiče se novih politika u obrazovanju ili ekonomiji, već se danima razglabalo o jednoj proslavi. I to proslavi Dana Republike Srpske koju je Ustavni sud ranije proglasio neustavnom. To nije sprečilo vlasti u Banjaluci da nastave praznovati. Naprotiv. BHT1, tj. urednici Svjetlana Topalić i Anel Nurković, prećutali su neustavnost praznovanog dana, koliko god se njihovo rukovodstvo kasnije pravdalo da taj atribut nije bio zabranjen u njihovoj kući. Iole pažljivijem gledatelju je jasno bilo da se rječnik birao. Ustavni sud je osporio prvobitnu verziju proslave, otprilike se koristila ta konstrukcija. Nije neustavan, već je osporen, zaključio je BHT1.

Urednica Topalić je na svom privatnom profilu čestitala kontroverzni praznik, nakon čega su uslijedile salve uvreda i prijetnji na njen račun koje su nam opet otkrile da živimo u otužnom i opasnom političkom trenutku. Na svu sreću medijska zajednica je osudila napade na urednicu koja ima pravo da izrazi svoje lično mišljenje i prenese čestitke u kom god formatu to zaželi. Iako i ovdje mnogi smatraju da bi medijski radnici morali paziti na svoje istupe u javnosti kako oni ne bi bili shvaćeni kao istupi medijske kuće u kojoj rade. Nevolja naročito nastaje onda kada se format javne televizije koristi za propagiranje vlastitih političkih naklonosti.

Koliko god je uredništvo BHT1 bilo uporno u tome da nam objasni da je neustavnost 9. januara pravno nesvršeno pitanje, predstavljajući nam se legalistima, činjenica je da su napravili profesionalni propust. Nisu uspjeli suspregnuti svoju političku orijentaciju, pa su se presvukli u odijelo pravnih stručnjaka objašnjavajući nam da je proslava utemeljena, tj. učinili su sve samo da ne budu profesionalci u onome za šta su plaćeni. A to je da budu novinari. Medijski radnici koji ne prećutkuju stvari, pa ni onda kada bi ih najradnije prećutali. Proslava Dana Republike Srpske je već označena kao neustavna, kakve god da su političke ili pravne akrobacije uslijedile. Najposlije, natezanje oko Devetog januara je prvorazredno političko pitanje, koliko god ga neki skrivali iza ustavnopravnih zavrzlama.

Zbog toga se stvar trebala obraditi iz više uglova, i uz poštovanje činjenica. BHT1 je morao ukratko prezentovati glavna stajališta iz obrazloženja te očito im nedrage odluke Ustavnog suda. Jer ona lebdi nad svim onim „fenomenalnim raspoloženjem“, kako im je to opisao novopečeni premijer Radovan Višković. Da je tako govori i sva buka koja se digla narednih dana. Na kraju se najviše govorilo baš o onome što je BHT1 htio prećutati – stavu Ustavnog suda koji je zaključio da je praznovanje spornog datuma diskriminatorno  prema drugim narodima. Prosto da prostije ne može biti.

ODJECI AFERE „LAŽNE DIPLOME“: Haris Domazet je izvanredan reporter koji nam uvijek donosi pitoreskne krajiške razglednice opisujući tamošnja politička, ali i sva druga dešavanja. Njegove priče su najbolji dokaz da javna televizija ne smije vezati svoj sadržaj samo za Sarajevo i Banjaluku. Sada nam je uz razgovor sa više aktera pokušao sumirati odjeke afere „Lažne diplome“ nakon skandaloznog otkrića Žurnalovih novinara. Šteta pa njegovi urednici nisu imali više sluha za tu temu i obradili je u prošloj sedmici, dok je ona bila još aktuelnija.

KO OTVARA DNEVNIK? Subotnji Dnevnik 2 (Blažica Krišto i Hatka Nezirević) otpočeo je sa dvije političke izjave dva iskusna političara koja su se izvještala u podizanju tenzija i igranju visoke politike. Milorad Dodik je ponavljao nešto o histeriji u Federaciji, dok je Željko Komšić objasnio svoj stav oko formiranja vlasti ulaskom u NATO. Baš da se s njima otvori Dnevnik 2 kao da dobijamo nečuvenu ekskluzivu, to je već bilo previše.

IZDVOJENO:

Sagovornica novinara Dejana Petrovića Nermina Šunj Kušljugić objavila je u ponedjeljak uveče na društvenoj mreži kako je njena izjava bila nevjerodostojno prenijeta dijelom koji nije izrazio suštinu onoga što je rekla. Mnogi TV sagovornici dijele sličan dojam nakon razgovora sa novinarima. Istovremeno, ovdje smo više puta zapazili da novinari olako konsultuju ljude koji istupaju javno, a da ne vode računa o izgovorenom, ili koliko je ono što je izgovoreno jasno i u vezi sa temom. Pojedinosti konkretnog slučaja ne znamo. Cijeli prilog (tema: da li je formiranje nove vlasti uslovljeno atlantskim integracijama) je, istina, bio konfuzan i bilo je teško pratiti liniju novinara. Možemo samo apelirati na novinare da budu pažljiviji u razgovoru sa svojim sagovornicima, i da poštuju njihov lični integritet i iznijete stavove, jer to nalažu profesionalni uzusi.

OCJENA: 3

FTV: Stanje na cestama konačno udarna vijest

8. – 14. januar 2018.

PROSLAVA ZASJENILA SVE DRUGE MOMENTE: FTV je na 9. januar spomenuo sve ono što BHT1 nije. Upadljivo je samo da je svečana proslava ukrala show svim drugim pojedinostima, pa je ona dobila mnogo više vremena od npr. obrazloženja u kojem se objašnjava zašto je Ustavni sud proglasio praznik neustavnim. Urednica Amra Zaklan prikazala je i historijsku dimenziju spornog datuma, uz jednu materijalnu grešku. Nikola Koljević, bivši potpredsjednik Republike Srpske, ne nalazi se na podugačkom spisku haških osuđenika iz ratnog političkog rukovodstva.

REAKCIJE I JEDAN KOMENTAR: U narednim danima Federalna je prenosila odjeke i reakcije što su pratile devetojanuarsku nazočnost Dragana Čovića i hrvatskog veleposlanika Ivana Del Vechija koji je netom poslije svoje banjalučke epizode smjenjen. I tu je urednik Darjan Babić, kad se već skandal oteo kontroli, uradio sjajnu stvar. U zabilježene reakcije uvrstio je i TV komentar RTL-ovog Zorana Šprajca koji je u svom stilu rekao kako je Dodik sve ono što bi Čović htio biti. Bio je to svojevrsni odgovor na priopćenje HDZ BiH da je u tijeku huškačka kampanja nečega što imenuju kao „bošnjački mediji“.

IZDVOJENO:

Politički zamorna sedmica opterećena teškim riječima završila je neslavnim krajem na našim cestama. Više poginulih i povrijeđenih u samo jednom danu. Urednica Jadranka Milošević posvetila je prvih deset minuta stanju na cestama. Ispravan urednički potez jer to je ono što sve gledatelje najviše interesuje.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Sedmica koju je pojeo 9. januar i koja nam je otkrila već znano – da smo duboko podijeljeno društvo i da novinari i urednici dopuštaju da ih u njihovom poslu vode lične političke preferencije. BHT1 je napravio propust kada nije spomenuo činjenicu da je praznik koji se slavi u Republici Srpskoj neustavan, koliko god su poslije pokušali objasniti urednički credo svojim legalizmom. FTV jeste spomenuo tu okolnost (bez detaljisanja), i u pripremi je bio umjereniji. Ali nije sporno samo to što je BHT1 ignorisao neustavnost praznika? Cijelo njihovo pokriće se utopilo u praznovanje, pa se najmanje moglo čuti šta je sve sporno sa kontroverznim praznikom. Sve je zašećereno na kraju sa veselim premijerom Radovanom Viškovićem koji prijeti da preotme titulu prvog gafiste Željki Cvijanović dok poručuje da je i „Bog na našoj strani“. U to ga je uvjerilo, kako veli, lijepo vrijeme na dan praznovanja. Možda se i urednička politika BHT1 vodila sličnim jer čemu Ustavni sud kad je Bog na vašoj strani. Čemu i novinarstvo u svijetu u kojem se zauzimaju strane?

About The Author

PLUS SEDMICE

BHT1
Nastavljena je praksa emitovanja ekonomskih vijesti. I ona je redovna i sadržajna.
FTV
Odluka urednice Jadranke Milošević da započne Dnevnik 2 sa stanjem na cestama.

MINUS SEDMICE

BHT1
Praćenje Dana Republike Srpske. Jednostrano, pompezno, i neprofesionalno pokriće koje se nije uspjelo otrgnuti od slavljeničke atmosfere. U ponedjeljak (Svjetlana Topalić/Adela Malkoč) u prilogu o godišnjici Rezolucije Evropskog parlamenta niti jednom se nije koristio termin genocid. U zemlji u kojoj se namjerno izbjegavanje ovog termina povezuje sa opskurnim nacionalističkim politikama i mračnim nasljeđem devedesetih, to nije nimalo naivan propust. Uostalom, u Rezoluciji se jasno kaže da se srebreničke tragedije treba sjećati kao genocida.
FTV
Sedmica u kojoj je bilo previše dnevne politike.

VIJESTI

Vijesti

Latest