Svjetski dan intelektualnog vlasništva

Sistemi koji su sada objavljeni, poput ChatGPT-a, brzo su postali ozloglašeni po izmišljanju lažnih priča

Svjetski dan intelektualnog vlasništva

Ovogodišnji Svjetski dan intelektualnog vlasništva, koji se obilježava 26. aprila, karakterizira kritični tehnološki razvoj koji će promijeniti odnos između građana i kreativnih djela uključujući kreativnost koja ulazi u stvaranje informativnog izvještavanja koje je činjenično, etičko i privlačno.

Međunarodna federacija novinara (IFJ) predstavlja više od 600.000 novinara u 140 zemalja svijeta, a Evropska federacija novinara (EFJ) više od 320.000 novinara u 45 zemalja i oni ostaju predani kvalitetnom etičkom novinarstvu, shvaćajući da to ovisi o tome kako novinari zarađuju za život.

Sistemi mašinskog učenja “uvježbani” su na radu ljudskih autora, među kojima su novinari, fotografi i ilustratori. Na pitanja odgovaraju predviđanjem koje riječi ili slike impliciraju. Sistemi koji su sada objavljeni, poput ChatGPT-a, brzo su postali ozloglašeni po izmišljanju lažnih priča, uključujući lažne reference na izvore, i to s tečnim govorom koji implicira samopouzdanje.

Demokratije su dva stoljeća ovisile o etičkom novinarstvu kako bi građanima dale istinite informacije na temelju kojih će odlučivati o glasanju. Antidemokratske snage su, međutim, dugo nastojale potkopati samu ideju istinitosti, promovirati autoritarno populističko pozivanje na strah i bijes zbog istine.

Ako riječi, slike i druga djela koja generiraju sistemi tehnološkog učenja kruže, a da se takvima ne deklariraju, svijet se suočava s turobnom budućnošću u kojoj autoritarni populisti mogu uvjeriti svoj plijen da “ništa nije istina”, navode u saopćenju ove organizacije.

Najočiglednije je destruktivno za ljudska društva ako pojedinci izgube povjerenje u izvještavanje ili akademska istraživanja. Umjetnička kreativna djela također se moraju jasno razlikovati od onih nastalih umjetnom inteligencijom.

Izrazili su uvjerenje postoji hitna potreba za zakonodavstvom koje će omogućiti da rezultati umjetne inteligencije, kada se objave ili učine dostupnima javnosti, moraju biti označeni kao takvi. Pojava interneta pokazala je koliko su prava autora bitna da budu zaslužni i da brane integritet novinarskog rada.

Autorska prava postoje kako bi unaprijedili znanje, nauku, umjetnost i kulturu. Autori su osigurali temelje za AI tehnologije. Neki vjeruju da bi vještački generirana djela mogla izbaciti autore s tržišta.

Utvrđeni zakoni o autorskim pravima ne smiju se oslabiti na temelju pogrešnog uvjerenja da je to nužno za poticanje inovacija.

– Autorstvo je ljudska djelatnost. Ljudski autori moraju dobiti naknadu kada se za rad koji se koristi za treniranje “AI” i sistema vještačke inteligencije – zaključili su u saopćenju.

Izvor: EFJ

About The Author