FTV: Vijesti bez izvora i pitanja bez odgovora

01. april 2026. – 07. april 2026.

ŠTA ENTITETSKI MINISTAR ZA IZBJEGLICE I RASELJENE OSOBE IMA S ISTRAGOM O “SARAJEVO SAFARIJU”!? U Dnevniku FTV proteklog četvrtka objavljena je vijest o susretu ministra za izbjeglice i raseljene osobe bh. entiteta FBiH Nerina Dizdara s talijanskim novinarom Eziom Gavazzenijem. U emitiranoj vijesti saznajemo da se susret desio u Milanu, te da je tema bila tzv. „Sarajevo safari“, umobolna praksa zasad neutvrđenog broja pojedinaca koji su dolazili na položaje za genocid presuđene Vojske RS oko Sarajeva i plaćali da ubijaju građane opkoljenog grada. U vijesti je navedeno da se diljem Evrope pojavilo više svjedoka, a u izjavi Dizdar kaže da ima saznanja o pokretanju postupaka u više zemalja EU. Ovaj sadržaj, uz najbolju volju, teško je svrstati u vijest. Po svim kriterijima radi se o klasičnoj promociji jednog političara. Evo i zašto. Prvi, osnovni i ključni kriterij da bi neka informacija bila vijest jeste da mora sadržavati novost od javnog interesa. U ovom sadržaju ta novost je da je ministar otputovao u Milano i susreo se s novinarom. Nije teško zaključiti da to uopće nije vijest. Zatim slijedi dio u kojem se govori o svjedocima koji su se, kako je navedeno, pojavili u više zemalja EU. Nigdje nije navedeno ko je izvor ove informacije. Da li je to tužilaštvo u Italiji koje provodi istragu ili se neko od ovih svjedoka sam identificirao kao neko ko posjeduje informacije te ih je spreman podijeliti s pravosudnim organima ili javnošću!? Generalizirane tvrdnje kako se pojavljuje sve više svjedoka nisu informacija. Uz sve navedeno, pažnju treba posvetiti i još jednom aspektu. Dosadašnja istraga, kao i niz javnih svjedočenja, nedvojbeno su potvrdili da su pojedinci plaćali da iz snajpera gađaju građane opkoljenog Sarajeva. Uloga medija u ovakvim i sličnim slučajevima je izuzetno važna i zato novinari i urednici trebaju biti posebno obazrivi. Informacije koje se objavljuju o istragama poput ove uvijek bi trebalo provući kroz najmanje dva filtera odnosno odgovoriti na pitanja kako će se objavljivanje određenih informacija odraziti na istragu i žrtve i da li postoji javni interes za njihovom objavom. Svi koji pogledaju ovaj dio dnevnika FTV sami mogu zaključiti da li su ovi kriteriji zadovoljeni. I za kraj, u vijesti, osim da je novinar, nije navedeno kakva je veza Ezia Gavazzenija s ovim slučajem. To bi, valjda, gledaoci sami trebali zaključiti.

EFEKTI ZAKLJUČAVANJA CIJENA U FBiH: Ministar zadužen za trgovinu u bh.entitetu FBiH najavio je, kako je izvijestila FTV, produženje mjere zaključavanja cijena za nekoliko desetina artikala koji spadaju u kategoriju osnovnih životnih namirnica. Prilog o ovome temelji se na izjavi ovog ministra u jednoj od TV emisija. Ako se pažljivo posluša izrečeno lako se može zaključiti da ni sam ministar nije siguran ima li ova mjera smisla. A nisu ni anketirani građani čije smo stavove mogli čuti u ovom prilogu. Prilog je, uz izjavu resornog ministra i anketu, sadržavao i izjavu jednog od ekonomskih stručnjaka. Na prvi pogled, sam kostur priloga nije loš, ali u ovom slučaju je problem nedorečenost i prilična konfuzija. Vlasti u FBiH mjesec dana ranije su najavile, a FTV kao i drugi mediji prenijeli, da mjera tzv. zaključavanja cijena završava 1. marta ove godine. Zamijenit će je aplikacija za usporedbu cijena. U ovom prilogu to se uopće ne pominje pa ostaju pitanja da li je ova aplikacija u upotrebi, da li se primjenjuje odluka o ograničenju cijena ili su obje mjere na snazi? Također, nedostaju podaci o efektima ranije odluke o ograničenju cijena. Ovi podaci prezentirani na jednostavan način pomogli bi gledaocima da razumiju da li produženje mjere zaključanih cijena uopće ima smisla, a novinarima da od nadležnih zatraže odgovore zašto se nastavlja primjena mjere koja nije bila efikasna ili, u slučaju da podaci pokažu da se radi o dobroj mjeri, zašto je produžuju na samo mjesec dana? U konačnici prilog izgleda kao da je urađen samo da bi se popunio prostor, a ne kvalitetno obradila za gledaoce vrlo značajna tema.

NAJAVA GRADNJE MIGRANTSKOG KAMPA: Vlasti susjedne Hrvatske planiraju, prema saznanjima predstavnika lokalnih vlasti u BiH i Hrvatskoj, na nekadašnjem vojnom aerodromu Željava graditi kamp za smještaj migranata. Građani i predstavnici mjesta s obje strane granice protive se toj odluci. U BiH od državnih vlasti traže pokretanje pravnih i političkih procesa kako bi se spriječila gradnja ovog kampa uz samu međudržavnu granicu. U prilogu emitiranom u subotnjem dnevniku FTV gledaocima su predočeni stavovi predstavnika lokalnih vlasti, građana i jednog državnog parlamentarca iz BiH. U prilično dugom prilogu nema informacije o tome kad je Vlada Hrvatske donijela odluku o gradnji ovog kampa, ali je objavljen niz informacija iz druge ruke o tome da bi kamp trebao služiti za pritvor ilegalnih migranata, da bi već u junu ove godine na pisti nekadašnjeg aerodroma trebalo biti postavljeno nekoliko stotina kontejnera za smještaj… Od državnog parlamentarca saznajemo da mu je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH odgovorila da nema nikakvih saznanja o gradnji migrantskog kampa. Prilog počinje usporedbom gradnje ovog kampa s izgradnjom odlagališta za nuklearni otpad na Trgovskoj gori te ocjenom da bi ovo mogao biti još jedan problem u odnosima BiH i Hrvatske. Zatim se redaju izjave građana Bihaća i Plitvičkih jezera, pa gradonačelnici oba grada i državni parlamentarac iz BiH govore. Ovi dužnosnici više puta se pojavljuju u prilogu. I to je to. Gledaoci nisu mogli saznati da li je autor pokušao dobiti odgovore od državnih vlasti BiH šta su učinili ili šta namjeravaju učiniti kako bi zaustavili gradnju ovog kampa. Iz samog priloga moguće je naslutiti da se građani i njihovi predstavnici u lokalnoj vlasti plaše da bi kamp mogao biti mjesto u kojem će biti smještene osobe koje su sklone i kršenju zakona pa da bi to moglo dovesti do pogoršanja sigurnosne situacije. Ovaj segment je također nedorečen, a zaslužuje da bude jasan i precizan. I na kraju, možda je autor od Vlade Hrvatske tražio podatke o namjeri izgradnje ovog kampa, ali to nigdje u prilogu nije rečeno pa svima koji pogledaju ovu priču ostat će pitanje da li će kamp uopće biti izgrađen.

Ocjena: 5

BHT1: Kontekst ispred spektakla

1.april 2026. – 07. april 2026.

EKSPLOZIV NEDALEKO OD GASOVODA U SRBIJI: Sigurnosne službe u Srbiji pronašle su nekoliko ruksaka s eksplozivom nedaleko od gasovoda u toj zemlji. Eksploziv je pronađen u mjestu blizu granice s Mađarskom. BHT1 je ovu vijest objavio skoro na samom početku nedjeljnog dnevnika. U vijesti je objavljeno gdje je pronađen eksploziv, kako tužilaštvo kvalificira ovo djelo te izjava predsjednika Srbije u kojoj, između ostalog, prijeti da će vlasti biti nemilosrdne prema svima koji, kako je rekao, pokušavaju oštetiti najvažniji energetski infrastrukturni objekt u toj zemlji. Od trenutka kad je objavljena ova vijest u javnosti regije pojavilo se niz pitanja koja se odnose na postupanje vlasti Srbije u ovom slučaju, ali i na moguće motive, politički kontekst i slično. Budući da se radi o jako osjetljivoj temi, uz vijest i izjavu predsjednika Srbije, nužno je bilo osigurati i bar stav jednog stručnjaka iz ove oblasti koji bi gledaocima dao širi i jasniji kontekst. Također, ovo je bila dobra prilika da se podsjeti na desetine slučajeva u kojima su vlasti Srbije pronalazile oružje, objavljivale informacije o navodnim pripremama za atentate, a većina tih slučajeva nikad nije dobila sudski epilog. Tačnije, hapšenja osumnjičenih bila su rijetkost. Zato je važno da se ovakve vijesti stave u kontekst i gledaocima ponudi malo više informacija.

PODJELE U OPOZICIJI U RS: Predstavnici većine opozicionih stranaka u bh. entitetu RS mjesecima govore o zajedničkom nastupu na predstojećim izborima u BiH u pokušaju da promijene vlast u tom dijelu zemlje. U prilogu BHT1 vidjeli smo da kad treba preći s deklarativnog jedinstva na konkretne poteze jedinstva u opozicionom bloku baš i nema. Predstavnici opozicije okupili su se prošle sedmice upravo kako bi razgovarali o zajedničkom nastupu, a umjesto jedinstva u javnost su plasirane informacije o podjelama. Nisu to ni krili opozicioni lideri pa iz njihovih stavova emitiranih u centralnoj informativnoj emisiji BHT1 saznajemo da postoje neslaganja o kandidatima. Jedan blok želi Branka Blanušu iz SDS-a kao kandidata za entitetskog predsjednika, a drugi Draška Stanivukovića, aktuelnog gradonačelnika Banjaluke. Autor ovog priloga gledaocima je prezentirao razloge zbog kojih predstavnici oba bloka vjeruju da je njihov kandidat bolji, ali i otišao korak dalje od dnevnog izvještajnog priloga. Kroz razgovor s analitičarem prezentirani su uzroci neslaganja, ali i posljedice ukoliko dogovora o zajedničkim kandidatima ne bude.

(NE)ODRŽAVANJE REGIONALNOG SAMITA: Samit čelnika zemalja regije u okviru Brdo-Brijuni procesa ove je godine trebao biti održan na Brijunima, a domaćin je trebala biti Hrvatska. Samit je otkazan nakon što je hrvatski predsjednik Zoran Milanović saopćio da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije dobrodošao. BHT1 je informaciju da Slovenija, kao jedan od osnivača ovog procesa, traži alternativnu lokaciju za ovogodišnji samit iskoristio kao povod za priču o tome kako se regionalna inicijativa osmišljena za poboljšanje saradnje zemalja regije i ubrzanje njihovog puta ka EU pretvorila u platformu za dodatno dizanje tenzija. I uradili su to dosta dobro. Gledaocima su prezentirani stavovi svih uključenih, a kroz razgovore sa stručnjacima analizirane su posljedice ovakvog ponašanja čelnika država regije. Ovo je sasvim solidan primjer kako se priča koja na prvi pogled može izgledati kao netelevizična i suhoparna može pretvoriti u dobar televizijski sadržaj. Gledaoci su dobili sasvim jasnu sliku o odnosima u regiji, ponašanjima čelnika država te mogućim posljedicama ovih odluka.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Ukupno gledajući, oba emitera protekle sedmice najviše vremena su posvetili plasmanu nogometne reprezentacije BiH na Svjetsko prvenstvo koje se u junu igra u SAD, Kanadi i Meksiku. Gledoci centralnih informativnih emisija BHT1 i FTV, iz dana u dan, mogli su saznati sve o plasmanu, slavljima diljem zemlje, ali i najavama dodjele diplomatskih pasoša nogometašima, mogućoj isplati finansijskih nagrada… Izvještavanje je bilo dosta slično. Ono po čemu su se priče i prilozi o plasmanu reprezentacije razlikovali je, uslovno rečeno, ton izvještavanja. Većina najava, priloga i priča koje su emitovane u programu FTV obilovala je kvalifikacijama, ocjenama, zaključcima, vrijednosnim sudovima. Ranije smo pisali da prilozi koji se emituju u programu ovog emitera vrlo često imaju ovakve karakteristike odnosno da je linija između informacije i komentara potpuno zamućena. U slučaju izvještavanja o plasmanu na SP to je dobilo dodatnu dimenziju. U slučaju BHT1 sve je bilo s mnogo manje euforije. Jasnoće radi, i izvještavanje BHT1 o plasmanu reprezentacije bilo je vrlo pozitivno, obojeno ohrabrujućim tonovima, ali je to urađeno na malo drugačiji način. Primjerice, u jednom od priloga stručnjak govori o tome kakve efekte na ukupnu društvenu klimu donose ili mogu donijeti uspjesi poput ovog kojeg je ostvarila nogometna reprezentacija BiH. To je dobar ugao i dodatna vrijednost izvještavanju jer je priča o plasmanu na SP izvučena iz sportskog konteksta i obrađena fenomenološki.

Oba emitera dosta kvalitetno su ispratila i događaje kojima je obilježen Dan Sarajeva i početak opsade. Emitiran je niz kvalitetnih priloga iz kojih su i oni koji ne znaju ništa ili znaju jako malo o opsadi Sarajeva mogli dobiti sasvim dovoljno informacija. FTV je u ovom segmentu bio detaljniji i njegovi novinari obradili su skoro svaki aspekt ove priče. Neprocesuiranje odgovornih za opsadu samo je jedan primjer toga.

Posjeta sina aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trumpa Mlađeg Banjaluci također je bila u fokusu izvještavanja oba emitera. I jedni i drugi uradili su to dosta dobro, prezentirajući gledaocima sasvim dovoljno informacija, a istovremeno izbjegavajući da upadnu u zamku predimenzioniranja cijele posjete. BHT1, kao što smo više puta naveli, kontinuirano radi priče koje nisu vođene dnevnim događajima. Ove sedmice nekoliko takvih priča pripremila je i emitovala je FTV. Jedna od njih je priča o ukidanju nastave bosanskog jezika u Sloveniji jer, kao što se moglo vidjeti iz tog priloga, novca ima, ali ne interesa.

Plus sedmice

FTV
U sedmici iza nas glavni grad Bosne i Hercegovine obilježio je svoj dan, ali i početak opsade. FTV je u prilogu o opsadi vrlo kvalitetno obradio indolentan odnos Tužilaštva BiH prema procesuiranju odgovornih za višegodišnju opsadu. Jedan od sagovornika je odlično poentirao da postoje četiri presude izrečene osobama s vrha piramide odgovornih za opsadu dok je kompletan srednji komandni kadar ali i direktni izvršioci i dalje neprocesuirani.

BHT1
Protekle sedmice predstavnici domaćih vlasti i inozemni suvlasnici nekoliko kompanija namjenske industrije u bh. entitetu F BiH razmijenili su međusobne optužbe za, kako su naveli, pokušaje urušavanja ovih fabrika. U javnost su plasirane i najave o mogućim tužbama, BHT1 je uradio jako dobar prilog u kojem je ove međusobne optužbe iskoristio kao povod za priču o stanju u namjenskoj industriji, uzrocima ovih sukoba i mogućim posljedicama. A pad vrijednosti jedne od kompanija na berzi je iskorišten kao slikovita ilustracija mogućih posljedica. Ukratko, vrlo dobar novinarski pristup ovoj temi.

Minus sedmice

FTV
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović i dopredsjednica ove stranke Darijana Filipović boravili su u Zagrebu i razgovarali su s predsjednikom HDZ Hrvatske Andrejom Plenkovićem. U vijesti o tom susretu FTV uopće nije pomenuo stranačke funkcije i činjenicu da se radi o susretu čelnika sestrinskih stranaka. Navedene su samo pozicije Čovića i Filipović u državnom parlamentu BiH, te Plenkovićeva premijerska u Hrvatskoj.

BHT1
Predsjedništvo BiH protekle sedmice, kako je izvijestio BHT1, primilo je k znanju informaciju o poduzetim aktivnostima u slučaju izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. U vijesti je navedeno i da je od Vijeća ministara BiH zatražena realizacija zaključaka Predsjedništva BiH usvojenih na jednoj od ranijih sjednica. Kao što smo mnogo puta ranije naveli, ove informacije jednostavno nisu vijest. Zaključci nemaju nikakvu pravnu snagu niti bilo koga obavezuju na bilo šta. Dodatno, u ovoj informaciji uopće nije objavljeno šta je sadržaj tih zaključaka pa bi gledaoci valjda trebali po datumu održane sjednice sami guglati šta su to članovi Predsjedništva BiH zaključili.