Analiza pokazala da je više od polovine medijskih objava o Povorci ponosa bilo pozitivno

Manjak medijskih objava u kojima se govori o postojećim problemima LGBTIQ osoba u bh. društvu

Analiza pokazala da je više od polovine medijskih objava o Povorci ponosa bilo pozitivno
Foto: Frontal

Udruženje „Nova ideja RS 2030“ predstavilo je danas rezultate analize medijskog sadržaja nastalog nakon medijskog monitoringa u periodu prije, tokom i nakon održavanja „Povorke ponosa“ održane u Sarajevu 8. septembra.

Prema monitoringu, zabilježena je 631 pozitivno vrednovana objava, odnosno 56 posto, negativnih je bilo 287 objava ili 25 posto te neutralnih 209 objava ili 19 posto.

Analizom je obuhvaćeno 1.127 objava koje je od 12. augusta do 22. septembra prikupila Agencija za praćenje medija “Parametar”, a analizirane u objave u sedam dnevnih listova, četiri nedjeljnika, 14 televizijskih stanica (centralne informativne emisije i sadržaji na internet stranicama) i 30 internet portala u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o značaju ove i sličnih radionica, vanredna profesorica na Odsjeku žurnalistike/komunikologije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Belma Buljubašić kazala je da je njihov značaj u tome da se skrene pažnja na prava LGBTIQ populacije.

– Bitno je da se pokušava raditi na osvještavanju građana, s obzirom da znamo da smo jako patrijarhalno društvo i da su ove teme još uvijek kod nas tabu – rekla je Buljubašić.

Smatra da se ipak mogu primijetiti i pozitivne pojave što je pokazala i povorka ponosa “Ima izać“ održana u Sarajevu, a ocijenila je i da je značajan broj medija korektno obavio svoj posao.

Iako su mediji o prvoj najviše pozitivno izvještavali, izostao je ozbiljniji medijski sadržaj koji bi predstavio probleme LGBTIQ osoba zbog kojih je povorka i organizirana, jedan je od rezultata analize.

Analiza je pokazala da je više od polovine medijskih objava o Povorci ponosa bilo pozitivno, dok je niži procenat negativnih i neutralnih objava, sa po oko 20 posto.

Kada se posmatra sadržaj medijskih objava koji govori o problemima s kojima se suočavaju LGBTIQ osobe, a koje bi bile važne u cilju smanjenja neznanja, predrasuda i diskriminacije javnosti prema LGBTIQ osobama, rezultati nisu toliko pozitivni.

U samo 15 posto od ukupnog broja analiziranih objava se govorilo o postojećim problemima LGBTIQ osoba u bh. društvu, dok su u manjoj mjeri prikazani rezultati istraživačkih inicijativa novinara i novinarki.

Kako je prenio Frontal, u većini tekstova novinari se ograđuju od iznošenja bilo kakvih mišljenja ili stavova te izvještavanje zasniva na izjavama izvora informacija ili iznošenju osnovnih činjenica o događaju koji predstavljaju.

– To je prihvatljivo osim u slučajevima prenošenja izjava koje sadrže govor mržnje i terminologiju koja je uvredljiva za LGBTIQ zajednicu bez ikakvog kritičkog komentara i takva praksa se ne može opravdati principima slobode govora i slobodnog javnog iznošenja stavova – navodi Frontal.

Pored izostanka ozbiljnijih tekstova koji bi predstavili probleme LGBTIQ osoba, analizom je utvrđeno da su novinari prenosili komentare poznatih ličnosti na društvenim mrežama, čime je medijsko izvještavanje poprimalo tabloidnu formu i skretalo pažnju javnosti s ključnog motiva organizacije ovog događaja.

Televizija N1, portal Klix i Dnevni avaz su mediji koji su najviše izvještavali o povorci, sa oko 60 objava. Iako je najviši broj pozitivnih objava zabilježen kod ovih medija, Klix je imao čak 23 negativne objave, dok je N1 bio najneutralniji s 19 takvih izvještavanja.

Kada je riječ o javnim medijima, analizom su obuhvaćeni BHRT, FTV i TVSA koji su o povorci također najviše pozitivno izvještavali i u njihovim objavama je zabilježen mali broj negativnih i neutralnih objava.

Analiza je pokazala da su sva tri medija imala po šest neutralnih objava, a isti broj su FTV I TVSA imale kada je riječ o negativnim objavama, dok su za BHRT zabilježene takve objave.

Ukoliko se izuzmu Nezavisne novine, ATV i internet portale sa sjedištem u Republici Srpskoj, ostali dnevni listovi i televizijske stanice u ovom entitetu posvetile su tek po nekoliko objava Povorci ponosa.

Nisku zainteresiranost medija pratio je i potpuni izostanak izjava političara iz Republike Srpske povodom ovog događaja i uopće prava LGBTIQ osoba.

Jedina dva medija, obuhvaćena analizom, koja nisu imali niti jednu pozitivnu objavu vezanu za Bh. povorku ponosa su portali Stav i Index.ba. Od ukupnih 12 objava na portalu Index.ba u analiziranom periodu su sve bile negativne.

Večernji list, Al Jazeera, Face TV, OBN, Nova BH, TV Slon i internet portali Bljesak.info, Dnevno.ba, Hms.ba, Livno.com, Mostarski.ba, Narod.ba, Pogled.ba, Regional.ba, Slobodna-Bosna.ba, Tip.ba su mediji u kojima je analizom zabilježeno manje od 10 objava o povorci ponosa.

Na dominaciju pozitivno vrednovanih objava uticala je činjenica da je Povorka ponosa okončana bez ijednog nasilnog incidenta, što nije bio slučaj s prvim pokušajima organiziranja ovakvih protesta u gradovima regiona, prije svega Beograda, Splita i Zagreba.

Među najvećim problemima LGBTIQ osoba u bosanskohercegovačkom društvu navedeni su nevidljivost, izoliranost, neprepoznatljivost, neprihvaćanje i nasilje, u javnom i privatnom prostoru.

Međutim, medijske objave u kojima se govori o postojećim problemima LGBTIQ osoba u bh. društvu čine 15 posto ukupnog broja analiziranih objava, odnosno 26 posto ukupnog broja pozitivnih objava, ali prisustvo ovakvih sadržaja u najvećoj mjeri je rezultat prenošenja izjava organizatora Povorke ponosa, a znatno manje je rezultat istraživačkih inicijativa.

Izvor: Mediji/Frontal

About The Author