Iako je prvo testno radijsko emitiranje obavljeno još 1906. godine, Svjetski dan radija (World Radio Day) se obilježava tek od 2011. godine, kada je UNESCO proglasio 13. februar internacionalno značajnim datumom.
– Radio je moćan medij koji slavi humanizam u svim svojim različitostima i čini platformu za demokratski diskurs – kažu iz UNESCO-a. Ovogodišnji Svjetski dan radija obilježava se pod motom „Radio i mir“.
Ovaj datum slavi se 13. put, a posvećen je nezavisnim radio stanicama kao integralnom dijelu mira i stabilnosti, te osnovom za prevenciju konflikta.
U izvještavanju i informiranju javnosti, radio stanice mogu oblikovati javno mišljenje i graditi kontekst koji utiče na domaće i međunarodne odnose i proces donošenja odluka. Ili, jednostavnije, radio može biti moćno propagandno oruđe. U svjetlu invazije na Ukrajinu, sasvim je jasno zašto je ovogodišnja tema “Radio i mir”.
Svoju značajnu ulogu u agresiji na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu imao je i sarajevski Radio ZID, kao jedan od bastiona progresivnog i urbanog izričaja, ili bolje reći onoga što su njegovi djelatnici i slušaoci smatrali normalnim kao odgovor na razaranje i primitivizam. Jer, razaranje kao što znamo, nije uvijek u fizičkom smislu.
Na temeljima Radio ZID-a, nastao je i ovaj današnji Radio Sarajevo, imenjak starog Radio Sarajeva iz 1945. godine, kojeg je pravno naslijedio BH radio 1. A danas u Bosni i Hercegovini egzistira 149 radio stanica, od toga 61 javnih i 78 privatnih.
Iako su mnogi predviđali kraj radija (kao uostalom i drugih medija, svaki put kad se pojavi neki novi i popularniji), to se nije desilo, a neki trendovi kao u Sjedinjenim Američkim Državama na primjer, pokazuju da radio čak i jača.
Glavna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay kazala je da se na ovaj dan slavi moć radija da njeguje i gradi mir. Otkako je razvijen prije otprilike jednog stoljeća, radio se pokazao kao iznimno sredstvo komunikacije, rasprave i razmjene kao jedan je od najpristupačnijih i najraširenijih vrsta medija.
– Upravo te karakteristike objašnjavaju zašto se UNESCO posebno oslanjao na radio tokom pandemije koronavirusne bolesti (COVID-19), kada je bilo potrebno doprijeti do djece i učenika koji nisu pohađali školu i posebno bili izolirani – kazala je.
Radio je tako omogućio uspostavljanje učinkovitog sistema poučavanja putem valova u mnogim zemljama. U subsaharskoj Africi, na primjer, gdje manje od četvrtine stanovništva ima pristup internetu, radio je omogućio kontinuitet učenja unatoč poteškoćama.
– Radio je stoga vrlo često medij posljednjeg utočišta. Ovo ponovno vidimo u Afganistanu, gdje je djevojkama i ženama iznenada i nepravedno uskraćeno pravo da uče, studiraju i poučavaju – naglasila je.
Kako bi odgovorili na ovu situaciju, koju je UNESCO oštro osudio, s Evropskom unijom, pokrenut je program podrške afganistanskim medijima. Cilj je pomoći u kruženju obrazovnog materijala, kao i materijala koji se tiče zdravlja i sigurnosti, te doprijeti do najmanje šest miliona Afganistanaca.
Osim što je tehnički instrument, radio također pruža prostor u kojem se potiče i obogaćuje demokratska rasprava. Stoga je bitno očuvati i nezavisnost i raznolikost onoga što je, u mnogim aspektima, prava moderna agora. Zbog toga UNESCO, koji je slobodu medija postavio kao prioritet, podržava društvene i nezavisne radio stanice širom svijeta.
Na današnji dan UNESCO poziva sve slušatelje, radijske emitere i audiovizualne stručnjake ne samo da slave potencijal radija, već i, posebno, da više koriste radio kao jedinstveni instrument mira.
Izvor: Radio Sarajevo/UNESCO
