Predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ) Maja Sever učestvovala je na Koordinacioni sastanak o borbi protiv mržnje/rasizma prema muslimanima koji je organizirala Evropska komisija u Briselu. Novinari, istraživači i udruženja koja rade u medijskom sektoru razgovarali su o izazovima vezanim za antimuslimansku mržnju/rasizam u medijima i razmenili dobre prakse.
– Znate li ko je bio Toni Buzov? Bio je to čovjek koji nije mogao da ćuti. Naš kolega, novinar Boris Dežulović, napisao je članak o njemu u lokalnim novinama, a Nebojša Slijepčević je režirao trinaestominutni film koji je ove godine osvojio brojne nagrade i zamalo dobio Oskara. Toni Buzov je bio putnik u vozu 671 koji je saobraćao iz Beograda za Bar. To je bilo početkom devedesetih godina, tokom ratova u regionu odakle ja dolazim. Uniformisani muškarci u vozu počeli su da razdvajaju muslimane. Kada je voz zaustavljen van redovnog reda vožnje, oteti civili su odvedeni. Toni Buzov je uhvatio sedamnaestogodišnjeg dječaka za ruku, posjeo ga na svoje sjedište i izašao umjesto njega. Među 500 putnika, on je jedini izabrao da glumi. Toni Buzov je ubijen. Njegovo tijelo nikada nije pronađeno – podsjetila je Sever.
Dodaje da sada govorimo o borbi protiv antimuslimanskog rasizma, a napominje da ova borba počinje s nama i da se moramo zapitati koliko puta smo skrenuli pogled, koliko puta smo izabrali da ćutimo, a koliko puta smo nekoga izbjegli samo zato što je bio drugačiji.
– Kada sam pripremala tekst za malu izložbu o ubijenim novinarima u Gazi, željela sam da dodam više od statistike. Htjela sam da dam kontekst i ispričam priču o svojim kolegama koji su poginuli na dužnosti. Ali šta sam našla u našim zapadnim medijima, u medijima na engleskom? Samo brojevi. Brojevi koji rastu iz dana u dan. Nema pravog interesovanja za ovo pitanje u zapadnim medijima. Tek kada sam pretražila izvore na arapskom jeziku, otkrila sam da je novinarka Heba al-Abdalah, navedena kao broj 111 u našoj statistici ubijenih novinara, bila udata i imala kćerku. Bila je voditeljica vijesti i radio voditeljica, sarađivala je sa univerzitetom i bila je član upravnog odbora Kluba društvenih medija u Palestini. Također je radila na radničkom dosijeu za Pokret podređenih radnika. Nekoliko dana prije nego što je bomba ubila nju i njenu ćerku, napisala je: “Ljude ne treba svoditi na brojeve jer svako od nas ima snove, ambicije i uspomene” – podsjetila je Sever.
Kaže da solidarnost prečesto ostaje svedena na brojke, panel diskusije ili vizuelno privlačne akcije. Ali protiv rasizma se ne može boriti samo deklaracijama, a borbu savjesti nije moguće svesti na brojke. Ova borba počinje u svakodnevnom životu, posebno u novinarstvu, ali i u uređivačkoj politici medija.
Ističe da medijska industrija i novinari moraju kritički sagledati svoj rad i osvrnuti se na greške iz posljednjih godina, kada su se mediji fokusirali na ekonomski opstanak i smanjena ulaganja u novinarstvo. Mnogi su pogrešili u pogledu sadržaja, često zanemarujući osnovne principe etičkog novinarstva u ime senzacionalizma i mamca za klikove. Redakcije su dale prioritet finansijskom opstanku u odnosu na novinarski integritet, smanjujući ulaganja u istraživačko novinarstvo i profesionalno izvještavanje.
– Redakcija je srce novinarstva i mora da preuzme odgovornost. Urednici moraju osigurati da redakcije ne postanu eho komore, pojačavajući postojeće predrasude umjesto da ih dovode u pitanje – dodala je Sever.
Potrebno je vratiti se istinitim i tačnim informacijama, sposobnim da razbiju lažne stereotipe koji podstiču rasizam i diskriminaciju, da bismo stekli privilegije dostojne novinarstva kao javnog dobra. Novinarstvo također uključuje govorenje ljudima ono što ne žele da čuju, davanje glasa onima koji nemaju pravo glasa.
Sever kaže da je potrebna veća raznolikost u redakcijama kako bi se zaštitili novinari od uznemiravanja – i online i offline. Nedostatak različitosti unutar redakcija zahtijeva od novinara da budu posebno oprezni u predstavljanju manjina i ranjivih grupa. Postoji još više razloga da se provjere pristrasnosti i pretpostavke, da se pruži kontekst i da se dopre do marginaliziranih zajednica u vremenima pojačane polarizacije i retorike nakon istine.
– Trebalo bi da podržimo i razvijemo nezavisna samoregulatorna tijela u medijima koja će djelovati kao profesionalni korektivi protiv porasta rasističkih narativa u medijima, dok se također bavimo i primjenjujemo slične mehanizme na platformama društvenih medija – kazala je.
Ističe da je redakcija ključna te da je potrebno ulagati u medijsku pismenost i novinarsku nezavisnost. Vlade moraju usvojiti političke odluke koje osiguravaju da novinarstvo dobije stvarnu podršku, finansiranje, zakonodavni okvir i mehanizme provođenja jer samo istinite i tačne informacije mogu razbiti lažne stereotipe koji pokreću rasizam i diskriminaciju.
– I tako, nažalost, da odgovorim na vaše pitanje: Kakav je bio odgovor na porast antimuslimanske mržnje posljednjih godina? Moram da kažem – bilo je slabo i često samo deklarativno. Mnogi strateški dokumenti govore o novinarstvu kao javnom dobru i stubu demokratije, ali šta smo uradili da to postane stvarnost? Novinari su na udaru, suočavaju se sa SLAPP tužbama, političkim pritiscima, Big Tech manipulacijama i populističkim napadima političara. Novinari koji treba da budu čuvari istine i čuvari demokratije postali su mete – kazala je.
Boris Dežulović, koji je ispričao priču o hrabrosti Tonija Buzova, danas je meta SLAPP tužbi i podlih online kampanja, a često je označen kao javni neprijatelj jer njegovo pisanje razotkriva ćutanje mnogih, razbija stereotipe i odbija da se povinuje rasizmu. Jer i on je čovek koji nije mogao da ćuti.
– Naravno, potrebni su mehanizmi, ali oni nisu dovoljni. Samo novinarstvo je mehanizam – fer, profesionalno novinarstvo koje ima prostora za rad, podršku i zaštitu. Novinarstvo je temelj slobodnog društva i jedina prava odbrana od propagande, rasizma, dezinformacija i govora mržnje – podvukla je.
– Ako ne zaštitimo novinare i ne osiguramo nezavisno novinarstvo, diskusije o „mehanizmima“ će ostati besmislene, jer novinari ne smijeu da ćute, poručila je predsjednica EFJ-a Maja Sever.
Izvor: EFJ
