U izvještajima o nasilju nad ženama mediji otkrivaju identitet žrtava

Odgovorno izvještavanje može biti podrška ženama koje su preživjele nasilje da iz nasilja izađu te da se u društvu podstiče apsolutna neprihvatljivost nasilnog ponašanja

U izvještajima o nasilju nad ženama mediji otkrivaju identitet žrtava

U polovini izvještaja o nasilju prema ženama mediji su otkrili identitet preživjele, odnosno žrtve, ili članova njene porodice, a u čak 40 posto objava korišteni su senzacionalistički ili stereotipni izrazi za nasilje, žrtvu ili nasilnika.

Pokazala je to Analiza medijskih objava o problemu nasilja prema ženama u 2019. godini, koju je uradila grupa Novinarke protiv nasilja, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji.

Kako je saopćeno iz UNDP-a, tokom prošle godine problemom nasilja prema ženama najviše su se bavili online portali (60 posto objava), zatim štampani mediji (34 posto objava), dok su televizijske i radio stanice znatno manje pažnje posvetile ovoj temi (šest posto objava).

– Analiza je obuhvatila više od 11.000 članaka objavljenih u elektronskim i štampanim medijima od januara do decembra 2019. godine, prateći indikatore, odnosno načela profesionalnog izvještavanja o toj temi – navodi se u saopćenju.

Kako se dodaje, u čak 45 posto objava neki od ovih indikatora prekršen je u samom naslovu, što je, kako su naveli, posebno problematično, imajući u vidu da su upravo naslovi ti koji privlače najviše pažnje, i najčitaniji su dio teksta.

– Pokazalo se da su povod za izvještavanje najčešće bili pojedinačni slučajevi nasilja (78 posto objava), dok su se mediji mnogo rjeđe bavili fenomenom nasilja prema ženama iz edukativnog ugla, kroz analizu društvenog konteksta nasilja, načine prevencije, zaštite i podrške, i ukazivanjem na nejednake odnose moći između muškaraca i žena kao uzrok nasilja (22 posto objava) – naveli su iz UNDP.

Oni su istakli da, pored otkrivanja identiteta preživjele, odnosno žrtve i članova njene porodice i senzacionalističkih i stereotipnih izraza poput, “jezivo”, “horor”,”nesretna žena”, “manijak”, više od trećine medijskih objava iznosi detalje nasilja ili ubistva i izjave koje nisu relevantne za sam čin nasilja.

– Primjetno je i često korištenje fotografija i video zapisa koji na neadekvatan i stereotipan način prikazuju nasilje, poput onih gdje je žena uplakana i potresena, s vidljivim fizičkim posljedicama nasilja (28 posto objava) – kaže se u saopćenju.

Oni su naveli i da su među lošim primjerima zastupljenim u izvještavanju medija i navodi koji čin nasilja pravdaju ličnim osobinama nasilnika ili vanjskim okolnostima, kao što su alkoholizam, siromaštvo, nezaposlenost (20 posto objava), izrazi poput “tragični kraj ljubavne priče” i “bračne razmirice”, kojima se umanjuje nasilje i iskazuje direktno nevjerovanje preživjeloj ili žrtvi (15 posto objava), kao i prebacivanje odgovornosti za počinjeno nasilje s nasilnika na preživjelu ili žrtvu (10 posto objava).

– Neadekvatnim izvještavanjem nasilje se normalizira u javnom mnijenju, a ženama žrtvama nasilja nanosi se dodatna šteta, ugrožavanjem njihove sigurnosti i privatnosti, i dodatnom viktimizacijom – piše u saopćenju.

Kako se nadalje dodaje, odgovorno izvještavanje može biti podrška ženama koje su preživjele nasilje da iz nasilja izađu, a u društvu podstiče apsolutnu neprihvatljivost nasilnog ponašanja.

Grupa Novinarke protiv nasilja izradila je Smjernice za medijsko izvještavanje o nasilju prema ženama, kako bi doprinijela da se poboljša kvalitet izvještavanja o ovoj temi, razriješe dileme s kojima se često susreću novinarke i novinari, ali i da se izbjegne ili makar umanji nivo traumatizacije žena sa iskustvom nasilja, koja nastaje kao posljedica izloženosti javnosti.

Izvor: Beta/N1

About The Author

NAJČITANIJE

[tptn_list]