FTV: O aferi „Spengavanje“ tri dana poslije
15.oktobar – 21.oktobar 2025.
NIKŠIĆ U CENTRU NOVE POLEMIKE: Premijer bh. entiteta Federacija BiH Nermin Nikšić potvrdio je da je pisao vršiocu dužnosti direktora Uprave policije F BiH Vahidinu Munjiću i pitao kad će uhapsiti ili, kako je to Nikšić napisao, spengati nekog kriminalca. Razgovor je navodno vođen u kontekstu istrage o poslovanju ranije uprave javnog preduzeća „Autoceste Federacije BiH“. Javnost je o ovoj prepisci saznala u nedjelju, a gledatelji centralne informativne emisije FTV u utorak. Tog dana Dnevnik FTV počeo je prilogom koji je sadržavao dvije izjave federalnog premijera, preuzete iz jutarnjeg programa BHT, koji iznosi svoju verziju događaja te izjavu predstavnika parlamentarnog nezavisnog odbora koji je, između ostalog, rekao da Nermin Nikšić kao fizičko lice ima pravo da se interesuje za status krivične prijave koju je podnio, a podnio ju je upravo protiv jedne od ranijih uprava Autocesta F BiH. Iz priloga je ostalo nejasno koje, kako kaže predstavnik nezavisnog odbora, fizičko lice odnosno građanin ima direktnu komunikaciju s direktorom policije pa se može raspitivati o statusu svoje prijave. Osim informacije da v.d. direktora federalne policije nije odgovorio na novinarske pozive, druge strane u ovoj priči nema.
SPORNA PITANJA REFORMSKE AGENDE U FUSNOTI: FTV je u svom centralnom dnevniku u četvrtak objavio da je u posjedu tzv. Reformske agende, dokumenta kojeg su vlasti BiH, nakon višemjesečnih kašnjenja i uskraćivanja novca iz EU, uputile u Brisel. To je za javnost veoma značajna informacija s obzirom na to da Vijeće ministara BiH usaglašenu listu reformi koje namjerava provesti kako bi zauzvrat dobili novac iz Plana rasta nije dostavilo čak ni parlamentarcima. Treba napomenuti da je i FTV, kao i ostali mediji, izvještavao upravo o, blago rečeno, nedostatku transparentnosti prilikom usvajanja ove agende. I taman kad smo pomislili da ćemo saznati ključne detalje krenulo je citiranje dijelova dokumenta u kojima stoji da je, primjerice, BiH u kritičnoj fazi pristupanja EU, navedeni su nazivi poglavlja dokumenta i slično. Popuna Ustavnog suda BiH, obaveze provedbe svih njegovih presuda te ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć kao pitanja o kojima nije postojala saglasnost i zbog čega je BiH posljednja, uz višemjesečno kašnjenje, poslala ovaj dokument u Brisel, usputno su spomenuta na samom kraju priloga.
SANKCIJE OD NEKOLIKO HILJADA KM ZA MILIONSKU NEPRIJAVLJENU IMOVINU: Bojo Gašanović, načelnik Opštine Istočni Stari Grad, 17 godina zaboravlja Centralnoj izbornoj komisiji BiH dostaviti podatke o svojoj imovini, navodi FTV u priči emitiranoj prošle sedmice. Kroz primjer Gašanovića, koji nije usamljen u praksi izbjegavanja obaveze prijave imovine, urađena je dobra priča o nedostacima i propustima prilikom prijave imovine političkih dužnosnika. Koliko je onih koji obnašaju dužnosti na lokalnim i višim nivoima, a nisu dostavili imovinske kartone trenutno je nepoznanica. CIK te podatke ne ažurira. Ono što je poznato jeste da kazne za izbjegavanje obaveze dostavljanja imovinskog kartona iznose po nekoliko hiljada KM. U ovoj, solidno urađenoj priči, jedan od bivših članova CIK-a ukazuje i na još jedan nedostatak postojećeg sistema provjere imovine. CIK, kaže, nema načina da provjeri da li su izabrani dužnosnici prijavili svu imovinu. Znali smo, navodi, da neki političari imaju više nego što su prijavili, ali nismo mogli uraditi mnogo.
Ocjena: 6
BHT1: Ministri pod istragom, građani na pragu siromaštva
15.oktobar – 21.oktobar 2025.
ISTRAGE U KANTONU SARAJEVO: Početak prošle sedmice u Sarajevu su obilježili pretresi fakulteta, kantonalnih ministarstava i institucija. Pretresi su dio istrage koju provodi kantonalno tužilaštvo zbog, kako su saopćili, navodnih nezakonitosti prilikom zapošljavanja i imenovanja. BHT1 je ove pretrese iskoristio kao povod za priču o istragama i hapšenjima ministara i dužnosnika koje je imenovala aktuelna kantonalna vlast. U prilogu su podsjetili na slučajeve u kojima su privođeni ministri i drugi dužnosnici, navedeno je za što ih se sumnjiči te je, kroz izjave analitičara, gledaocima dat jasan kontekst. Dio sagovornika u ovom prilogu naveo je da je aktuelna vlast glasno zagovarala borbu protiv korupcije, nepotizma i stranačkog zapošljavanja, a da se njeni dužnosnici privode upravo pod sumnjom da su počinili ta djela.
SAMIT O ZAPADNOM BALKANU BEZ SLIKE SAMITA: BHT1 je i prošle sedmice nastavio s izvještavanjem iz UK o samitu koji se održava u okviru Berlinskog procesa. Koncept je ostao isti, a to znači da se reporterka javi uživo ili pošalje ranije snimljeno javljanje, potom slijedi izjava ili razgovor s učesnikom samita iz Bosne i Hercegovine. U srijedu je to bio zamjenik ministra sigurnosti BiH. Iz ovih javljanja gledaoci nisu mogli saznati skoro ništa o tome šta drugi sudionici misle o određenoj temi čak ni vidjeti snimak sa održavanja razgovora u okviru ovog samita. Izgledalo je kao da novinari nisu ni imali pristup ovim skupovima jer su sva javljanja bila ispred objekata u kojima su održani sastanci. Nesumnjivo je pohvalno da ekipe državne televizije prate ovakve i slične samite jer su važni za cijelu zemlju, ali način na koji se to radi trebao bi osigurati da gledaoci dobiju potpunu informaciju.
SIROMAŠNI I JOŠ SIROMAŠNIJI: Protekle sedmice obilježen je Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a u Dnevniku BHT1 tim povodom je objavljena priča koja počinje zastrašujućim podatkom da je 58 odsto građana Bosne i Hercegovine u riziku od siromaštva. Potom slijedi primjer bračnog para penzionera iz Tuzle koji, zbog malih penzija, preživljavaju zahvaljujući javnoj kuhinji. Jedna od sagovornica, voditeljica javne kuhinje u Bijeljini, kaže da nemaju kapacitet da nahrane sve kojima je njihova pomoć potrebna te da postoje liste čekanja za javnu kuhinju. Ova priča je dobra ilustracija u kojoj se suhoparne brojke o napretku, rastu javnih prihoda, povećanim izdvajanjima, između ostalog i za penzionere, sudare sa realnošću.
Ocjena: 6
Komparativna analiza
Politički preokret u bh. entitetu RS u kojem je tamošnja vladajuća koalicija preko noći promijenila kandidata za vršioca dužnosti entitetskog predsjednika te povukla sve ranije usvojene zakone i zaključke kojima se derogiraju državne institucije očekivano je bila tema koja je dominirala informativnim emisijama državnog i javnog emitera bh. entiteta Federacija BiH. U centralnim informativnim emisijama obje kuće emitirani su iscrpni izvještaji o najavi da će članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović biti v.d. predsjednika RS, pa odustajanja vlasti od ovog prijedloga i nominacije Ane Trišić-Babić, zatim povlačenju ranije usvojenih spornih zakona te ukidanju sankcija osobama iz okruženja bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika. U prilozima su izbalansirano tretirani vlast i opozicija, reporteri su tokom živih javljanja prenosili dosta zanimljivih detalja, a analitičari su pomogli da gledaoci dobiju širu sliku i jasan kontekst. Ono što je nedostajalo i to je karakteristika izvještavanja obje TV kuće jeste ponavljanje i podsjećanje na činjenice da je Ustavni sud BiH poništio sve zakone i zaključke koje je NS RS u subotu povukla. Dakle, povukli su zakone koji nisu bili na snazi i za koje su i sami ranije kazali da nisu na snazi, a iz izvještaja se mogao steći utisak da se ti zakoni i zaključci primjenjuju. Također, zabilježeno je nekoliko nelogičnosti poput odluke da u Dnevniku FTV u petak bude emitiran prilog o posljedicama imenovanja Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, za vršiteljicu dužnosti predsjednika RS, a odmah nakon tog priloga objavljena je vijest da je predsjednik SNSD Milorad Dodik potvrdio da je vladajuća koalicija odustala od imenovanja Cvijanović. U ovim izvještajima vrijedi istaći da novinarima nisu promakle i zanimljive, logičke opaske nekolicine zastupnika u entitetskoj skupštini pa su svi prenijeli pitanje Igora Crnadka zašto NSRS bira vršioca dužnosti predsjednika entiteta kad vlast tvrdi da je Milorad Dodik i dalje predsjednik.
Plus sedmice
FTV
U prilogu o početku pripremnih radova za odlagalište otpada iz Nuklearne elektrane Krško nedaleko od granice BiH i Hrvatske te izvora rijeke Une, FTV je podsjetio na dosadašnje propuste bh. vlasti ali i trenutnu nezainteresiranost za ovo pitanje koje bi moglo imati dugoročne, negativne posljedice za građane i životnu sredinu na obalama Une.
BHT1
Evropska unija razmatra opciju potpune zabrane uvoza ruskog plina, a obzirom da BiH plin nabavlja samo iz Rusije tema je koja je izuzetno važna. O posljedicama ove evropske inicijative na BiH, ali i region BHT1 je uradio jako dobru priču.
Minus sedmice
FTV
U dnevniku FTV u srijedu je emitiran prilog o revizorskom izvještaju o poslovanju te kuće u mandatu bivše uprave. Izneseni su brojni detalji i navodne nepravilnosti, imenom i prezimenom navedeni su članovi bivše uprave, a u prilogu se ne navodi niti da li je od nekog od njih zatražen komentar o navodima iz izvještaja.
BHT1
Federalni premijer Nermin Nikšić, gostujući u jutarnjem programu BHT, potvrdio je da je direktora federalne policije pitao kad će, kako je rekao, spengati nekog kriminalca. Razgovor se navodno odnosio na istragu o poslovanju ranije uprave javnog preduzeća „Autoceste F BiH“. Ovoj aferi i objavljenoj prepisci u dnevniku BHT nije objavljeno ništa.
