Nakon što je misija za slobodu medija boravila u Bosni i Hercegovini partnerske organizacije Media Freedom Rapid Response (MFRR) upozoravaju da je sloboda medija u zemlji u padu u pozadini novih restriktivnih zakona, neprijateljske retorike i ocrnjivanja novinara od strane javnih dužnosnika, a problematični su i trajni izazovi nezavisnosti javnih medijskih servisa.

Iako je zemlja dugo iskusila stagnaciju u napretku u pogledu slobode medija i slobode izražavanja, situacija je doživjela sveukupni pad, čak i nakon što je zemlji dodijeljen status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji u decembru 2022. godine. Stoga su organizacije MFRR-a izrazile najveću solidarnost s novinarima i medijima koji rade u takvom okruženju i lošim uvjetima rada.

Tokom trodnevne posjete delegacija se sastala s nizom političkih i medijskih aktera u Banjoj Luci, Republici Srpskoj (RS), i u Sarajevu, ali predsjednik RS-a Milorad Dodik nije odgovorio na zahtjeve za sastanak.

Delegacija je pomno proučila paket restriktivnih zakona koji su doneseni ili su trenutno u izradi ili raspravi u RS-u, gdje entitetski predsjednik Dodik ustrajno steže nezavisne medije i organizacije civilnog društva.

Nedavna rekriminalizacija klevete, koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, učinila je klevetu krivičnim djelom s kaznama koje uključuju novčane kazne u iznosu od 3.000 eura. Iako je ovaj zakon napravljen po uzoru na slične problematične zakone iz cijele Evrope, njegov utjecaj u RS je pogoršan širim nedostatkom nezavisnosti sudstva.

Iako je konačni tekst zakona predstavljao poboljšanje u odnosu na prvobitni nacrt, krajnji rezultat ostaje u suprotnosti s međunarodnim standardima ljudskih prava.

Delegacija je pozdravila obavezu koju je dao predsjednik Narodne skupštine RS da izvrši reviziju zakona godinu dana nakon njegovog donošenja kako bi se procijenio njegov uticaj na novinare, a ove organizacije spremne su pridonijeti takvoj procjeni u partnerstvu s lokalnim novinarskim udruženjima.

Problematično je i donošenje takozvanog zakona o “stranim agentima” koji je prošao prvo glasanje u Narodnoj skupštini. Ako se konačno usvoji, zakon bi zahtijevao da se neprofitne organizacije finansirane iz inostranstva i aktivne u RS-u i podnose izvještaje o svom radu.

Medijske nevladine organizacije, koje pod ovim statusom uživaju veću nezavisnost, na meti su ovog zakona, koji je osmišljen da ih stigmatizira i dodatno optereti finansijskim i administrativnim izvještavanjem.

Delegacija je obaviještena o trećoj zakonskoj inicijativi za izradu novog zakona o medijima u RS-u, koja se provodi u netransparentnom procesu bez odgovarajuće strukture ili procedure imenovanja radne grupe, postavljajući pitanja o njezinom legitimitetu. Informacije proslijeđene delegaciji sugeriraju da bi ovaj zakon posebno ograničio medijske kuće da se registriraju kao nevladine organizacije.

Ovaj paket međusobno povezanih zakona ima za cilj dodatno gušenje prostora za kritičko izvještavanje i doprinosi široj atmosferi pritiska i izolacije među novinarskom zajednicom u RS-u. Gledajući zajedno, zakoni predstavljaju egzistencijalnu prijetnju budućnosti nezavisnog novinarstva.

U međuvremenu, na nivou Kantona Sarajevo, novi nacrt zakona ‘o javnom redu i miru’ bi ovlastio policiju da sankcionira svakoga ko širi “lažne vijesti”, uključujući i online prostor.

Ovim zakonom proširuje se definicija javnog mjesta na Internet te je delegacija pozvala vlasti da odustane od tog opasnog dijela zakona, koji uključuje nejasne definicije koje bi širom otvorile vrata zloupotrebama i ozbiljno ugrozile slobodu izražavanja.

Što se tiče sigurnosti novinara, misija se susrela s nekoliko novinara koji su bili napadnuti zbog svog rada. Mnoge istrage o tim napadima još uvijek nisu dovršene, što odražava širi trend. Prema podacima Udruženja BH novinari, istraženo je samo 25 posto slučajeva koji uključuju novinare u cijeloj BiH, a stopa procesuiranja i dalje je problematična.

Dok su fizički napadi relativno rijetki, verbalni napadi i uvrede upućene novinarima od strane istaknutih političara i dalje predstavljaju problem. Ovo neprijateljstvo i oštra retorika protiv novinara šalje signal javnosti da su novinari legitimne mete nasilja.

Besplatna linija za pomoć medijima Udruženja BH novinari imala je pozitivan učinak, a dobrodošao je korak naprijed uspostavljanje kontakt tačaka u svim policijama i tužiteljstvima. Međutim, u konačnici postoji stalni nedostatak sistemskog praćenja svih slučajeva.

Uspostava stalne radne grupe za sigurnost novinara je sljedeći korak u stvaranju integriranog institucionalnog odgovora, te je delegacija pozdravila opredijeljenost Glavnog tužioca u Kantonu Sarajevo da učestvuje u takvom tijelu.

Javni emiter, Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT), ostaje zarobljen u periodu višegodišnje krize zbog blokiranog pristupa zakonski propisanim finansiranjem naplate takse i nepostojanja održivog modela finansiranja, što narušava njegovu institucionalnu stabilnost i nezavisnost. I dalje je blokirano imenovanje novog generalnog direktora, kao i imenovanje novog Upravnog odbora.

Nezavisnost državne Regulatorne agencije za komunikacije i dalje je narušena politiziranim imenovanjima direktora i neimenovanjem upravnog odbora. Selektivan pristup regulatornih radnji Agencije izazvao je zabrinutost, iako su te problematične odluke i dalje rijetke.

Pravni okvir za slobodu pristupa informacijama oslabljen je zbog nedavnih zakonskih promjena, pružajući javnim tijelima više mogućnosti da uskrate objavljivanje podataka, dodajući nove teške prepreke za novinare i potkopavajući transparentnost. Općenito, medijsko tržište ostaje visoko fragmentirano, a pravi medijski pluralizam je slab.

Novinari i predstavnici organizacija civilnog društva s kojima se delegacija susrela očekuju više od međunarodne zajednice. Misija je čula ponovljene zabrinutosti da u procesu označavanja okvira za napredak zemlje prema pristupanju EU postoji rizik da sloboda medija bude zanemarena zbog tema kao što su stabilnost i sigurnost.

S obzirom na bojazan da će se situacija u Republici Srpskoj preliti i na Federaciju Bosne i Hercegovine, pozvali su međunarodne organizacije da ujednače stavove, diplomatskim uticajem odbrane slobodu medija u cijeloj zemlji i uvijek se solidariziraju s novinarima i medijskim kućama. Pozvali su i Delegaciju EU da slobodu medija i slobodu izražavanja postavi kao visoki prioritet u pregovorima o pristupanju.

Delegaciju su činili predstavnici ARTICLE 19 Europe, Evropske federacije novinara (EFJ), Free Press Unlimiteda (FPU), Međunarodnog press instituta (IPI), Osservatorio Balcani Caucaso Transeurope (OBCT), kao i Medijske organizacije jugoistočne Evrope (SEEMO).

Cjelovit izvještaj s detaljnim nalazima i preporukama bit će objavljen u narednim sedmicama, saopćeno je iz EFJ-a.

Izvor: EFJ