BHT1: Nekompletan izvještaj

27. mart – 2. april 2024.

ZAHTJEVI MILORADA DODIKA: Reporter BHT1 iz Banje Luke Ljubiša Davidović izvještava sa zasjedanja NSRS-a te nabraja sve zahtjeve koje je Milorad Dodik predložio „kolonijalnoj upravi” (što stavljamo pod znake navoda, ali reporter to ne smatra potrebnim). Izvještaj je, naprvu, korektan, ali gledateljima ne donosi uvid u sva dešavanja na skupštinskom zasjedanju, ne daje nam pregled „raskošnih” uvreda i riječi neprimjerenih za zastupnike. Što jeste mučno, ali potrebno i u interesu javnosti.

IZBORNI ZAKON RS-a: Govoreći o zakonodavnom nonsensu koji se zove Nacrt izbornog zakona RS-a, BHT1 donosi detalje o tome šta će se desiti ako ovaj zakon bude usvojen: kakvu relevantnost imaju odluke NSRS-a koje će, ako se donesu, sigurno biti u direktnoj koliziji s odlukama visokog predstavnika. Analitičari govore o najnovijem prelasku tzv. crvene linije te predviđaju Dodikovo novo povlačenje iza poznatih stavova, ali ne i prelazak s riječi na djela.

SKENERI I KAMERE: Da li bi bila veća izlaznost na izborima u slučaju da je glasanje obavezno i da li je to put ka poštenim izborima? Građani odgovaraju na pitanje u anketi BHT1 i daju iskreno viđenje situacije u BiH: razočarani su jer je evidentno da se dešavaju izborne krađe, ali daju i korisne prijedloge – skeneri i kamere na glasačkim mjestima osigurali bi poštene rezultate. Tu je i jedan od anketiranih čiji odgovor vrijedi zabilježiti: „Nikad poslije rata nisam glasao. Zato što su kandidati – nikakvi”, i jedan sugrađanin koji poentira: „Godinama izlazimo na izbore i ništa se ne mijenja. Sve je isto, čak i gore.”

Ocjena 7

FTV: HDZ i SNSD uvijek zajedno

27. mart – 2. april 2024.

ŠTA ZNAČE IZMJENE IZBORNOG ZAKONA?: Nakon odluke Christiana Schmidta o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, FTV pravi odličan i sadržajan prilog objašnjavajući šta tačno podrazumijevaju izmjene, te kroz izjave relevantnih sagovornika sažima kako će se to odraziti na izabrane zvaničnike. Uslijedile su i reakcije političkih aktera koje je Schmidtova odluka dodatno podijelila. Zaključak: izbore ubuduće odlučuju birači, a ne brojači.

ŽESTOKE REAKCIJE: FTV detaljno prati sve reakcije nakon odluke o izmjenama Izbornog zakona, istupe čelnika SNSD-a koji su, kako se navodi u najavi Dnevnika 2, početak kraja ili kraj pospremanja evropskih reformskih ideala. Žestoka poruka Trojci Milorada Dodika: „Politički lažovi!“ U Narodnoj skupštini RS-a izmjenjuju se prijetnje, optužbe, ultimatumi, govori se i o ugroženosti, traže se novi partneri za podjelu vlasti, a iz HDZ-a i SNSD-a su složni u ocjeni da izmjene nisu dobre; prvi su to objasnili diplomatski, a drugi uz puno nediplomatskih izjava i neprimjerenih riječi.

MARATONCI U SKUPŠTINSKIM KLUPAMA: Maratonsko zasjedanje u NSRS-u: 17 sati rušenja države, izljevi mržnje, islamofobije i negiranja genocida – ovako voditeljica najavljuje prilog koji nam daje odličan uvid u dešavanja na sjednici. Najmanje se govorilo o izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Christian Schmidt. Kamo vodi usvojeni Nacrt izbornog zakona RS-a? U kompromis koalicije i poništenje dijela Schmidtove odluke ili novu blokadu države? Reporter nam donosi detalje sa zasjedanja, sa svim doskočicama i pošalicama adresiranim iz opozicionih klupa na račun vladajućih struktura. Milorad Dodik je na šale Nebojše Vukanovića odgovorio na uvredljiv i prijeteći način: „Nisam znao da si ti bolestan u glavu. Kad ne budem predsjednik, naći ću te da se obračunam s tobom!” Prilog je za gledatelje na momente mučan, ali višestruko koristan, jer predstavlja ilustrativan primjer kako ne trebaju izgledati skupštinska zasjedanja.

Ocjena 9

KOMPARATIVNA ANALIZA

Oba javna servisa se na vrlo dostojanstven i dirljiv način odnose prema oproštaju od preminulog pisca, pjesnika i scenariste Abdulaha Sidrana. Zapis s komemoracije donosi detaljan uvid u Sidranov život i djelovanje. U proteklih sedam dana različit je pristup izvještavanju iz Gaze; u pojedinim dnevnicima na oba servisa prilozi dospijevaju u prvu polovinu emisije, a ponekad se izvještaji iz ovog dijela svijeta ostavljaju za drugi blok dnevnika. Nažalost, uz novu krizu u nastajanju na političkom terenu, malo je prostora za one koji su najvažniji – građane na granici siromaštva, pa evo preporuke da se obje TV-kuće okrenu temama koje su nam i dosad pripremale: kako preživjeti život u BiH.

Plus sedmice

BHT1

Još jedno dobro postavljeno pitanje u anketi BHT1: Šta je efikasna metoda za povećanje izlaznosti građana na izbore? Nenad Nešić odgovara protupitanjem: Ko će izaći na izbore ako Schmidt nameće zakone? I okreće opet priču na temu o legitimnosti visokog predstavnika te ostavlja originalno pitanje bez odgovora. Bakir Izetbegović kaže kako upravo izmjene Izbornog zakona dovode do situacije u kojoj će broj nevažećih listića biti smanjen na najmanju moguću mjeru. Anketno pitanje je odlično i pritom odgovori onih koji učestvuju daju i odgovore o njima samima i njihovom odnosu prema ljudima koji im daju povjerenje.

FTV

Nakon što je emitovan prilog iz Gaze, sažimajući sve razmjere katastrofe i agonije koju proživljavaju Palestinci, FTV se nastavlja baviti ovom temom i u narednom prilogu. Hiljadu učenika srednjih škola iz Bihaća okupilo se na ulicama ovog grada da bi izrazilo svoj stav o tome kako žele mir u svijetu. Bihać je kroz svoje mlade pokazao koliko je važna simbolična poruka empatije i dizanje glasa za pravdu u svijetu u kojem pravde ima najmanje. Odličan prilog i primjer solidarnosti kroz aktivizam mladih.

Minus sedmice

BHT1

Preporuka kolegama i kolegicama da za sugovornike koje potpisuju kao analitičare ubuduće biraju one koji jesu relevantni i koje javnost percipira kao ozbiljne poznavatelje situacije u BiH. Kad imamo novi politički potres, produbljivanje krize u kojoj se ponovno dovodi u pitanje opstanak države, koliko god to bila šarada i predstava za javnost, oni koji analiziraju političke procese trebaju i moraju biti osobe od ugleda.

FTV

Računi osoba koje su se našle na crnim listama zatvaraju se u bh. bankama, javlja FTV. Nakon političara „crnolistaša” iz RS-a, oglasio se i Marinko Čavara, koji je pod sankcijama od 2021. Uputio je molbu Vijeću ministara BiH da riješi način isplate plaće. I ovdje je trebao uslijediti prilog o tome da li će dosad uglavnom simbolične sankcije zadati glavobolju onima koji su na crnim listama i na domaćem terenu, kako se finansijske institucije ponašaju u ovoj situaciji. Kako će reagirati domaće zakonodavstvo i izvršna vlast. Nismo dobili nikakve relevantne informacije.