BHT1 I FTV: Možemo li živjeti obične umjesto historijskih trenutaka?

Dan nezavisnosti u nikad podijeljenijoj zemlji, svjedoče prilozi u dnevnicima javnih servisa. Kako žive stanovnici Srebrenice i Bosanskog Grahova, je li politika važnija od kvaliteta života?

BHT1 I FTV: Možemo li živjeti obične umjesto historijskih trenutaka?

BHT1: Svečano u Sarajevu i običan radni dan u Banjoj Luci

  1. februar – 5. mart 2024.

POLITIKA I ŽIVOT: Bosansko Grahovo je prije rata bila općina sa nultom stopom nezaposlenosti, a danas je napušteno i zaboravljeno mjesto u kojem se jedva živi. Dobar i tužan prilog u isto vrijeme – kad reporteri posjećuju gradove koje javnost uglavnom nema priliku gledati u sadržajima dnevnika. Politika, život, sve je ilustrirano kroz reporterski izvještaj i daje nam sliku bh. svakodnevnice iz dijelova zemlje koje počesto zaboravljamo.

DAN NEZAVISNOSTI: Potpuno različite slike iz gradova BiH – svečana atmosfera u FBiH i običan dan u RS-u. Ni BHT1 ne odolijeva iskušenju da ponovi mnogo puta emitovane stavove srpskih zvaničnika o tome kako im 1. mart znači samo negativnu stvar, te da je nakon toga uslijedilo krvoproliće u BiH – kao da su građani koji su izglasali nezavisnost na referendumu doveli do agresije na BiH. A historija uči drugačije. BHT1 produbljuje temu propitujući zašto BiH nema novi Zakon o praznicima na državnom nivou.

FORUM U ANTALIJI: Zvaničnici Bosne i Hercegovine boravili su na Diplomatskom forumu u Antaliji, i to u priličnom broju, od ministara do članova Predsjedništva BiH. Bila je to prilika za lobiranje i pomoć na evropskom putu BiH te predstavljanje zemlje u najboljem svjetlu. U izvještajima uglavnom djeluju složni i “posloženi”, ali, recimo, niti BHT1 niti FTV nisu izvijestili o tome kako je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović imala incidentnu situaciju sa moderatoricom jednog od panela, u kojem je problematizirala redoslijed traženja odgovora od učesnika te prilično nepristojno reagovala.

Ocjena: 7

FTV: Šta traži Trojka?

  1. februar – 5. mart 2024.

NASMIJANA STRANA BOSNE I HERCEGOVINE: Najava Dnevnika 2 od 28. februara bila je odlična. Preko zakona do Evrope nećemo.  Možemo li bar na dobru atmosferu? Ko krije loše karte, a ko čuva asa u rukavu? A uz ove rečenice idu kadrovi nasmijanih političkih lidera, kao da vrijeme neumitno ne curi. I onda novinar i urednik portala Politički.ba, Sead Numanović, poentira: „Dodik i Čović imaju vrlo jasno zahtje

ve, oni traže nešto. Mi ne znamo šta Trojka traži.“ U ključnim sedmicama za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, lideri koji nas trebaju voditi u EU dane troše u dobroj atmosferi i predstavi za javnost, i sve to imamo u jednom prilogu, dobro posloženom. Novinarka Fatima Memić odlično drži ton najave obrazlažući kako se zapravo akteri bh. političke svakodnevnice dogovaraju bez dogovora. Umjesto puta ka EU popločanog ispunjavanjem potrebnih uslova, imamo postotke u nadmudrivanju. Sve u svemu, prilog koji ilustrira neozbiljnost donositelja odluka i kockanje sa sudbinom zemlje.

GAZA JE (NE)VAŽNA: Dok u jednom danu FTV otvara svoje sadržaje Dnevnika 2 strašnim slikama iz Gaze, u drugom su ovi izvještaji sklonjeni u zadnje minute (u jednom od Dnevnika čak u 27. minuti počinje prilog iz mjesta koje se naziva paklom na zemlji). Život nestaje iz Gaze zastrašujućom brzinom, baš tako kaže reporterka, a mi dodajemo da treba imati konzistentnost izvještaja u fokusu, držeći ih stalno u prvom dijelu centralnih informativnih emisija. I time se šalje važna poruka – da nam je stalo, da nismo oguglali, jer je prošlo pet mjeseci, te da se nismo umorili od podsjećanja na to da se radi o porazu civilizacije.

KO ĆE ODGOVARATI ZA NEGIRANJE GENOCIDA: Šta je potrebno da se prekine negiranje genocida ako zakon nije dovoljan? Prilog je potaknut informacijom da neće biti provedena istraga po prijavi uposlenika Mediacentra koji su u junu 2022. svjedočili veličanju lika i djela Ratka Mladića tokom Omladinskog kampa na Tjentištu. Ovo je samo jedan od mnogih primjera o odbacivanju prijava za navedeno krivično djelo. Reporter Haris Šertović pravi dobar temelj priloga te nas informira kako je dosad odbačeno nekoliko desetina prijava, a među najpoznatijim je ona protiv Radovana Kovačevića koji je u TV programu javno negirao genocid u Srebrenici. Kako je moguće da ne samo da nema kazni već nema ni sudskih procesa?

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obilježavanje Dana nezavisnosti na obje televizije – 32 godine od referendumskog pitanja, reporteri izvještavaju sa ulica bh. gradova, iz onih u kojim se ovaj praznik obilježava, ali i onih gdje on nije poželjan. FTV je u Srebrenici, gdje je inicijativa o promjeni naziva ulica skinuta s dnevnog reda skupštinskog zasjedanja. Urednička najava je odlična: I dok stanovnici odlaze, oni koji ostaju bore se sa činjenicom da nemaju ambulantu, pekaru, mesaru, policijsku upravu – no to očito nisu prioriteti vlasti Srebrenice. Reporterka na pustim ulicama traži one rijetke stanovnike koji u kameru govore o odlasku, te da su ovom gradu najmanje potrebne nove tenzije kroz najavljene izmjene naziva ulica. Isti prilog je i na BHT1  i ima skoro isti ton – govori o pustim ulicama Srebrenice kojoj treba bolji život, a ne političke igre. BHT1 donosi informaciju kako je Vlada RS propisala da maksimalna cijena hljeba određenog tipa brašna iznosi 1.90 KM – ali je ovome nedostajao prilog o praktičnoj primjeni odluke.

Plus sedmice

BHT1

Sud BiH odbio je zahtjev Fahrudina Solaka i Fikreta Hodžića za odgodu izvršenja zatvorske kazne. Fadil Novalić također je zatražio istu odgodu, a odluka Suda BiH po ovom zahtjevu se očekuje u narednom periodu. Reporterka Adisa Herco istražuje po kom se osnovu traži ovakva odgoda i koliko su česte u sudskoj praksi. Vrlo zanimljiv prilog koji jasno detektira zakonsku praksu te kakve su razlike u ovim slučajevima između osuđenika i osuđenica a koje je zakon predvidio.

FTV

Međunarodni dan rijetkih bolesti donosi poseban prilog u Dnevniku 2. Sedamsto je oboljelih, a više od 200 različitih dijagnoza rijetkih bolesti. Reporterka donosi priču o tome kako su lijekovi najčešće nedostupni, sistem ne radi dovoljno, društvo ne shvata borbu oboljelih i stigmatizaciju s kojom se susreću. U prvom planu su roditelji koji govore o tome kako se nose sa bolestima svoje djece, o nedostupnosti lijekova. Društvenoj izolaciji je posvećen poseban dio ovog priloga, o tome kako nepoznavanje rijetkih bolesti dovodi do tabua, te je podizanje svijesti javnosti ključni faktor za razumijevanje.

Minus sedmice

BHT1

Masakr u Gazi, najmanje stotinu osoba je ubijeno u redu za hranu – i ovo je emitovano u 9. minuti Dnevnika 2, nakon informacije o tome da se nastavlja prikupljanje RTV takse putem računa za električnu energiju, nakon govora o stanju nacije Vladimira Putina te nakon izvještaja o novoj rezoluciji Evropskog parlamenta.

FTV

Obilježavanje Dana nezavisnosti BiH u Banjoj Luci ne postoji, ali zato nas reporter Đorđe Vujatović izvještava o aktivnostima srpskih zvaničnika tog dana – od Milorada Dodika i Željke Cvijanović do Staše Košarca i Nenada Nešića. Sva već poznata negiranja praznika, samo u novom ruhu, poredana su u ovom javljanju, te se postavlja logično pitanje zašto je to uopšte bilo potrebno, odnosno da li se moglo govoriti o tome imaju li pomenuti zvaničnici ikakav odnos prema državi u kojoj žive (i to odlično) i koja ima svoje simbole, između ostalih i praznik.

About The Author