Autor: Mirnes Sokolović

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (6)
Dragan Jeremić protiv Danila Kiša

IZDVAJAMO

Iako manje-više uspješno raskrinkava Kiševe polemičke mahinacije, bacajući i sjenu na koherentnost njegovog po-etičkog koncepta, Jeremić nije uspio predložiti privlačnu i novu misao kojom bi nadvladao Kišovu aktualnost. Na kraju Narcisa Jeremić se žali na to što je Kiš postigao da Čas anatomije, štampan u ogromnom tiražu, čitaju i oni koji ne čitaju ni romane, a kamoli teorijske studije, napominjući i da se Kiš neprestano ukazuje na malim ekranima i tumači cijelu stvar, a njegovi prijatelji i zaštitnici neprestano usmeno rade na terenu oblikujući mnijenje.

Read More

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (5) Anatom Kiš brani pravo na internacionalnu tradiciju

IZDVAJAMO

Kiš u Času anatomije kreće u tonu polemičke kadence, krležijanski sugerirajući atmosferu u kojem se odvijala hajka, kao da sumira čitavu polemiku. Već u prvom pasusu naglašava da je ta neviđena hajka ostala već iza kao neki provincijski šabat, prozori su ponovo u mraku, psi su umukli, zavjese su spuštene, a vjetar prevrće po trgovima novinsku hartiju. Zauzimajući aposteriornu perspektivu Kiš ne samo da omalovažava svoje sabesjednike, potcjenjujući njihov poduhvat i oslikavajući ga u bespotrebnosti, nego i sugerira superiornost svoje uloge u cijeloj priči, dolazeći sada kao onaj koji piše nakon svega hladne glave, sumirajući cijelu polemiku i tumačeći stvar kao književni istoričar koji u dalekoj budućnosti razabire tu najveću posleratnu književnu aferu u nas.

Read More

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (4)
Ko je htio spaliti Kiša?

IZDVAJAMO

U tekstu Izgon Kiša i druge svinjarije, jednoj od najljepših polemičkih prijateljskih posveta, Mirko Kovač razvija u tom tonu genealogiju cijelog slučaja, pišući da je Kiš u Grobnici prorekao svoju sudbinu, poistovjećujući ga čak i s Borisom Davidovičem koji se ne smije predati pasjim sinovima. Kovač zaključuje da je Kiš pisac kojem je nametnuto da podnosi, dok se sprema njegovo književno smaknuće, u organizaciji alijanse AUTORITET – DRŽAVA – ORGANIZACIJA, a same napade tumači i kao rezultat nacionalističke zavjere jednog društvanca. I Krivokapićeva hrestomatija postavlja u naslovu u tom smislu simptomatično pitanje: Treba li spaliti Kiša?

Read More

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (3) Krleža i Tito kao polemički protivnici

IZDVAJAMO

Godine 1939., u tu književničku polemiku, kad se stvari otmu kontroli, uključiće se i Josip Broz Tito, upozoravajući javnost da radnike i mlade intelektualce zbunjuju nekakvi frojdisti i machovci, prije svih Marko Ristić, intimus Andréa Bretona, pariškog degenerika i trockiste. Upravo će Tito u sjećanjima opisati razgovore koje je vodio kako bi pokušao po direktivi Partije spriječiti sukob Krleže sa socijalnim kritičarima, jer su klerikalci iskorištavali te trzavice, a simpatizeri Partije su iskazivali krajnje ogorčenje zbog tog sukoba. Tito u sjećanjima priznaje da nije uspio smiriti polemiku, iako mu je Krleža bio obećao da neće odgovarati na napade, a u prilog smirivanja svakako nisu išli Krležini uvodi za Pečat u kojima, kao svoje oponente, izjednačava marijansku i nabožnu liriku bojnokopljanika s Kaptola sa tendencioznim pjesmicama i otrcanim dječjim osmercima socijalnih pjesnika.

Read More

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (2) Nadrealistički šizmatici protiv književnih karijerista (1927. – 1937.)

IZDVAJAMO

Radi se o tome da je sukob nadrealista s modernistima ustvari okršaj pjesnika u dvadesetim s pjesnicima u tridesetim godinama, koje su najčešće premrežene sve stalnijim reakcionarstvom kao paučinom, a u proučavanju literarnih borbi ne treba izgubiti iz vida ni godine oponenata. Jedna od književno najzanimljivijih polemika na našem jeziku zbila se povodom Ristićevog Nacrta za jednu fenomenologiju iracionalnog, kada Vinaver (osjetivši se prozvanim), veoma osupnut, odgovara Ristiću s puno uvažavanja, potpuno poznajući poziciju iz koje Ristić piše.

Read More

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (1) Rastreseni volšebnici protiv aristokrata ukusa (1917. – 1929.)

IZDVAJAMO

Radi se o tome da su mladi pjesnici mnogo jače i bolje usvojili jezik svojih suparnika. To je u polemikama presudno, znati jezik protivnika i njegovu logiku približno isto kao on, ako ne i bolje, i to su razlozi zašto i Krleža i Ujević i Vinaver i Gligorić mnogo bolje žongliraju i iscrpljuju koncepte protivnika nego suprotna strana. Druga mogućnost koja otvara efektnu polemiku jeste da stvarno postoji presudna razlika među konceptima koji se sukobljavaju, ali i da ti koncepti na kraju zaista postoje, čime će se izbjeći lične uvrede i animoziteti, sitne objede i denuncijacije, etikete kratkog daha, lokalne asocijacije, usmeni stil, sve to od čega vrve najčešći polemički stilovi danas.

Read More