BHT1: Intervju koji nikog nije zanimao
- – 11. juni 2019.
INTERVJU KOJI SU ODGLEDALI SAMO UREDNICI I NOVINARI BHT1: Urednica Blažica Krišto odlučila se otvoriti Dnevnik 2 (srijeda) desetominutnim razgovorom s predsjednikom Ustavnog suda Zlatkom M. Kneževićem koji je upozorio javnost da Parlament ne sprovodi njihove odluke. Ništa u samom razgovoru nije bilo ekskluzivno, niti je zvučalo kao vijest vrijedna izdvajanja, ali to nije spriječilo urednicu da sve drugo stavi u drugi plan. Taj isti dan Sarajevo je pogodilo nevrijeme, a Krajinu su potresli sukobi migranata, ali na BHT1 prioritet je dat suvoparnom intervjuu koji teško da može zainteresovati širu javnost i koji se slobodno mogao emitovati u kasnovečernjem nedjeljnom terminu. Tek da se popuni programska šema. Zanimljivo je primijetiti dokle ide odsustvo uredničkog sluha na državnoj televiziji. U trenutku kada prvi čovjek Ustavnog suda na pitanje kako vidi aferu „Tegeltija“ kaže da istu uopšte ne vidi, preko toga se prelazi kao preko prozaične tvrdnje u kojoj nema ama baš ništa čudno.
ETIČKE DILEME I CRNA HRONIKA: Sedmica je bila ispunjena vijestima iz crne hronike. Masovne tuče u Unsko-sanskom kantonu, hapšenje bvišeg ministra zbog sumnji na seksualno zlostavljanje, saobraćajne nesreće… Izvještavajući o hapšenju bivšeg ministra, urednica Željana Mehmedika uvrstila je i podatak o starosnoj dobi djevojčice, navodeći njene godine. Javni mediji moraju biti posebno obazrivi pri pripremi izvještaja u kojima se kao žrtve pojavljuju djeca, te je tu svaku riječ neophodno više puta provjeriti. Navođenje bilo kakvih podataka koji mogu otkriti identitet žrtve predstavlja nepoželjnu praksu koju upražnjavaju mnogi portali, ali to ne očekujemo od javne televizije. Drugo etičko pitanje koje se otvara jeste način izvještavanja o osumnjičenom licu kojem su na teret stavljene veoma teške optužbe, a koji se u pravnom smislu smatra nevinim sve do donošenja pravosnažne presude. Naravno da interes javnosti često zahtijeva da mediji izvještavaju i prije nego što se donese sudska odluka, ali u osjetljivim slučajevima na koje javnost reaguje burno i impulsivno, svaki senzacionalizam je opasan. I potencijalno vodi ka generisanju novog nasilja. Naprimjer, svi mediji su prenijeli fotografiju uhapšenog i postavlja se pitanje koliko je to mudro u okolnostima kada javnost očekivano burno reaguje. Urednica Adela Malkoč je dan prije bitno bolje postupila odlučivši se na prigodni razgovor sa ombudsmankom za djecu koja nas je podsjetila da su slučajevi nasilja nad nemoćnima tek naoko češći, i da se prije radi o tome da se oni sada više prijavljuju.
KAKO IZVJEŠTAVATI KAD SU TENZIJE PODIGNUTE: Haris Domazet, koji je sigurno jedan od najboljih reportera sa terena BHT1, demonstrirao je kako izvijestiti o temi iz crne hronike koja diže tenzije u javnom mnjenju. Njegova javljanja iz Bihaća o sukobima između migranata bila su bazirana na činjenicama, odmjerenom jeziku, razgovoru sa zvaničnicima… Novinar ničim nije pojačao dovoljno ozbiljnu i zaoštrenu situaciju jer je njegov jedini cilj bio da prezentuje stvar što vjerodostojnije.
OCJENA: 3
FTV: Crna hronika u prvom planu
- – 11. juni 2019.
KAKO UPLAŠITI NASLOVOM? „Migranti naoružani šipkama u potrazi za suparnicima“, to je bio naslov urednice Nevzete Škrijelj Koljenović. U stilu tabloida, cilj naslova nije bio informisati javnosti, već zaplašiti gledatelje. Svako ko prati dešavanja u Krajini zna da je sigurnost narušena, ali to nije razlog da se koriste pojačivači i da se širi strah formulacijama koje aludiraju na potpuni haos i razularenost veće skupine ljudi. Ako se pažljivije analizira naslov, uočićemo da se ne kaže „grupa migranata“ ili „dio migranata“, već se svi oni imenuju kao jedno tijelo i još se kaže da su u potrazi, čime se oslikava permanentno vanredno stanje.
OPET BEZ UPOZORENJA: Saobraćajna nesreća u tunelu u kojoj je poginulo više lica dospjela je u Dnevnik 2 u petak (urednica Amra Zaklan). Opet su dati uznemirujući snimci s mjesta događaja a da gledatelji nisu unaprijed upozoreni. Nažalost, naši urednici nikako da shvate da su snimci s mjesta nesreća, poput prikaza uništenog vozila, dovoljno zastrašujući i da publiku na to treba pripremiti ako ih se već objavljuje.
AFERA KOJA NE JENJAVA: Ne stišava se bura u domaćem pravosuđu, a urednica Amra Zaklan je zbog novih prozivanja na relaciji regulatorno tijelo – ambasade sve nazvala „pravosudnom trakavicom“. FTV je tokom cijele sedmice pratio sve detalje pravosudnih afera iako je sve teže atraktivno ispratiti sapunicu kojoj se ne nazire kraj.
OCJENA: 3
KOMPARATIVNA ANALIZA: Više puta smo isticali da nije neobično ako se vijestima iz crne hronike daje prostor u Dnevniku 2 jer suprotno je suvišno puritanstvo, ali ako se to čini, onda treba imati mjeru. I profesionalni uzusi se moraju poštivati, naročito na javnim televizijama koje moraju biti primjer svim drugim medijima. Obje televizije su skliznule u žutilo, ili su napravile propuste koje si nisu smjeli dopustiti. FTV je sukobe migranata ispratio naslovom koji ne informira, već plaši javnost, bojeći sve migrante u nasilnike. BHT1 je, izvještavajući o slučaju seksualnog zlostavljanja, naveo starosnu dob žrtve, čime se žrtva izlaže mogućoj sekundarnoj viktimizaciji. Javnost očekivano burno reaguje na slučajeve zlostavljanja, posebno ako se još radi o djeci, i zato mediji tu moraju biti obazrivi i ne smiju podleći atmosferi prokazivanja i otkrivanja podataka o žrtvi samo kako bi se zadovoljila kratkotrajna znatiželja publike. Mjesto zločina i jedan do dva lična podatka o žrtvi i počiniocu mogu već biti dovoljni da se posredno otkrije identitet žrtve, te zato se od medija očekuje oprez.
