U drugoj sedmici izborne kampanje atmosfera je očekivano svečarska. Referendum je privremeno adaktiran, a u igri su presijecanja vrpci. Obje televizije odlučile su se za minimalistički pristup, ne dopuštajući stranačkim liderima da oboje udarne termine
BHT1: POSLOVIČNO DOSADNA DRŽAVNA TELEVIZIJA
6.-12. septembar 2016.
ČIJA SU ODGOVORNOST LOŠI PUTEVI I PRIVREDA BEZ PROIZVODNJE? U vikend-izdanju u subotu, 10. septembra, urednica Alenka Bruck donosi dva istraživačka priloga koja nisu bila neposredno motivisana aktuelnim trenutkom. Jedan se bavio privredom Republike Srpske koja je ostala bez proizvodnje, a drugi podatkom Svjetske banke prema kojem naša zemlja ima najzaostaliju putnu infrastrukturu u regionu. Niti u jednom od priloga ne zalazi se dublje u moguće razloge, što je donekle i razumljivo s obzirom da se radi o dnevnoj emisiji, ali samo donekle. Istina, mračna strana privrede manjeg entiteta osvijetljena je sa više sagovornika. No, opet obje pojavnosti se redovito ističu kao posljedica loših politika ili se na sav glas opštim mjestima povezuju sa sumnjivim poslovima političke elite. Ovdje je izostala ta prozivka, a argumentacija o mogućim razlozima bila je prilično škrta na riječima.
IZBORNA HIDROELEKTRANA: Naša politička i predizborna stvarnost ispisuju apsurdne priče iz dana u dan, pa se već treći put svečano obilježava početak radova na hidroelektrani Vranduk. Ranije su presijecanjem vrpce stvar pokušali pomjeriti s mrtve tačke Haris Silajdžić i Nermin Nikšić, a sada su makaze u ruke uzeli Izetbegović i Zvizdić. Iako urednica Svjetlana Topalić uredno spominje znameniti faktografski detalj iz novije političke povijesti, prilog tu i staje. Na ovlašnom pomenu. Kao da se samo radi o kuriozitetu iz rubrike “Vjerovali ili ne”. Gledatelji ili obveznici RTV takse s pravom očekuju više. Makar u vidu glasno postavljenih pitanja ako ne političarima onda rukovodstvu Elektroprivrede, koje je već dva puta istim povodom feštijalo u jeku izborne kampanje.
IZDVOJENO:
Drugi svečarski događaj predizbornog naboja zbio se u nedjelju u Prnjavoru, na otvaranju dionice autoputa Banjaluka-Doboj. Urednica Bruck vodila je računa da visokim zvanicama ne da previše prostora i izvještaj nije podlijegao euforičnom raspoloženju stranačkih prvaka. S druge strane, obradi se može prigovoriti da je poslovično dosadna, što je konstanta u dnevnicima BHT1. Naprimjer, učmalost se mogla razbiti da su se spomenuli gafovi poput onih Dušanke Majkić, zastupnice u državnom Parlamentu, koja je na društvenoj mreži obznanila kako je autoput dar Republici Srpskoj i njenom stanovništvu. Ili da se u širi kontekst stavio pristanak premijera Srbije Aleksandra Vučića da bude Dodikov posterboy, iako se često spekulisalo o njihovim nešto hladnijim odnosima od onih kakve je predsjednik Republike Srpske imao s Borisom Tadićem. Ali državna televizija stavlja tačku tamo gdje počinje interesovanje gledateljstva.
FTV: U TV ARHIVI JE ISTINA
6.-12. septembar 2016.
PREDIZBORNI SUSRETI? Praksa čelnika federalne vladajuće koalicije da se sastaju u odajama Predsjedništva, preslušavajući izvršne funkcionere i direktore javnih preduzeća, u središnjim dnevnicima uglavnom se predstavlja kroz objektiv zvaničnih stranačkih saopštenja. Iz interpretacije izjava ili samih izjava saznajemo koje su to teme sastanka i šta su prioriteti i ciljevi u narednom periodu. Urednici Jadranka Milošević i Darjan Babić (utorak i srijeda) nisu zagrebali ispod površine sastančenja, preispitujući da li se radi o perfidnom promidžbenom programu u predizborne svrhe. Naprotiv, izjave i stavovi koalicionih lidera prenose se u originalu, sve s optimističnim prognozama o evrointegracijskoj perspektivi.
TREĆA SREĆA: Za razliku od BHT1, federalni Dnevnik 2 Željka Tice najavio je s dozom ironije novi početak radova na HE Vranduk – kao treću sreću. Urednik Tica je sačinio kratku kompilaciju arhivskih izjava s prethodne dvije svečanosti koje su takođe koincidirale s izbornom kampanjom i pokazao koliko je malo potrebno da se vijest da u odgovarajućem kontekstu koji razobličava aktere svečane scene. Arhivska građa poslužila je kao efektan alat u razotkrivanju šarenih laža.
IZDVOJENO:
U ponedjeljak (12. septembar) i utorak (6. septembar), urednici Darjan Babić i Jadranka Milošević pristupili su obradi tema koje posebno zanimaju javnost: negativni revizorski izvještaj o izvršenju federalnog Budžeta i optužnica protiv Besima Durakovića, bivšeg direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, za niz koruptivnih krivičnih djela. U oba slučaja prilozi su bili informativni, ali i ispričani razumljivim jezikom. Možda je negativna revizorska ocjena zahtijevala oštrije pozivanje na odgovornost aktuelne vlasti ili više pokušaja da se od premijera ili ministrice finansija dobije mišljenje. Pa, zašto ne i da se pokušalo s ekskluzivnim intervjuom, jer ne saznajemo svaki dan od jedne institucije crno na bijelo da nam je Vlada rasipna i neekonomična.
KOMPARATIVNA ANALIZA:
U drugoj sedmici izborne kampanje atmosfera je očekivano svečarska. Referendum je barem privremeno izgubio na atraktivnosti, a u igri su presijecanja vrpci. Makaze. Zastave. Svjetina. Prigodni govori. To je naša TV svakodnevnica. Nekoliko kadrova i prenesenih izjava. Obje televizije odlučile su se za minimalistički pristup, ne dopuštajući prepredenim stranačkim liderima koji obnašaju javne funkcije da svojim prisustvom oboje prime time termine. FTV je bila poštenija prema svom gledateljstvu jer je kroz arhivske snimke ukazala na izbornu prevaru decenije u vidu hidroelektrane koja se počinje graditi od kampanje do kampanje. Stvar je bezočno očigledna i sve što je trebalo jeste prikazati je u punoći njene apsurdnosti. Posrijedi su projekat ili investicija o kojima smo već dva puta slagani, da bismo i treći put na istom mjestu slušali isto obećanje.
