BHT1: Država bez pečata, građani bez osnovnih prava
17. septembar – 23. septembar 2025.
TEŽAK ŽIVOT SRPSKIH POVRATNIKA: U selu Prkosi kod Bosanskog Petrovca, grupa srpskih povratnika suočava se s izuzetno teškim uvjetima života. Ovi ljudi su se vratili na svoja ognjišta, ali im svakodnevnicu otežava nedostatak osnovne infrastrukture. Selo nema redovno snabdijevanje električnom energijom i vodom, a ceste su u tako lošem stanju da su zimi praktički neprohodne. Ova izolacija ih čini odsječenima od ostatka svijeta, a ovakvi prilozi snažan su podsjetnik na izazove s kojima se suočavaju povratničke zajednice diljem zemlje.
EKOLOŠKI PROTESTI NA KUPRESU: Stanovnici Kupresa ujedinili su se u borbi protiv izgradnje pogona za proizvodnju magnezijuma, strahujući od katastrofalnih ekoloških posljedica. Lokalna ekonomija temelji se na poljoprivredi, a planirani pogon ugrozio bi čist zrak, tlo i vodu, vitalne za opstanak zajednice. Pokret “Mladi za Kupres” predvodi otpor, izražavajući zabrinutost zbog blizine pogona gradu i ogromne količine vode koju bi koristio. Otporu se pridružio i načelnik Općine Kupres, što pokazuje jedinstven stav lokalnog stanovništva u zaštiti svog okoliša.
ŠIPOVO PROTIV MINI HIDROCENTRALA: Slično kao u Kupresu, stanovnici, ribari i lokalne vlasti u Šipovu vode bitku protiv izgradnje mini hidrocentrala na rijeci Plivi. Iako je Okružni sud poništio prethodnu dozvolu za izgradnju, ministarstvo za prostorno uređenje Republike Srpske izdalo je novu. Prilog je pokazao kako potezi vlasti, u ovom slučaju viših instanci, idu protiv volje lokalne zajednice i odluke suda, te postavlja ozbiljna pitanja o transparentnosti, zakonitosti i stvarnim prioritetima u odnosu na zaštitu prirodnih resursa.
ŠTRAJK GLAĐU U BIHAĆU: Amela Bećirspahić, majka iz Bihaća, započela je štrajk glađu na gradskom trgu, tražeći podršku u svojoj borbi za skrbništvo nad djetetom. Njen očajnički čin privukao je pažnju javnosti, a organizacija “Glas žene” pružila joj je otvorenu podršku. Slučaj je, međutim, kompleksan jer se oglasio i Centar za socijalni rad, koji tvrdi da je dijete izrazilo želju da ne živi s majkom. Prilog BHT-a istaknuo je sistemske probleme i složenost porodičnih sporova unutar socijalnih i pravnih institucija, postavljajući pitanje o pravima majke i dobrobiti djeteta.
Ocjena: 8
FTV: Kad je kubik kamena važniji od života
17. septembar – 23. septembar 2025.
ŽELJKO KOMŠIĆ BLOKIRA IZGRADNJU PUTA: Izgradnja ključne dionice Mostar sjever-Mostar jug, koja bi riješila problem saobraćajnih gužvi u gradu, stopirana je na nivou Predsjedništva BiH. Željko Komšić nije dao saglasnost, pravdajući svoju odluku potrebom za zaštitom državne imovine. Ova odluka izazvala je kritike, posebno od strane ministra odbrane Zukana Heleza, koji smatra da je Komšićev potez politički motivisan i da zanemaruje interese građanki i građana Mostara. Pored kritike Komšića preko izjave ministra Heleza, prilog FTV-a otovorio je bitno pitanje: je li prioritet zaštita imovine ili je to prepreka za razvoj?
SOLIDARNOST SA I IZVJEŠTAVANJE IZ GAZE: U Beogradu je održana akcija čitanja imena ubijenih novinara u Gazi, što je bio snažan čin solidarnosti. Reporter Dejan Kožul izvijestio je s lica mjesta, naglašavajući da se ovim potezom želi ukazati na opasnosti s kojima se novinari suočavaju. Istovremeno, akcija je poslužila kao povod za kritiku srbijanskih vlasti zbog prodaje oružja Izraelu, ali i za kritiku medija u Srbiji koji ne izvještavaju adekvatno o sukobu. Novinari iz Gaze – oni živi što još nisu ubijeni u izraelskim napadima – i dalje se hrabro javljaju i prenose istinu, a u prethodnoj sedmici javljanje iz Gaze, od strane specijalnog dopisnika Muhameda Asada, zabilježila je FTV.
KOLIKO INSTITUCIJE ZAPOŠLJAVAJU OSOBE SA INVALIDITETOM? Zapošljavanje osoba s invaliditetom u javnim institucijama i dalje je veliki problem u Bosni i Hercegovini. Iako postoje zakoni, praksa pokazuje da se oni ne provode. Kako je ukazao prilog Federalne, mnoge institucije ne zapošljavaju nijednu osobu s invaliditetom, dok one koje to čine imaju vrlo mali broj takvih uposlenika. Navodeći koje institucije zapošljavaju a koje ne zapošljavaju nijednu osobu sa invaliditetom, ovaj prilog pokreće diskusiju o društvenoj odgovornosti institucija i potrebi da se stvore jednake mogućnosti za sve građane.
ŽIVJETI PORED MINSKIH POLJA: Minska polja i dalje predstavljaju realnu prijetnju za građane Bosne i Hercegovine, posebno u selima smještenim uz međuentitetske linije, kao što je Rječica kod Doboja. Nevjerovatno je da se, unatoč opasnosti, u neposrednoj blizini miniranih područja obavljaju komercijalni poslovi. Privatna firma privatnim novcem deminira zemljište, ali ne zbog sigurnosti građana, već kako bi dobila dozvolu za eksploataciju kamena. Najbitnije pitanje postavljeno u prilogu: Je li kubik kamena važniji od ljudskog života?
Ocjena: 8
KOMPARATIVNA ANALIZA
BHT1 i FTV dosljedno pokazuju da su javni servis, s naglašenim fokusom na državne institucije, političku disfunkcionalnost i međunarodne odnose. Oba emitera trude se održati balans između glasa “onih gore” i glasova građanki i građana, s jasnim prioritetom na teme koje utječu na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Najbitnije, oba servisa drže se misije informisanja o najvažnijim političkim i društvenim temama u Bosni i Hercegovini, sa ujedno kritičnim ali izbalansiranim pristupom, što ih jasno razlikuje od medija s izraženijim etničkim i političkim identitetom, a čije smo informativne programe imali prilike analizirati na stranicama ovog medija.
U prethodnih sedam dana, udarni prilozi bili su rezervisani za nedostajući pečat u ministarstvu finansija i trezora BiH i sredstvima za prijevremene izbore za predsjednika RS-a, sjednice Vijeća ministara BiH koje nisu polučile nikakve konkretne rezultate ni ishode, legalno sporno prihvatanje prenosa ovlasti od strane potpredsjednika RS-a Davora Pranjića te posjetu evropske komesarke za proširenje Marte Kos.
Umjesto prenošenja suhoparnih izjava, BHT1 detaljno je istražila problem nedostajućeg pečata, od zamjenika ministra koji ne može dobiti pečat, do izjava ključnih političara poput Edina Forte i Elmedina Konakovića. Slično tome, u četvrtak se također više od tri minute posvetilo priči o CIK-u i sredstvima za izbore, što pokazuje konzistentnost u praćenju ove teme. U petak, priča je konačno dobila epilog viješću da je zamjenik ministra napokon dobio pečat, naglašavajući dramu i birokratske prepreke u sistemu.
Situacija sa pečatom koji je ministar Srđan Amidžić sakrio ispraćena je i od strane FTV-a kroz sve dane. U srijedu je problem naglašen, u četvrtak je priča ažurirana izjavama Hasanovića i članova CIK-a BiH, a u petak se donosi epilog s viješću da je pečat vraćen. Manje-više detaljno praćenje ove sage, iako ponekad na granici s birokratskom komedijom, efikasno je ilustrovalo političku disfunkcionalnost koju neki politički akteri u BiH negiraju, dok je drugi priznaju, pa je i aktivno podržavaju.
Drugi fokus FTV-a bio je na sjednici Vijeća ministara BiH, nakon koje je ministar Staša Košarac ocijenjen kao glavni krivac za neusvajanje ključnih dokumenata za evropski put BiH. U prilogu se detaljno navode izjave političara s različitih strana, ali se i jasno ističe i naglašava da SNSD ruši Plan reformi.
Potpredsjednik RS-a Davor Pranjić preuzeo je ovlasti predsjednika RS-a bez da se jasno zna kad i kako. Ova vijest bila je prva u Dnevniku BHT-a u petak i posvećeno joj je više od četiri minute sa pitanjem kada je Milorad Dodik prenio ovlasti na Pranjića. U svom prilogu, za razliku od FTV-a, BHT1 inkorporirao je mišljenja advokata, što je kod Federalne bilo odvojeno a i puno kraće, kao i sam prilog, koji se nije našao kao prva vijest tog dana, već kao četvrta po redu.
BHT1 na značaju je dao i međunarodnim vijestima, mnoge od njih već u uvodu i u udarnom dijelu Dnevnika. Fokus je bio na Gazi, međunarodnim osudama i prijedlogu Evropske komisije o obustavi trgovinskog sporazuma sa Izraelom (srijeda, četvtak, petak), posjete Donalda Trumpa Velikoj Britaniji i protestima protiv njega, priznanju Palestine, ruskim napadima na Ukrajinu.
Za razliku od BHT1, koji se fokusirao na proteste tokom Trumpove posjete UK-u, FTV pokriva i samu posjetu i proteste, što daje širi i uravnoteženiji pregled događaja.
Sa uključenjem reportera sa terena, FTV je detaljnije izvijestila o kopnenoj ofanzivi Izraela na Gazu. U četvrtak, priča o akciji čitanja imena ubijenih novinara u Beogradu i kritika Srbije zbog prodaje oružja Izraelu daju priči regionalni kontekst i pokazuju da se FTV ne boji “nepopularnih” tema.
Plus sedmice
BHT1
Detaljno izvještavanje o sporu koji je Elektro-gospodarstvo Slovenije pokrenulo protiv Bosne i Hercegovine, zbog prijeratnih ulaganja u Rudnik i Termolektrane Ugljevik, vrijedan 695 miliona eura, odnosno oko 1,4 milijarde KM.
FTV
Fokus na Gazu (reportaža Dejana Kožula, izvještavanje specijalnog reportera iz Gaze, Muhameda Asada, protesti u Hadžićima) te izvještavanje Ivice Puljića iz SAD-a.
Minus sedmice
BHT1
U prilogu o diskrepanciji između primanja izabranih i imenovanih zvaničnika te primanja penzionerki i penzionera, bilo je ogromnih problema sa zvukom, preciznije sa audio montažom. Tako su se izjave uzete za prilog preklapale, “upadale” jedna u drugu, izazivajući zbunjenost. Obratiti pažnju u (post)produkciji.
FTV
Nedjeljni komentar uveden na Dnevnik 2 FTV-a, možda nije nov ni inovativan pristup, ali je svakako drugačiji i zanimljiv. No, govornica ili govornik morali bi svoj komentar znati iznijeti na zanimljiv način. Ovosedmični komentar Danijala Hadžovića svakako to nije bio.
