BHT1: Pogrešno obilježene godišnjice

2. – 8. april 2019.

DVA DANA UDARNO O MEKTIĆU: Ne dešava se često da političari stanu u odbranu novinarske profesije, i to još u razgovoru s medijskim radnikom. Ali eto baš to se desilo kada je voditelj Dnevnika 2 Vedran Prodić priupitao Damira Bećirovića da prokomentariše činjenicu da su novinari došli do sigurnosnih podataka u aferi koja se za sada završila istragom protiv ministra Dragana Mektića. U svom pitanju prezenter je gostu sugestivno ponudio tri opcije: 1) ili su novinari dobri istraživači; 2) ili nam je slab sigurnosni aparat; 3) ili je na sceni manipulacija informacijama u političke svrhe. Retoričko pitanje s tri ponuđene opcije svodi se na jedan zaključak iz kojeg proizlazi da je tzv. afera „selefije“ smišljena u političkoj kuhinji. I da su novinari Žurnala dio te manipulacije. Gost je uzvratio kako on smatra da su u cijelom slučaju jedino novinari radili svoj posao kako treba. Nažalost, ovo nije usamljeni primjer kritike ili izrugivanja novinara koji su spremni objaviti vruću priču pozivajući se na svoje izvore. Kao da se zaboravilo osnovno pravilo da je dio novinarskog rada pravo na tajnost vlastitih izvora. BHT1 je inače dva dana opširno pratio vijest da je Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu protiv prvog bezbjednjaka, a u oba dana intonacija je bila pretežno nenaklonjena ministru. Dan prije, u uredničkoj pripremi Dejana Petrovića, advokat Josip Muselimović obrušio se na Mektića zbog navoda da je Tužilaštvo mafijaška organizacija. Zanimljivo, FTV ni upola isti značaj nije dao vijesti o istrazi protiv Mektića.

SAŽIMANJE EKONOMSKE ANALIZE: Novinarke Azira Hrustemović i Edina Nurikić sažele su analizu Svjetske banke o stanju regionalne ekonomije u nekoliko upečatljivih ocjena („određeni ekonomski rast uz određene rizike“). Slično kao i njihove kolege s Federalne, izdvojile su zabrinjavajuće trendove, ali i pokušale objasniti gledateljstvu na čemu se najviše temelji rast BDP-a. Bilo je to prilično uspješno sažimanje ekonomskih procjena, a na kraju priloga autorke su se dotakle i očito pretjeranog optimizma domaćih vlasti. Tu su slobodno mogle biti i detaljnije. Sve kako bi se naglasila upadljiva razlika između analitičkih i političkih ekonomskih (pr)ocjena.

(NE)KULTURA SJEĆANJA: U petak je u vidu kratke crte saopšteno kako se na taj dan obilježava godišnjica početka opsade našeg glavnog grada, a onda je odmah nakon toga uslijedio i prilog o godišnjici HVO-a. Urednik Dejan Petrović je prednost u minutaži dao vojnoj svečanosti nad značajnim istorijskim datumom uz koji se vezuju brojne civilne žrtve rata.

OCJENA: 2

FTV: Dnevnik 2 ili TV kalendar?

2. – 8. april 2019.

REFORME I NJIHOVA DINAMIKA: Urednica Jadranka Milošević je na početku sedmice najveću pažnju posvetila analizi Svjetske banke, a izdvojen je podatak kako je u regionu u protekloj godini kreirano samo 96.000 novih radnih mjesta. Pristup je bio sličan onome na BHT1, a bilo je pravo osvježenje vidjeti kako Dnevnik 2 počinje ekonomskim vijestima. Čulo se i kako se reforme sprovode, ali je dinamika spora. Šteta što urednici i novinari tu nisu zastali i proširili priču na (ne)uspješne reformske zahvate.

PRVO PROŠLOST, PA ONDA AKTUELNOSTI: Subotnji Dnevnik 2 je skoro jednu polovinu bio posvećen Danu grada Sarajeva, a od toga su se najmanje dva priloga bavila istorijskim događajima (Jadranka Milošević). Rođendan glavnog grada je zasjenio sve druge vijesti, a centralna informativna emisija se u časku pretvorila u poligon dokumentarnog i istorijskog programa. Nejasno je zašto se urednici odlučuju na to, jer centralni Dnevnik je emisija koja se, kao što joj i naziv kaže, u prvom planu treba baviti aktuelnostima. Pa i onda kada se urednicima čini da ne postoje dovoljno atraktivne vijesti dana.

KAKO ISPRIČATI DOBRU PRIČU: Novinarka Nađa Ridžić je u nedjelju održala pravu malu novinarsku lekciju iz razotkrivanja statistike. Okosnica njene reportaže odnosila se na poređenja prosječnih plata po kantonima iz kojih se mogla iščitati stvarna pozadina podataka o visokoj prosječnoj plati koja u sarajevskom kantonu prelazi i hiljadu maraka. Usporedbe su pokazale da su plate manje u onim kantonima u kojima se najveći njihov broj isplaćuje u privredi, a ilustrativan je primjer opštine Dobretići u kojoj su najveća primanja u Srednjobosanskom kantonu jer većina radi u administraciji. Ridžić je pokazala da se uz malo domišljatosti i igre statistikom može ispričati dobra priča koja sama za sebe najviše govori. Razgovori sa privrednicima i lokalnim čelnicima u njenom su prilogu bili sporedni jer novinarka je priču sama ispričala i zaokružila.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA: Prosječna sedmica u kojoj je FTV, i pored koncepcijskog promašaja, odustajanjem od formata dnevnih vijesti u subotu, opet bio bolji od BHT1, čiji gaf u vidu pitanja voditelja koji negira vrijednost otkrića o bezbjednosnoj aferi stavlja sjenu na cijelu sedmicu. Federalna je previše pažnje posvetila istorijskom datumu, dok su obje televizije počele više vremena odvajati za ekonomske vijesti. Ovdje je opet uputno pitati se: koliko je istorije previše, a koliko ekonomije premalo? Jer naše javne televizije i dalje uglavnom njeguju obljetničku kulturu isporučujući minule događaje kao aktuelne, dok ekonomske vijesti, i kada ugledaju svjetlo dana, nerijetko ostavljaju utisak nedorečenosti.