BHT1: Novi test za vladajuću koaliciju
- – 24. januar 2023.
POLITIČAR MOŽE BITI SVAKO: Široka je lepeza sigurnosnih provjera zvaničnika predloženih za javne funkcije. BHT1 donosi dobru priču o tome kako se vrše provjere, ko ne može biti izabran na pozicije u vlasti, zašto je zakon manjkav, kako osobe koje su osuđivane mogu završiti u vlasti. Osim krivičnih djela, provjerava se i stručna sprema, te se navodi kako kandidati najčešće “padaju” na toj provjeri. Ipak, sa optužnicama ili bez njih, u BiH je političar najprihvatljivije zanimanje, jer rijetko šta može biti prepreka za obnašanje bilo koje funkcije – pa i krivična djela.
KO ĆE U FOTELJU PREMIJERA KS-a? Nakon što će aktuelni premijer Kantona Sarajevo Edin Forto zasjesti na poziciju u Vijeću ministara BiH, otvoreno je pitanje ko će ga naslijediti. U premijerskoj fotelji sebe vide mnogi, ali Naša stranka tvrdi da je ta pozicija njena. Reporterka BHT1 navodi nekoliko imena, potencijalnih kandidata. Struka veli da sve ide sporo, a vremena je sve manje. Ovo je još jedan test za vladajuću koaliciju da pokaže da li će izabrati stručnjaka koji će se uhvatiti u koštac s problemima. Važan prilog iz Kantona Sarajevo, koji generiše i najviše moći i novca, te je važno ko će biti njegov prvi čovjek.
GDJE SU NESTALI STUDENTI? Negativan trend smanjenja broja studenata nije zaobišao ni Univerzitet u Bihaću – od nekadašnjih 4000, danas taj broj ne doseže ni polovinu. Mladi ne vide razlog da se školuju u BiH, niti da ostanu u ovoj zemlji. Reporter BHT-a navodi kako uz migracije i demografski pad, na broj studenata utiče i inflacija. Prilog sadrži izjave studenata, ali i rektora rečenog univerziteta, koji kaže kako je teško finansirati sve troškove u današnjim uslovima u kojima žive građani BiH. Još jedna priča o odlasku mladih, o negativnom trendu s kojim se niko ne hvata u koštac.
Ocjena: 5
FTV: Radnici bez nade
- – 24. januar 2023.
BORBA ZA FOTELJE: Dok Novalićeva vlada i dalje vlada, Nikšićeva se još ne nazire. Vladajuća većina se presabire, a SDA ne uzmiče. I slijedi tema koja jasno ilustruje šta rukovodi i motiviše naše izabrane zvaničnike. “Vlast, vlast i samo vlast. Ostati u vlasti po svaku cijenu.” “U životu čovjeka postoje tri velike strasti: alkohol, kocka i vlast; prve dvije se nekako može riješiti, ove treće nikako.” Ove rečenice u prilogu Dnevnika 2 koji govori o formiranju vlasti na nivou FBiH možda ponajbolje ilustruje namjeru novinarke Hane Porić da ogoli suštinu onih koji se bore za fotelje. A sve pod krinkom zaštite onih koji su ih birali. Čija je parlamentarna većina, ko bira predsjednika i potpredsjednika FBiH, hoće li OHR reagovati? Prilog demonstrira kako se u javnom prostoru iznose velike riječi, a djela ni na pomolu.
OTKAZI U PREVENTU: Četrdeset radnika kompanije Prevent iz Zenice ostalo je bez posla. Onima kojima su uručeni otkazi pridružuje se ekipa FTV-a pred kapijama Preventa, donoseći potresne izjave koje svjedoče o uništenim životima na samom početku 2023. Saznajemo da su bili na minimalcu, a sad, s uručenim otkazima, većina je zbog bolesti i starosne dobi u bezizlaznoj situaciji. Razlog za otkaze je ekonomska kriza; Prevent se nije oglasio. Prilog zorno dočarava situaciju u kojoj se nalaze ljudi kad se suoče s gubitkom posla, njihov strah za egzistenciju, razočarenje i šok nakon uručenih otkaza.
STRAH OD POPLAVA: Drina se izlila na području Janje, iz dijela naselja su evakuisane četiri osobe, a ekipa Dnevnika 2 s terena donosi priču o tome kako su reagovale institucije, jesu li građani spremno dočekali obilne padavine, kako će se dalje kretati vodostaji. Ispravno se prilog bazira na tezi da mjesta za paniku nema, te kakve konkretne mjere su poduzete, a koje još treba poduzimati. Sličan prilog i o stanju u Banjoj Luci i eventualnom izlijevanju Vrbasa.
Ocjena: 8
O poplavama iz drugog ugla: svake godine poplave i bujice naprave veliku materijalnu štetu, a nadležni kažu da nema dovoljno sredstava za prevenciju. Na kome je odgovornost, gdje se pita struka, kakav strateški pristup imaju oni koji se time moraju baviti? U Dnevniku BHT1 se na pravi način bave ovom temom, problemima koji se ponavljaju svake godine. Ko je zakazao, gdje građani nemaju razumijevanja, kako se grade kuće blizu vode, kome smetaju nasipi? Odličan prilog sa puno postavljenih pravih pitanja.
KOMPARATIVNA ANALIZA
Ukrajina, tenzije na Kosovu, pregovori Beograda i Prištine, poplave u BiH, terenski izvještaji iz cijele BiH – tamo gdje su se očekivali porasti vodostaja, sve je to dobro i temeljno popraćenom, ali osjetno je kako je u ovoj sedmici na oba javna servisa mnogo manje pažnje dato egzistencijalnim problemima građana, što nije bio slučaj u prethodnim mjesecima, kad su se u temama dnevnika često provlačili inflacija, divljanje cijena, male ili nikakve plate. U Dnevniku BHT1 ističemo i dobar prilog o statusu novinarskih sloboda u svjetlu najave da će se u zakon uvesti kleveta kao krivično djelo u RS-u: donose se brojni iskazi novinara o tome šta to zapravo znači i propituje sloboda novinara u današnjem bh. društvu.
Plus sedmice
BHT1
Nova imena predložena za Vijeće ministara BiH – to je povod za odličan prilog o tome ko su kandidati; protiv koga se vode istražne radnje, ko govori strane jezike, ko je najbogatiji budući ministar, ko svira po svadbama a u ministarsku će fotelju, ko je osuđen na zatvorsku kaznu… Stara lica u Vijeću ministara također su upitna pred licem pravde: Zoran Tegeltija, koji je osuđen za nesavjestan rad u službi, novi je ministar finansija, dok Staša Košarac, kojeg je bivša supruga optužila za nasilje u porodici, ostaje na istoj poziciji.
FTV
Da li je ekonomija talac politike? U odlično postavljenom prilogu, travnička ekipa novinara FTV-a upoređuje primanja radnika i političara, postavljaju pitanja koja se moraju postaviti: Zašto nam se smanjuju strane investicije, kome smo mi, a ko je nama jeftina radna snaga? Prosječna plata je trostruko manja od iznosa koji je dosegla potrošačka korpa. Šta kažu brojke? Oko 600 KM je prosječna plata iz realnog sektora, u tekstilnoj industriji, dok paušali zastupnika u Skupštini SBK sad prelaze 1100 KM, a plate profesionalnih zastupnika uz paušal će preći 3500 KM. Zašto i dalje imamo bijeli hljeb za odlazeće zastupnike? Nabrajaju se imena onih iz Skupštine SBK koji su se opredijelili da ugodno i udobno traže nova radna mjesta nakon napuštanja političkih pozicija, govori se kakva primanja imaju porodilje, oni koji su dobili otkaze, nezaposleni, penzioneri. Kratka, a poučna priča i prava slika bh. društva u kriznim vremenima. Političari koji se pozivaju na zakon, a za interese građana i njihove probleme nije ih briga. Bravo za reporterku Adisu Alić!
Minus sedmice
BHT1
U okviru inače dobro postavljenog priloga o novinarima i načinu na koji im sistem omogućava slobodno izvještavanje, izdvaja se izjava Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS, koji tvrdi kako je “Republika Srpska jedno od najslobodnijih društava”, u kontekstu novinarskih sloboda. Kaže Stevandić kako se “za ovakve stvari koje se kod nas pojavljuju u eteru, u Njemačkoj odavno hapsi”, a novinar propušta priliku da ga pita gdje se to u Njemačkoj hapse novinari, te po čemu konkretno zaključuje da je RS najslobodnije društvo po novinare.
FTV
Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, privukao je pažnju javnosti najavivši kako će na ulazu u grad kojim on vlada postaviti tablu s natpisom “Grad 157.000 sarajevskih Srba koji su morali da ga napuste”. Ćosiću, zapravo, smeta tabla koja stoji na ulazu u Sarajevu a na kojoj piše kako je grad bio 1425 dana pod opsadom. U odgovoru je navedena reakcija gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić na ovu najavu, a kako Ćosić govori i da je bio građanski rat, propuštena je prilika da se ovom prilogu da ljudska nota, glas onih koji su preživjeli opsadu Sarajeva, te ih Ćosićeve riječi, u najmanju ruku, vrijeđaju.
