Prema istraživanju Reportera bez granica (RSF), u godini dana otkako su talibani preuzeli vlast 15. augusta 2021. godine, Afganistan je izgubio 39,59 posto svojih medijskih kuća i 59,86 posto novinara od kojih je sada tri četvrtine nezaposleni i više ne postoje u 11 pokrajina. Sve se to dogodilo usred duboke ekonomske krize i gušenja slobode medija.
Istraživanje RSF-a pokazuje koliki je uticaj na medije imao pad Kabula i stvaranje Islamskog Emirata Afganistana. Ta zemlja je do 15. augusta 2021. godine imala 547 medija. Godinu dana kasnije njih 219 prestalo je s radom, a od 11.857 novinara sada ih je samo 4.759. Najviše su pogođene novinarke – njih 76,19 posto izgubilo je posao.
– Novinarstvo je desetkovano tokom prošle godine u Afganistanu. Mediji i novinari podvrgnuti su nepravednim propisima koji ograničavaju slobodu medija i otvaraju put represiji i progonu. Vlasti se moraju obvezati da će prekinuti nasilje i uznemiravanje medijskih djelatnika i omogućiti im da nesmetano rade svoj posao – kazao je generalni sekretar RSF-a Christophe Deloire.
Talibansko preuzimanje vlasti snažno je pogodilo medijsku scenu. Iako su od 15. augusta 2021. godine otvorena četiri nova medija, Afganistan je izgubio 219 od 547 medija koliko je imao.
U nekim pokrajinama, zahtjev da se muzički ili informativni programi zamijene vjerskim sadržajem doveo je do toga da su neki mediji prestali s emitiranjem. Ali nova ekonomska ograničenja, kao što je prekid međunarodnog ili nacionalnog finansiranja i pad prihoda od oglašavanja kao posljedica ekonomske krize, također su doveli do prestanka rada nekih medija.
Prema Programu za razvoj Ujedinjenih naroda, Afganistan je izgubio 700.000 radnih mjesta, dok će udio Afganistanaca ispod praga siromaštva ove godine vjerojatno dosegnuti 97 posto. Ovi čimbenici pojačavaju učinak drakonskih propisa i nepoštivanje vlastitog zakona o slobodi medija u Afganistanu.
Talibanski vrhovni vođa Mullah Haibatullah Akhundzada izdao je novi dekret 22. jula upozoravajući da su “klevetanje i kritiziranje vladinih dužnosnika bez dokaza” i “širenje lažnih vijesti i glasina” zabranjeni prema islamu te da oni koji “kleveću” vladine zaposlenike nesvjesno sarađuju s neprijateljem i bit će “kažnjeni”. Ova objava najvišeg dužnosnika Islamskog Emirata ukazuje na odlučnost da se suzbije sloboda medija u Afganistanu.
Drugi propisi koje su izdala razna talibanska tijela s navodnim ciljem definiranja pravila koja reguliraju slobodu medija već su ograničavali novinarsku djelatnost. “11 novinarskih pravila” koje je Vladin medijski i informacijski centar (GMIC) objavio 19. septembra 2021. godine već je otvorilo put cenzuri i progonu novinara.
Nejasno formuliranih “11 pravila” navodi da se “stvarima koje bi mogle negativno uticati na stav javnosti ili uticati na moral treba pažljivo postupati kada se emitiraju ili objave” te da medijske kuće moraju “pripremiti detaljne izvještaje u saradnji s GMIC-om”. Priroda ovih “detaljnih izvještaja” nije navedena.
Ovaj i drugi propisi rezultirali su porastom cenzure i medijske autocenzure te porastom proizvoljnih hapšenja novinara. Od 15. augusta sigurnosne snage, posebno Istikhbarat (obavještajne službe), koje su bile uključene u većinu proizvoljnih uhićenja novinara – od kojih su neka bila nasilna – u pritvoru je zadržano najmanje 80 novinara na različite periode.
RSF je također registrirao najmanje 30 slučajeva novinara koji su bili direktne žrtve nasilja snaga sigurnosti tokom obavljanja svog posla.
Godine 2012. Afganistan je bio rangiran na 150. mjestu od 179 zemalja u RSF-ovom Indeksu slobode medija. Do 2021. godine zemlja se popela na 122. mjesto od 180 zemalja zahvaljujući dinamičnom medijskom krajoliku i usvajanju zakona koji štite novinare, a 2022. godine, nakon što je izgubila gotovo 40 posto svojih medija i više od polovine svojih novinara, pala je na 156. mjesto.
Izvor: RSF
