FTV I BHT1: Kako se boriti sa političkom frazeologijom u dnevniku?

PLUS SEDMICE

FTV
Urednica Antonija Avram je u četvrtak izvijestila o presudi Ustavnog suda apelantima koji su obeštećeni zbog dugotrajnosti sudskih postupaka. Prilog su pratile izjave upućenih aktera, pa i samog predsjednika Ustavnog suda.
BHT1
Problematiziranje ishoda akcije “Pandora”. Raduje pristup u kojem se postavljaju pitanja o radu organa gonjenja u konkretnim predmetima.

MINUS SEDMICE

FTV
Obratiti pažnju pri pokrivanju političkih skupova sa kojih se šalju jednolične i zamorne poruke koje su javnosti već uveliko poznate.
BHT1
Sudski raspleti korupcionaških afera i dalje imaju nejednak tretman jer u srijedu se nije mogla pronaći vijest da Sud BiH, uprkos prigovoru odbrane, ostaje nadležan u predmetu “Bobar banka”.

FTV I BHT1: Kako se boriti sa političkom frazeologijom u dnevniku?

Dosadne i nejasne političke fraze ne smiju dominirati centralnim informativnim emisijama. Novinarstvo se bazira na lako razumljivom i atraktivnom jeziku

 

FTV: Dva lica jedne sedmice

6.-12. juni 2017.

DOSADA JE SMRTNI NEPRIJATELJ NOVINARSTVA: Novinarski jezik mora biti pitak i jednostavan, pa i onda kada se izvještava o sastanku tijela koje se zove Savjet za provođenje mira i čiji politički direktori, kako nam se prenosi, izražavaju stanovitu zabrinutost za stanje u našoj zemlji. Ta poslovična zabrinutost bila je uvijena u smrtno dosadan i naporan rječnik visokoparne političke frazeologije, a u Dnevniku 2 se nisu potrudili da se taj govor učini prohodnijim i razumljivijim (srijeda, urednica Amra Zaklan). Dapače, na sve strane frcale su više puta ponovljene tvrdnje i političke govorancije, a stvar je dobila na utisku jer su se čak dva odvojena priloga posvetila Savjetu. Jedan s njihovog sastanka, i drugi kada su se susreli s našim parlamentarcima. BHT1 je to dosta bolje riješio time što je u kratkoj kompilaciji u jednom mahu prenio najbitnije poruke ne dopuštajući da se priča koja je sama po sebi učmala razvuče i učini još učmalijom.

IMAMO LI VLADU? FTV je inače, sasvim suprotno od opisanog pristupa, prepoznatljiv po sočnim političkim prilozima koji nisu ni najmanje dosadni, a u to smo se mogli uvjeriti i u protekloj sedmici. Prvo se u četvrtak (urednica Antonija Avram) provukla informacija da se spekuliše kako je sjednica Vlade otkazana zbog neslaganja oko Zakona o šumi u redovima vladajuće koalicije, a ne zbog tehničkih razloga, što je zvanično objašnjenje. Zatim je u petak urednik Darjan Babić predočio publici kakva je priroda tog neslaganja. Političke sapunice dnevnog karaktera su više nego dobrodošle u dnevnicima, posebice kada se spekulira, nagađa, propituje. Naravno, u granici dobrog ukusa i s mjerom. Baš kako je, čini se, sada bilo. Bez jakih kvalifikacija, komentara ili pristrasnog intoniranja. Javnost je samo, ako se to ikako može nazvati “samo”, postala bogatija za jednu informaciju više.

IZDVOJENO:

Koncert Marka Perkovića Thompsona, uz kojeg se vezuju ustaška ikonografija i otvorena naklonost prema ustaškom režimu, u časku je postao zapaljivo medijsko štivo. Javni RTV servisi, uključujući i FTV, nisu podlijegli atmosferi, već su spomenuli sporni događaj ističući kako je “izazvao brojne kontroverze”, a prenijete su i osude međunarodne zajednice. Dobro je da se nije upalo u zamku ispraznog moralisanja, već da se vijest saopštila, sve sa reakcijama koje su same po sebi ocrtale šta je to zapravo sporno. Činjenicu da u Mostaru postoji publika koja želi da joj koncert održi osvjedočeni fašist ne bi promijenila nikakva zabrana, niti moralizatorski bijes.

OCJENA: 6

 

BHT1: Konačno smo saznali kako završavaju spektakularna hapšenja

6.-12. juni 2017.

KAKO ZAVRŠAVAJU POLICIJSKE AKCIJE? Ovdje smo ranije kritikovali BHT1 zbog propusta pri izvještavanju sa sudskih procesa optuženima za krivična djela korupcije. Greška je ispravljena u četvrtak, osmog juna, u pripremi urednice Adele Malkoč. Povod je bila vijest da je odgođeno suđenje Kemalu Čauševiću, bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje. To je bio uvod u veoma sadržajno podsjećanje na akciju kodnog naziva “Pandora” iz kojeg se moglo saznati koja su to sve lica bila uhapšena, a kome se jedino sudi, šta su bili razlozi hapšenja, kao i da su uhapšeni vraćeni na posao… Podsjetnik su pratila i pitanja kao što je ono najbitnije: zbog čega nema presuda i optužnica po izvedenoj akciji koja je dobila pozamašnu pažnju? Izvrstan omaž jednoj korupcionaškoj aferi, uz prikaz otužne slike koja nam je predočila kako se to u nas odmotava kriminalno klupko. Opet, samo dan prije, BHT1 je propustila spomenuti informaciju o najnovijim dešavanjima u postupku u slučaju “Bobar banka”.

MARSHALLOV PLAN? BHT1 se rijetko upušta u smjelije ili atraktivnije političke priloge zadržavajući pozu korektne, ali pomalo dosadne javne televizije. Danijel Lepir je to pokušao demantovati u srijedu, istražujući postoji li Marshallov plan za region ili nešto što se naziva Berlin plus, a uradak je gradio na pisanju njemačkih i srpskih medija. Odlično izabrana tema i više no pristojna izvedba građena na pretpostavkama i kuloarskim glasinama.

IZDVOJENO:

Obje televizije su u sadržaj uvrstile upozorenje britanske Vlade o mogućim terorističkim napadima u BiH (utorak, urednica Svjetlana Topalić). Pohvalno je što to nije učinjeno senzacionalističkim nabojem, već je procjena Britanaca stavljena u širi kontekst i uz odgovor ministra bezbjednosti koji je argumentovano porekao ozbiljnost prijetnji i iznijete procjene.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Iza nas je solidna sedmica javnih televizija koji su nas podsjetili da su i pored svih kritika i nevolja sa kojima se susreću ne tako rijetko na visini zadatka. BHT1 je sačinio omaž spektakularnim hapšenjima aktera korupcionaških afera podsjećajući nas kako izgledaju ishodi tako priređenog spektakla. Federalna je pak među prvim medijima objavila da je odlaganje sjednice Vlade FBiH mnogo više od tehničkog pitanja, čime su se izdvojili ekskluzivom. Ipak, FTV se pošteno mučio sa neprohodnim jezikom tzv. predstavnika međunarodne zajednice u našoj zemlji koji su poslali svoje političke poruke, sakrivene u opštim mjestima i diplomatskim generalnim zaključcima. Zadatak novinara je da taj šifrovani novogovor naučene uopštenosti uproste i približe običnim gledaocima minimizirajući njegov naduvani značaj, a najgore je bilo prenositi ga u cijelosti ili sirovom obliku. Dnevnik mora komunicirati sa svojom publikom atraktivnim i lako razumljivim jezikom.

About The Author