Osnivač WikiLeaksa Julian Assange rekao je da je pušten nakon godina zatvora samo zato što je priznao krivicu za bavljenje “novinarstvom”, upozoravajući da je sloboda izražavanja sada na “mračnoj raskrsnici”.
– Danas nisam slobodan jer je sistem funkcionirao. Danas sam slobodan nakon godina zatvora jer sam se izjasnio krivim za novinarstvo – rekao je Assange Odboru za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PACE) u utorak.
– Priznao sam krivicu za traženje informacija od izvora. Izjasnio sam se krivim za dobivanje informacija iz izvora. I priznao sam krivnju što sam obavijestio javnost o kakvim se informacijama radi – kazao je.
On se u utorak obratio tijelu Vijeća Evrope za ljudska prava u njegovom sjedištu u Strasbourgu u svom prvom javnom komentaru otkako je pušten. Parlamentarna skupština uključuje zastupnike iz 46 evropskih zemalja.
PACE je izdao izvještaj u kojem izražava zabrinutost zbog Assangeovog tretmana, rekavši da je to imalo “zastrašujući učinak na ljudska prava”.
Assange je većinu od posljednjih 14 godina proveo ili zatvoren u ekvadorskoj ambasadi u Londonu kako bi izbjegao hapšenje ili zaključan u zatvoru Belmarsh. Oslobođen je na temelju nagodbe u junu, nakon što je odslužio kaznu zbog objavljivanja stotina hiljade povjerljivih dokumenata vlade Sjedinjenih Američkih Država.
U dokumentima su bili iskreni opisi američkih državnih vođa, izvještaji o izvansudskim ubistvima i prikupljanju obavještajnih podataka protiv saveznika. Assange se vratio u Australiju i od tada nije javno komentirao svoje pravne probleme ili godine provedene iza rešetaka.
Suočen s potencijalnom kaznom od 175 godina zatvora, “na kraju sam izabrao slobodu umjesto neostvarive pravde… Pravda je za mene sada isključena”, rekao je Assange, govoreći o uvjetima svoje nagodbe o priznanju krivnje.
Govoreći smireno i uz svoju suprugu Stellu, koja se borila za njegovo oslobađanje, dodao je: “Novinarstvo nije zločin, ono je stub slobodnog i informiranog društva.”
– Osnovno pitanje je jednostavno. Novinari ne bi trebali biti krivično gonjeni jer rade svoj posao – rekao je Assange, dodajući da je mogao izgubiti još godine života da se do kraja pokušao boriti protiv svog slučaja.
– Možda bih, na kraju, slučaj dospio do Vrhovnog suda Sjedinjenih Država, a da sam još živ… možda bih pobijedio – rekao je Assange, napominjući da je u međuvremenu sam izgubio 14 godina u kućnom pritvoru, ambasadi, opsadi i u najstrože čuvanom zatvoru.
Pozvao je sve da se obavežu da ć dati svoj dio kako bi osigurali da svjetlo slobode nikada ne ugasi i da će potraga za istinom živjeti i da glasovi mnogih ne budu ušutkani interesima nekolicine.
Assange je još uvijek bio vidljivo pogođen svojim iskustvima, umoran pred kraj sesije, zahvaljujući svim ljudima koji su se borili za njegovo oslobođenje.
Prijelaz s godina u zatvoru s najvećom sigurnošću na obraćanje evropskim parlamentarcima bio je “duboka i nadrealna promjena”, rekao je Assange dok je opisivao iskustvo izolacije u maloj ćeliji.
– Oduzima čovjekov osjećaj sebe, ostavljajući samo sirovu bit postojanja – rekao je, a glas mu je pucao dok se izvinjavao za svoje “klinjave riječi” i “neuglađenu prezentaciju”, kazavši da još nije spreman govoriti o onome što sam pretrpio – nemilosrdnoj borbi da ostane živ, fizički i mentalno zdrav.
Na pitanje koji bi sljedeći potezi WikiLeaksa mogli biti, glavna urednica stranice Kristinn Hrafnsson rekla je novinarima da je Assange “kao i uvijek predan osnovnim načelima kojih se uvijek pridržavao – transparentnosti, pravdi, kvalitetnom novinarstvu”.
Assangeov slučaj i dalje je vrlo sporan. Pristaše ga pozdravljaju kao pobornika slobode govora i kažu da su ga vlasti progonile i nepravedno zatvarali, dok ga kritičari vide kao nesmotrenog blogera čije je necenzurirano objavljivanje ultraosjetljivih dokumenata dovelo živote u opasnost i ugrozilo sigurnost SAD-a.
Assange još uvijek vodi kampanju za pomilovanje predsjednika SAD-a zbog njegove osude prema Zakonu o špijunaži. Američki predsjednik Joe Biden, koji će vjerovatno dati neka pomilovanja prije odlaska s dužnosti sljedećeg januara, ranije ga je opisao kao “teroristu”.
Ali Chelsei Manning, obavještajnoj analitičarki američke vojske koja je odala dokumente Assangeu, predsjednik Barack Obama 2017. godine ublažio je kaznu od 35 godina zatvora.
Izvor: Al Jazeera
