BHT1: Davanje prostora negatoru genocida
24. septembar – 30. septembar 2025.
O PROTESTIMA U NASELJU KUTI KOD MOSTARA: Danima mještanke i mještani u naselju Kuti kod Mostara okupljaju se i blokiraju put kako bi blokirali prolazak strojeva Javnog poduzeća Komunalno, koje je Grad Mostar odredio za raščišćavanje puta do kamenoloma Kuti. Nema strane Grada Mostara u prilogu, niti izjava gradonačelnika ovog grada Marija Kordića, ali je ovim prilogom naglašena ona ljudska, komšijska strana. Ona se ističe u izjavi Anera Omanovića iz Eko udruženja “Kuti” koji je rekao: “Pogotovo ljudi srpske nacionalnosti koji bi se vratili ovdje, ne mogu dobiti donacije, zastrašuju ih.”
MARTA KOS I DISKUSIJA O KRITIČKIM GLASOVIMA: Posjeta Marte Kos, evropske komesarske za proširenje, nije prošla neopaženo. Svaki dan njene posjete ispraćen je u medijima skoro do u detalje. Većina fokusa bila je na tome da li će Kos stvoriti pritisak kako bi se usvojila Reformska agenda, njenom upozorenju o gubitku dodatnih 10% sredstava ukoliko se agenda ne usvoji, te o bojkotu njenog govora od strane SNSD čelnika. Pozitivno iznenađenje donio je BHT1 (srijeda) spomenuvši i konferenciju „Mediji i civilno društvo: Kritički glasovi pod pritiskom“, koju je otvorila Marta Kos, a koja je okupila novinare, predstavnike civilnog društva i međunarodne stručnjake kako bi razgovarali o rastućim izazovima s kojima se suočavaju kritički glasovi u Bosni i Hercegovini.
DARKO MOMIĆ ČKALJA: U maju 2024. godine, Klub novinara Banja Luka za najboljeg novinara proglasio je kolumnistu Nezavisnih novina i novinara portala Capital Darka Momića Čkalju – iako se radi o negatoru genocida u Srebrenici i ratnih zločina. “Kakav je to kvalitet našeg novinarstva ukoliko se medijski prostor i vrednovanje daju nacionalističkim ideolozima, negatorima ratnih zločina i onima koji na taj način vrijeđaju potomke svih žrtava?” upitala je tada organizacija Oštra Nula. Isto sada možemo pitati i BHT1: Zašto prostor (dva dana, četvrtak i subota) kao relevantnom sugovorniku dajete čovjeku koji negira genocid i ratne zločine?
GODIŠNJICA POPLAVA: Bliži se godišnjica prošlogodišnjih poplava i manje ili više se prisjećamo šta je i kako bilo, kako su nastradali Donja Jablanica, Konjic i druga mjesta, koliko je ljudi poginulo. Pored informisanja o broju poginulih u Donjoj Jablanici i informacije iz Tužilaštva HNK da je istraga o nesreći pri kraju, BHT1 se fokusirao i na preživjele građanke i građane Donje Jablanice i njihovim životima nakon poplava. Kako je vidljivo iz priloženog, ništa se u biti nije uradilo u godinu dana da bi se ovim ljudima obezbijedio uslovan život: kuće nisu izgrađene, ljudi žive u kontejnerskim naseljima ili se stalno seljakaju.
Ocjena: 5
FTV: Demokratski mrak u RS
24. septembar – 30. septembar 2025
IZVJEŠTAVANJE IZ NEW YORKA i WASHINGTONA: Dva dana zaredom (srijeda i četvrtak) Ivica Puljić izvještavao je sa obraćanja na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. U svojim analizama (obje preko šest minuta), Puljić je analizirao obraćanja Donalda Trumpa, Aleksandra Vučića, Zorana Milanovića. Puljić je bio kritičan spram Izraela i SAD-a, spram govora Vučića, spram govora Trumpa i jasno ističući kako je krivnja Trumpovih ljudi zbog greške sa pokretnim stepenicama.
IZRAEL, PALESTINA, TERORISTIČKI HUTI: Izvještavajući o obraćanju Mahmouda Abbasa na Generalnoj skupštini UN-a, a valjda radi pravila dvije strane, FTV je prvenstveno prikazao obraćanje crnogorskog predsjednika koji je govorio o napadu Hamasa 7. oktobra i potrebi puštanja talaca iz zarobljeništva u Gazi. Onda ide obraćanje Abbasa koji je prozvao Izrael za genocid i onda najednom, ničim izazvano i posve nepotrebno, prilog o Hutima kao terorističkoj organizaciji.
DEMOKRATSKI MRAK U REPUBLICI SRPSKOJ: O sumraku demokratije koje se dešava globalno, pa i kod nas, bitno je pričati, pisati i izještavati. Kao i o ukidanju predmeta Demokratija i ljudska prava u osnovnom obrazovanju u entitetu Republika Srpska. Ali započeti prilog sa konstatacijom da je “od ove godine demokratski mrak u Republici Srpskoj” pokazuje neznanje ili ignoranciju. Od ove godine? Šta je sa periodom agresije i rata tokom 1990-ih, raznim stranputicama i padovima od kraja rata do danas? Na kraju krajeva, šta se u RS-u dešava od ubistva Davida Dragičevića do danas do sumrak demokratije i ljudskih prava. Pritom, ne samo da se zaključuje da demokratski mrak u RS-u počinje ove godine, zaboravljajući sve šta je ovome prethodilo, već se u prilogu paralela pravi između demokratije (koja umire) i “polugolih estradnjaka” koji valjda preostaju djeci nakon što je demokratija ukinuta.
Ocjena: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA
U analiziranom periodu, BHT1 se fokusirao na socijalne probleme, posljedice političke disfunkcionalnosti i humanističke teme. Urednički izbori jasno pokazuju da je prioritet BHT-a glas običnih građana i kritičko praćenje neodgovornosti vlasti.
BHT1 postavlja tragedije i borbu građana u udarni termin, često potiskujući visoku politiku na drugo mjesto. Priča o posljedicama poplava u Jablanici i Konjicu godinu dana kasnije je udarni materijal u srijedu i četvrtak. Naglasak je na ljudskoj drami i neodgovornosti vlasti. Izjava stanovnika “mi ne znamo ništa” i činjenica da ljudi i dalje žive u kontejnerima snažno podcrtava neefikasnost sistema. Ovo je jasan primjer humanističkog i kritičkog novinarstva.
Štrajk rudara zeničkog rudnika zbog neisplaćenih plata glavna je vijest u petak i subotu. Bez druge strane u ovom slučaju, BHT1 otvoreno je pro-radnički, dajući veliku minutažu rudarima i njihovoj borbi za trajno rješenje, sa naglaskom da ekipa “ostaje s rudarima”, pokazujući tako solidarnost.
Protest u Konjicu zbog smrti bebe i protest zdravstvenih radnika u Mostaru dobijaju zavidnu minutažu, fokusirajući se na izjave roditelja i radnika. Protest u Kutima kod Mostara izdvaja se po inkluzivnom izvještavanju, gdje se naglašava zastrašivanje “pogotovo ljudi srpske nacionalnosti”, što ukazuje na balansiran pristup.
Političke teme se tretiraju kroz prizmu državne disfunkcionalnosti i blokada. Kontinuirano se prati propast usvajanja budžeta BiH i blokada Reformske agende. BHT1 naglašava posljedice (BiH ostaje bez sredstava) i navodi ko blokira (SNSD ministri u Vijeću ministara BiH, HDZ BiH). Teme prijevremenih izbora u RS i odluke NSRS detaljno se prate. Izdvaja se kritički ton opozicionara i praćenje smjene Mirsada Duratovića što ilustrira političke manipulacije u entitetskoj skupštini. BHT1 uredno izvještava o sankcijama Estonije Miloradu Dodiku, uz vizualno izlistavanje zemalja koje su sankcionisale Dodika, dajući temi međunarodni kontekst.
U navedenom periodu u fokusu BHT-a je život i interes običnog čovjeka (rudari, Jablaničani) dok je fokus FTV-a visoka politika i međunarodni odnosi. FTV aktivno koristi svoje reportere za snažne komentare, ali istovremeno, u poređenju s BHT1, marginalizira socijalne i humanističke teme.
FTV posvećuje tri dana UN-u, a najvažniji segment je razgovor s Ivicom Puljićem. Puljićev kritički stav prema Vučiću, SAD-u i Izraelu nije samo prenošenje mišljenja, već snažan urednički izbor koji nameće određenu političku oštrinu.
Sarajevo Security Conference u petak dobiva veliku minutažu sa kojih se šalju nedvosmislene poruke: BiH treba NATO, a Milorad Dodik je anti-NATO snaga i prijetnja. Gostovanje Radmile Šekerinske, zamjenice generalnog sekretara NATO saveza i izvještavanje o vježbi “Brzi odgovor” dodatno pojačavaju ovaj sigurnosni fokus.
Praćenje događaja u Gazi detaljno je, s jasnim fokusom na stradanje civila a najvažniji moment razgovor je sa Zlatkom Lagumdžijom koji tvrdi da je, kada se radi o pitanju Gaze/Palestine i Ukrajine, BiH na “pravoj strani historije”, dok je Srbija na “potpuno drugoj strani”. Ovo je primjer direktnog pozicioniranja BiH u regionalnim i globalnim sukobima.
FTV ne samo da prati političke blokade, već direktno imenuje krivce. Teme o neusvajanju agende se ponavljaju, s naglaskom da dva ministra SNSD-a koče proces. Izvještaj o posebnoj sjednici NSRS jasno naglašava spin pozicije i manipulaciju odlukama. Oštra kritika ukidanja demokratije kao predmeta u RS-u, uz spornu paralelu sa “žurkama polugolih estradnjaka,” naglašava FTV-ovu borbu protiv retrogradnih politika, iako je usporedba etički upitna. Praćenje presude Fuadu Kasumoviću i kratka vijest o kazni Emiru Selimoviću potvrđuju uredničku liniju praćenja korupcije te femicida, iako je izvještaj o Selimoviću slabiji od onog na BHT1.
Urednički izbori na FTV-u jasno pokazuju da su socijalne i humanističke teme sekundarne. Dok je na BHT1 to udarna vijest, na FTV-u se štrajk glađu rudara zeničkog rudnika mrkog uglja prenosi na samom začelju Dnevnika. Priča o optužnici zbog poplava i protestu zbog smrti bebe kratka je i informativna, bez emotivne težine i minutaže koju je dao BHT1. Isto važi i za proteste zdravstvenih radnika u Mostaru (samo 20 sekundi). FTV prati ekološke teme (protest u Kaknju, stanje močvarnog područja Gromiželj), ali im ne daje udarno mjesto. Izvještaj o problemima s vodom u Berkovićima pokazuje da FTV ne zaobilazi ni manje općine u RS-u, što je pozitivno.
PLUS SEDMICE
BHT1
Izještavanje sa štrajka glađu zeničkih rudara kao i sa protesta zdravstvenih radnica i radnika u Mostaru.
FTV
Javljanje Ivice Puljića iz New York Cityja sa analizom obraćanja na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
MINUS SEDMICE
BHT1
Davanje prostora negatoru genocida i ratnih zločina Darku Momiću Čkalji kao relevantnom sugovorniku.
FTV
Teme poput presude Emiru Selimoviću za ubistvo supruge i sina, štrajka glađu zeničkih rudara, protesta porodice u Konjicu radi smrti bebe i protesta zdravstvenih radnica i radnika u Mostaru bile su pokrivene veoma kratko i informativno a pritom su emitovane na začelju, pri samom kraju dnevnika.
