BHT1: POLITIČKI TRILERI VS. POZITIVNA PRIČA
5. – 11. april 2016.
KONAČNO SLASNA POLITIČKA PRIČA: U Dnevniku 2 urednice Svjetlane Vučetić napokon je dramatizovana naša politička scena, i to izjavom glavnog tužioca Gorana Salihovića da ne postoji predmet “Dodik”, čime se stavlja tačka na nagađanja koja su dio svakodnevnog folklora. Izdvaja se Salihovićeva izjava u dijelu u kojem se kritikuje ministar bezbjednosti Dragan Mektić, koji je najavljivao velika hapšenja, te se potom direktno suprotstavljaju njihove tvrdnje. To je veliki napredak u odnosu na prećutkivanje užarene političke stvarnosti, jer javnosti su predočene njene kontradiktornosti i ono što u njima jeste novost. Novinare treba pustiti da idu dalje u krojenju ovakvih priča, pa su se, primjerice, mogle spomenuti posljednje optužbe na račun ministra Mektića, ili očiti pokušaji njegove diskreditacije. Zatim, mogla se uraditi barem top lista afera s kojima se povezuje Dodik. Jer kompletna verzija zahtijevala bi emisiju za sebe. U svakom slučaju, nije na odmet začiniti priloge pretpostavkama, detaljima, pitanjima. Biti na mahove i tendenciozan, da bi se zatim već u idućem trenu izbalansirao ton.
SUDSKA HRONIKA ILI IPAK NEŠTO VIŠE OD TOGA: Počelo je suđenje Hamdiji Lipovači, bivšem premijeru Unsko-sanskog kantona i načelniku Opštine Bihać. Haris Domazet prilog je sveo na bilježenje sekvenci iz sudnice, sažimanje optužnice i podsjećanje na krivična djela koja se stavljaju na teret nekoć perspektivnom krajiškom političaru. Lipovača je nemilice trošio budžetska sredstva i bio je prepoznat kao simbol ugodnog života novopečene političke elite, te je stoga priču trebalo obogatiti podsjećanjima na njegovu karijeru ili okolnosti u kojima je uhapšen.
POZITIVNA PRIČA: BHT je otvorio novu dnevničku rubriku u kojoj će se predstavljati svijetli primjeri iz društveno-političkog života, jer, kako stoji u prvoj najavi, “pored često loših priča i političke napetosti, postoje i pozitivne priče”. Iako sama ideja nije loša (u prvoj epizodi saznali smo o privrednom životu Stoca), ne treba zaboraviti da javni servis nije mjesto apriorne afirmacije. Naprotiv, to je mjesto kritike, različitih i sukobljenih gledišta koje treba što vjerodostojnije prenijeti, a to nije moguće učiniti bez političke napetosti. Pozitivna priča? Da, ali prije svega top priče vanredne političke napetosti koje nam mnogo više nedostaju od uspješnih primjera, jer potonji nas mogu uljuljkati u ružičastoj realnosti.
OCJENA: 7
FTV: NEDOSTAJU DUŽI POLITIČKI PRILOZI
5. – 11. april 2016.
PRILOG OD PITANJA: Nezakonitosti u bankarskom sektoru Republike Srpske skupo će koštati i građane Federacije, a gubici se odavno broje u milionima. Aleksandra Vinčar u subotu donosi odličan prilog na osnovu pitanja zastupnika SBB-a, koji se pita kako to da su regulatorne bankarske agencije na entitetskom nivou, a na državnom nivou se osiguravaju depoziti. Priča u čijem je sjedištu naizgled i više nego opravdano pitanje, ali je u razradu možda trebalo uključiti više stručnih sagovornika.
UTISAK NEDOVRŠENOSTI: Isti dan Mišo Vidović stvara priču tragom priznanja premijerke Republike Srpske Željke Cvijanović, koja je izjavila kako postoje poteškoće u budžetskim isplatama. Novinar dobro povezuje premijerkinu konstataciju sa socijalnim protestima u banjalučkom parku, u blizini Vlade RS. Nejasno je samo zašto prilozi koji preispituju/kritikuju politiku zaduženja, u trenutku kada se ista pokazuje fatalnom, nisu duži i izdašniji. Te zašto se završavaju na kompilaciji izjava i nekoliko završnih zaključaka. Ovdje se uputnim čini izložiti cjelokupnu socijalnu sliku, tj. ne zaustaviti se na nekoliko usputnih rečenica.
ČITANJE UPROPASTILO PRIPREMU: Suđenje Hamdiji Lipovači u obradi Aleksandre Vinčar nalikovalo je pripremi BHT1, pa se mogu dopisati iste slabosti. Vinčar je u jednoj stvari nadvisila kolege sa državnog javnog servisa, a to je brzo i nerazgovijetno čitanje koje je učinilo prilog nemogućim za praćenje. Iako brže čitanje može djelovati stimulativno po dramaturgiju informativnih emisija, ono ne smije biti razlog nerazumijevanja. Federalna priprema je u fokus stavila naziv afere zbog koje je uhapšena SDP-ova vedeta, a to je svakako poželjno jer podsjeća javnost na slučaj koji je nekada plijenio pažnju.
OCJENA: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Bosansko političko svakodnevlje vrvi od usijanosti iz koje se često izdvajaju novosti koje traže dužu obradu. Novinari hrvatskog javnog servisa na takvim mjestima upuštaju se u pretpostavke, otvorena pitanja, podsjećanja na ranije fakte… Bivaju namjerno jednostrani do momenta kada se kormilo okreće ka drugoj strani. Ukratko, poigravaju se dramskim obrtima zorno predočavajući situaciju iz žanra politički triler. BHT je ambiciozno i sasvim opravdano u središte stavio izjavu glavnog tužioca da nema predmeta “Dodik”, koju je potom opipavao sa različitih aspekata, stavljajući je u dimenzije aktuelnih političkih sukoba. I to je nedostatak koji je bio upadljiv u ranijim izdanjima, o čemu je ovdje više puta pisano. Javnosti se ne treba prećutkivati poslastica iz političkih kuloara, koja je u proteklom danu bila vijest dana po portalima i(li) slobodnijim medijima. FTV nije imao sličnih ambicioznih poduhvata, iako je bilježio nekoliko zanimljivijih pokušaja, gdje su postavljena, tj. načeta pitanja od javnog interesa.
