BHT1: Ekonomska čuda Vijeća ministara u Dnevniku 2
- – 25. mart 2019.
ETIČKE I PROFESIONALNE DILEME: Dnevnik 2 u nedjelju otvara vijest da su trojica naših državljana vraćena iz Slovenije jer ih tamošnje vlasti smatraju sigurnosnom prijetnjom zbog njihovih veza s ekstremističkim pokretima (urednica Željana Mehmedika). U nastavku saznajemo kroz puštene kadrove slovenačke televizije da su u firmi u kojoj oni rade iznenađeni, da ne vjeruju da su oni povezani s ekstremistima ili teroristima, a njihov radni kolega je jednako začuđen. Prilog je praćen i naslovom koji propituje vezu prognanih s ISIL-om, a otkriven je i njihov identitet, sve s objavljenim fotografijama. Ono što bi kod ovakvih pokrića moglo biti sporno jeste to što su prozvani nepovratno obilježeni kao podržavaoci terorizma, ili kao sumnjiva lica s ekstremističkom pozadinom, dok se istovremeno javljaju i oprečne tvrdnje iz njihovog okruženja. Kako se radi o veoma ozbiljnim optužbama, postavlja se pitanje da li bi urednici trebali i njima dati prostor ili priliku da se očituju? Glavni akteri priče su protjerani policijskom mjerom po sigurnosnoj procjeni vlasti druge zemlje, ali njihove veze s terorističkim skupinama nisu potvrđene sudskom odlukom. U jeku afere sa susjednom Hrvatskom i tamošnjim obavještajnim službama, i dok se odmotava klupko mogućih vrbovanja i podvala obavještajaca pod krinkom borbe protiv terorizma, svaki oprez, pa i onaj žurnalistički, dobrodošao je.
RAST, RAZVOJ I PROGRES: Milan Đurović u četvrtak u udarnu špicu izdvaja, kako i sam veli, hvalospjev Savjeta ministara: BiH je najmanje zadužena zemlja u EU. Ako je krilatica smišljena među našim ministrima, onda je njenu stupidnost trebalo boldirati. Kako možemo biti najmanje zadužena zemlja u EU kada nismo u EU? Na stranu to što uporedni ekonomski pokazatelji pričaju autentičnu priču samo ako se poredite sa sebi usporedivima. U našem slučaju bi to bile zemlje tzv. Zapadnog Balkana. Savjet ministara se pohvalio s još mnogo toga. Kažu kako raste industrijska proizvodnja, turizam cvjeta, a kandidatski status nam se smiješi. Šteta što se BHT1 nije upustio u provjeru ekonomskih uspjeha. Da li i kako raste industrijska proizvodnja? Koliko smo stvarno zaduženi u odnosu na naše mogućnosti? Kakvi su drugi ekonomski pokazatelji? Nažalost, javna televizija nikako da postane mjesto ozbiljnih ekonomskih priloga u kojima se političke tvrdnje provjeravaju i analiziraju.
CRNA HRONIKA: Ubistvo starijeg bračnog para u Krajini šokiralo je javnost, naročito jer su izvršioci maloljetna lica. BHT1 se odlučio na razgovor sa psihologinjom koja nam je približila pojam maloljetničke delinkvencije (urednica Željana Mehmedika). Posebno je bilo značajno njeno upozorenje da se svi spram ovakvih vijesti moramo oduprijeti senzacionalizmu.
OCJENA: 6
FTV: Skromni proboj nepolitičkih tema
- – 25. mart 2019.
DAN IZRICANJA PRESUDE: Slično kao i BHT1, FTV je izricanje presude Radovanu Karadžiću za genocid i druge ratne zločine pratio kao specijal, sve sa javljanjima iz Haga, Banjaluke, Beograda i Zagreba. Akcenat je s pravom bio na reakcijama žrtava, a fokus je bio na izdvajanju najbitnijih dijelova iz presude (urednica Amra Zaklan).
DAN POSLIJE: Urednica Jadranka Milošević postavila je dan kasnije pitanje kako će presuda uticati na status Republike Srpske? Mogu li žrtve tražiti ratnu odštetu od manjeg entiteta? Koje su političke i pravne posljedice? Pitanja, a i upriličeni odgovori, predstavljali su smjeliji i zanimljivije osmišljen pristup od presjeka političkih reakcija na BHT1. Dok su na državnoj televiziji navodili ko je od političara šta rekao, a ko nije progovorio, Federalna je zašla u stvar dublje. Da li će presuda imati političke efekte? Ako neće, zašto neće? Odgovori su bili razumni, kao i cijeli pristup, iako je u njemu nedostajalo više različitih stanovišta. Ako se već razmatra status Republike Srpske, onda se treba razgovarati i sa pobornicima tzv. tvrđeg stava.
NEPOLITIČKE TEME: FTV posljednjih nekoliko sedmica previše opterećuje sadržaj informativnog programa dnevnom politikom. Hoće li se formirati vlasti i kada će, pitanje je koje nam se ponavlja iz dana u dan, pa i onda kada nema nikakvih novosti. Uporedo s tim, urednici rijetko donose nove priče. Urednica Edina Šečerović je u subotu donijela prilog o nestašici lijekova, ali i borbi pacijenata da se kanabis legalizuje u medicinske svrhe. Bile su to dobre priče koje se moraju ispričati.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA: Ako nam je za utjehu, od tri javne televizije, dvije su profesionalno pratile izricanje presude Radovanu Karadžiću. BHT1 i FTV u prvoj obradi vijest nisu kitile komentarima ili pojačivačima kojima bi se dodavali atributi sa ciljem da se opišu počinjeni zločini, već se informacija dala precizno i kroz izdvajanje najbitnijeg. „Doživotna kazna lideru bosanskih Srba“, „genocid u Srebrenici potvrđen“, „pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora“… To su bili glavni naslovi ili prva sažimanja. Ništa se tu nije prikrivalo ili namjerno stavljalo u drugi plan. Javnosti je jasno predočeno za šta je osuđen negdašnji predsjednik Republike Srpske, kolika mu je kazna izrečena, gdje su razlike, a gdje sličnosti u odnosu na prvostepenu presudu. Kad se stvar pogleda s te strane, koliko god nam se čini da nismo nigdje odmakli od aveta prošlosti, izgleda da ipak jesmo. Dva bitna medija pokazala su sposobnost da jednu, kako i sami rekoše, istorijsku presudu sagledaju kroz utvrđene činjenice. I da je upravo tako saopšte javnosti, što znači da su profesionalni standardi ispoštovani. U prvoj obradi i saopštenjima nije bilo mjesta komentarima ili sugestijama, baš kako je i bilo.
