Društvene mreže posljednjih godina postale su prostor u kojem se sve češće dijele preporuke za suplemente, preparate za mršavljenje i različite proizvode koji obećavaju brze rezultate.

Od vitamina i proteinskih dodataka do detoks i drugih preparata za mršavljenje, brendovi ih najčešće preko influensera predstavljaju kao jednostavno rješenje za bolje zdravlje ili željeni izgled.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ono što je predstavljeno kao bezazlen dodatak ishrani nije sigurno za svakoga, posebno kada se koristi bez stručnog savjeta i procjene individualnih potreba organizma.

“Influenseri uglavnom nisu medicinski stručnjaci, njihove preporuke često se zasnivaju na ličnom iskustvu ili marketinškim saradnjama, a ne na naučnim dokazima. Fotografije ‘prije i poslije’ i brzi rezultati mogu stvoriti nerealna očekivanja i podstaći ljude na rizično ponašanje”, kaže nutricionistica Mirha Skakić za Analiziraj.ba.

Suplementi mogu biti vrlo korisni kada postoji deficit određenog vitamina ili minerala, ali njihovo uzimanje bez stvarne potrebe može nanijeti više štete nego koristi.

Sadina Brašnjić, mr.ph. članica Upravnog odbora Komore magistara farmacije TK za Analiziraj.ba pojašnjava da se višak pojedinih vitamina ne izlučuje iz organizma, već se taloži u jetri, masnom tkivu ili bubrezima, što s vremenom može dovesti do oštećenja ovih organa zbog čega je najbolja opcija posavjetovati se sa strukom.

“Tako na primjer, unos velikih količina vitamina D može dovesti do povećanja koncentracije kalcija, što može oštetiti krvne sudove ili dovesti do bubrežnih kamenaca”, navodi ona.

Dodaci prehrani često se predstavljaju kao bezazleni proizvodi koji mogu samo pomoći onima koji ih koriste. Međutim, njihovo djelovanje nije isto za svakoga i u velikoj mjeri zavisi od toga koje bolesti osoba ima, kakvu terapiju koristi i s kojim lijekovima ih kombinuje.

“Preparate na bazi echinacee ne treba uzimati sa kortikosteroidima jer imaju suprotno djelovanje. Aschwagandu ne treba kombinovati sa antidepresivima jer ona pojačava njihovo djelovanje. Dijabetičarima se savjetuje redovna kontrola šećera u krvi ako koriste glukozamin. Preparati željeza se ne trebaju koristiti zajedno sa antibioticima. Omega, kurkuma i koenzim pojačavaju djelovanje antikoagulantnih lijekova”, Brašnjić navodi samo neke od primjera.

Također, suplement koji sadrži stimulanse može kod zdrave osobe izazvati samo nervozu, dok kod nekoga sa srčanim problemima može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput aritmije ili naglog skoka pritiska.

“Biljni sastojci mogu imati snažno farmakološko djelovanje i uticati na jetru, bubrege ili hormone. Prirodno ne znači automatski bezbjedno. Detoks preparati i čajevi često djeluju kao jaki diuretici ili laksativi, pa mogu izazvati dehidraciju, pad minerala i poremećaj rada crijeva”, dodaje Skakić.

Osim rizika od pogrešne upotrebe i interakcije s lijekovima, stručnjaci upozoravaju i na pitanje kontrole kvaliteta suplemenata, posebno onih koji se reklamiraju putem društvenih mreža i online prodaje.

“Poseban problem je što neki proizvodi sadrže supstance koje nisu jasno navedene na deklaraciji ili su u dozama koje nisu bezbjedne. Kod preparata kupljenih preko interneta ili promovisanih preko influensera postoji dodatni rizik jer kontrola kvaliteta često nije dovoljno stroga”, kaže nutricionistica Skakić.

Upravo tu, ističu naše sagovornice, nastaje dodatni problem.

“Većina suplemenata koji se na ovaj način reklamira nije prošla nikakvu kontrolu sastava i kvaliteta”, dodaje Brašnjić.

Ne postoji univerzalno bezbjedan preparat koji jednako djeluje na sve ljude

Na društvenim mrežama se nerijetko promovišu preparati kroz lična iskustva i brze rezultate, stvarajući utisak da postoji proizvod koji odgovara svima. Međutim, stvarnost je drugačija. Osim trošenja novca, postoje zdravstveni rizici koji mogu imati velike posljedice.

“Konsultacija sa ljekarom ili nutricionistom prije uzimanja suplemenata, preparata za mršavljenje ili ‘detoks’ proizvoda veoma je važna, upravo zato što ne postoji univerzalno bezbjedan preparat koji jednako djeluje na sve ljude. Organizam svake osobe reaguje drugačije, u zavisnosti od zdravstvenog stanja, godina, terapije koju koristi, hormona, metabolizma i životnih navika”, navodi Skakić.

Poruke o brzom mršavljenju, više energije ili „detoksu“ ne dolaze samo od influensera. Društvene mreže i online mediji često su preplavljeni reklamama koje sugerišu da se zdravstveni problemi mogu riješiti jednim preparatom.

Iako je najčešće riječ o plaćenim reklamama, stručnjaci upozoravaju da takve poruke fokus stavljaju na kratkoročne rezultate i brza rješenja, dok se u drugi plan potiskuju zdravlje i dugoročne promjene životnih navika što može ostaviti posljedice na one koji ne prave razliku između sponzorisanog i sadržaja koji to nije.

“U bilo kojem slučaju suplement ili proizvod za mršavljenje nije rješenje, nego je potrebno liječiti i tretirati uzrok. Najvažnije je pristupati individualno sa dugoročnim ciljevima”, kaže Skakić.

Kako bi sigurnije pristupali svemu, pacijenti na jednostavan način mogu da prepoznaju kvalitetan i siguran dodatak prehrani.

“Svaki preparat koji na svojoj ambalaži ima broj rješenja od Ministarstva zdravstva FBiH, znači da je on prošao proces kontrole kvaliteta lijeka kao i da sadržaj lijeka odgovara  deklaraciji na ambalaži”, kaže Brašnjić.

Proces kontrole kvalitete lijeka strogo je reguliran skup postupaka koji osigurava da svaki lijek bude siguran, učinkovit i farmaceutske čistoće. Ono što pacijentima može pomoći pri odabiru kvalitetnog dodatka prehrani je i njegova tehnologija izrade.

“Liposomalni oblici pokazuju najbolju stabilnost, vrhunsku apsorpciju, štite suplement od probavnih enzima i kiselina, ne iritiraju želudac, ne stvaraju mučnine ili probavne smetnje i dovode do skoro apsolutne iskoristivosti dodatka prehrani. Kad god za to imamo priliku, birajmo liposomalne dodatke”, navodi ona.

Moć poruka: između informisanja i promocije

U digitalnom prostoru granica između informisanja, savjetovanja i oglašavanja sve je tanja. Sadržaji koji se odnose na zdravlje i ishranu često su oblikovani tako da istovremeno djeluju kao korisne informacije i kao promotivne poruke, što otvara pitanje etičke odgovornosti.

Ovakav način prezentacije može uticati na način na koji publika percipira zdravstvene informacije, posebno kada se one plasiraju kroz društvene mreže i online medije, gdje su reklame često prilagođene ličnim interesima korisnika.

Najbolji reklamni sadržaji su oni koji uspijevaju emocionalno dotaknuti ljude, a kada je riječ o proizvodima čiji je fokus na fizičkom izgledu, dolazi se do situacije kada je nečija potreba povezana s potencijalnim rješenjem što je za brendove u konačnici dobitna kombinacija.

“Budući da je strah prva i najjača ljudska emocija, čak i onda kada je novac veći nego što u tom trenutku pojedinac planira ili može izdvojiti, većina potraži rješenje (u vidu pozajmnice, kredita ili ušteđevine) jer u tome vidi ‘izlaz iz svoje teške situacije’.  Uzmemo li u obzir i da smo na zdravlje najviše osjetljivi, potreba i strah gotovo uvijek će preovladati trenutna ograničenja”, kaže Azra Bajraktarević, asistentica na predmetima PR- a na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Upravo to, kaže naša sagovornica, jako dobro poznaju PR stručnjaci i kreatori sadržaja kada rade kampanje.

“Sa druge strane, u medijski nedovoljnom pismenom društvu, potencijalni korisnici nerijetko bivaju prevareni i izmanipulisani kada su u pitanju lijekovi ili suplementi za zdravlje i težinu. Nerijetko, čak i ako prepoznaju da određeni plasirani proizvod nema dovoljno naznačenih karakteristika ili da je pak u pitanju samo oglašavanje brenda, iz očajnog stanja u kojem se nalaze pristaju na ‘slamku spasa’”, pojašnjava.

To je, kako kaže, prirodna reakcija i nije upitna, no izuzetno je upitna etičnost organizacija i pojedinaca koji to plasiraju. Ona smatra da najveća odgovornost zapravo pripada medijima, pojedincima i influenserima koji plasiraju različite medikamente kroz svoje kanale komuniciranja.

Mediji bi, smatra, trebali imati odgovornost jasnog naznačavanja plaćenog oglasa te se na taj način ograditi od svega što stoji u reklami, dok pojedinci o medikamentima moraju oprezno govoriti isključivo kroz vlastito iskustvo koje će i predstaviti upravo na takav način.

“Influenseri, koje danas prati ogroman broj ljudi i vjeruje im, moraju etično djelovati i ostati na polju koje je njima blisko. Ukoliko nisu farmaceuti ili doktori, nedopustivo je da lijekove i suplemente prezentiraju kao neophodne za sve. Poput medija, morali bi naznačiti da je sadržaj plaćen, a kao pojedinci samo podijeliti vlastito iskustvo ukoliko ga imaju. U svakom drugom smislu, publika biva u zabludi i podložna jednoj vrsti manipulacije”, navodi ona.

Često se, kako kaže, zaboravlja da s druge strane ipak stoji osoba koja vjerovatno traži svoju “slamku spasa” , a odgovornost bi nas kao društvo trebala dovesti do toga da “niti jedan novac ne smije biti iznad potencijalno ugroženog ljudskog života”.