MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

TRIDESET GODINA OD SMRTI DANILA KIŠA: Još jedno veliko ime na listi kapitalnih grijehova Nobelovog komiteta

NEDJELJNO ŠTIVO: Umro je 15. oktobra 1989. godine u Parizu. Tri decenije kasnije čini se življi nego ikad. Do sada je o njemu napisano više od 40 knjiga, a najavljuju se i nove

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (6)
Dragan Jeremić protiv Danila Kiša

IZDVAJAMO Iako manje-više uspješno raskrinkava Kiševe polemičke mahinacije, bacajući i sjenu na koherentnost njegovog po-etičkog koncepta, Jeremić nije uspio predložiti privlačnu i novu misao kojom bi nadvladao Kišovu aktualnost. Na kraju Narcisa Jeremić se žali na to što je Kiš postigao da Čas anatomije, štampan u ogromnom tiražu, čitaju i oni koji ne čitaju ni romane, a kamoli teorijske studije, napominjući i da se Kiš neprestano ukazuje na malim ekranima i tumači cijelu stvar, a njegovi prijatelji i zaštitnici neprestano usmeno rade na terenu oblikujući mnijenje.

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (5) Anatom Kiš brani pravo na internacionalnu tradiciju

IZDVAJAMO Kiš u Času anatomije kreće u tonu polemičke kadence, krležijanski sugerirajući atmosferu u kojem se odvijala hajka, kao da sumira čitavu polemiku. Već u prvom pasusu naglašava da je ta neviđena hajka ostala već iza kao neki provincijski šabat, prozori su ponovo u mraku, psi su umukli, zavjese su spuštene, a vjetar prevrće po trgovima novinsku hartiju. Zauzimajući aposteriornu perspektivu Kiš ne samo da omalovažava svoje sabesjednike, potcjenjujući njihov poduhvat i oslikavajući ga u bespotrebnosti, nego i sugerira superiornost svoje uloge u cijeloj priči, dolazeći sada kao onaj koji piše nakon svega hladne glave, sumirajući cijelu polemiku i tumačeći stvar kao književni istoričar koji u dalekoj budućnosti razabire tu najveću posleratnu književnu aferu u nas.

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (4)
Ko je htio spaliti Kiša?

IZDVAJAMO U tekstu Izgon Kiša i druge svinjarije, jednoj od najljepših polemičkih prijateljskih posveta, Mirko Kovač razvija u tom tonu genealogiju cijelog slučaja, pišući da je Kiš u Grobnici prorekao svoju sudbinu, poistovjećujući ga čak i s Borisom Davidovičem koji se ne smije predati pasjim sinovima. Kovač zaključuje da je Kiš pisac kojem je nametnuto da podnosi, dok se sprema njegovo književno smaknuće, u organizaciji alijanse AUTORITET – DRŽAVA – ORGANIZACIJA, a same napade tumači i kao rezultat nacionalističke zavjere jednog društvanca. I Krivokapićeva hrestomatija postavlja u naslovu u tom smislu simptomatično pitanje: Treba li spaliti Kiša?