U seriji pisama, novinari iz cijelog svijeta koji rade pod prijetnjom cenzure, zlostavljanja i drugih pritisaka, podijelili su savjete svojim američkim kolegama o tome kako se oduprijeti sve većem slabljenju slobode medija.
– U SAD-u mediji rade u potpuno drugačijim uvjetima – sigurnijim, zaštićenijim. Ali i ovdje je sloboda ranjiva – napisala je Tanya Kozyreva, istraživačka novinarka iz Kijeva u Ukrajini i finalistica Pulitzerove nagrade za međunarodno izvještavanje.
– Prijetnje rijetko dolaze odjednom. One se uvuku tiho: akreditacija koja nikada ne stigne, izvor koji se previše boji govoriti, zahtjev za pristup informacijama koji se beskonačno odgađa, urednik koji skine priču s dnevnog reda jer je ‘previše politička’… To se ne smije ignorirati. Tišina počinje polako – a širi se brzo – dodala je.
Nažalost, upravo se to sada dešava širom svijeta.
U godišnjem izvještaju „Indeks slobode medija“ organizacija Reporteri bez granica upozorava da sve veći broj vlada i političkih vlasti ne ispunjava ulogu garanta najboljeg mogućeg okruženja za novinarstvo i pravo javnosti na pouzdane, nezavisne i raznovrsne informacije.
Druge ankete pokazuju da novinari izražavaju zabrinutost zbog sve većeg upliva državne cenzure i sve slabije zaštite od uznemiravanja.
Ovi uvjeti pokazuju da sloboda medija u Sjedinjenim Američkim Državama nije zagarantirana – i da je vrlo često bila prvi znak šireg gubitka slobode izražavanja.
Kako je senator John McCain rekao u emisiji NBC-ja „Meet the Press“ 2017. godine: „Ako želite sačuvati demokratiju kakvu poznajemo, morate imati slobodne, a često i suprotstavljene medije. Bez toga, bojim se da bismo vremenom izgubili mnogo svojih ličnih sloboda. Tako počinju diktature.“
Centar za vijesti, tehnologiju i inovacije istražio je pitanje kako da SAD zadrži živu i slobodnu štampu kroz seriju „Pisma s terena“ stranih novinara poput Kozyreve, koji rade u Afganistanu, Keniji, Srbiji, Nigeriji, Libanu, Siriji, Gvatemali i drugim latinoameričkim zemljama.
Ono što se pojavilo kao zajednički obrazac jesu pokušaji vlada da uguše slobodu govora, normalizacija nadzora, dezinformacija i drugih taktika za polarizaciju javnosti, te utišavanje izvještavanja birokratskim preprekama ili autocenzurom iz straha.
U esejima su se, međutim, ponavljale i poruke o načinima na koje se novinari mogu oduprijeti – prije svega kroz snalažljivost i čvrstu odlučnost da nastave izvještavati.
Jedna od najčešćih poruka bila je važnost međusobnog povezivanja i jačanja globalnih veza kroz izgradnju mreže podrške, dijeljenje podataka i drugih informacija te zajedničko pronalaženje novih, praktičnih načina da se vijesti dostave onima kojima su potrebne.
Martha Ramos, predsjednica Odbora za slobodu medija i informacija u Interameričkom udruženju štampe, napisala je da uprkos brojnim prijetnjama, novinari u Meksiku i širom Latinske Amerike nastavljaju raditi.
– Naučili smo nove strategije kako zaštititi svoj rad, redakcije i sebe. Udruženja na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou imaju veliku ulogu u tome da ukažu na svaku novu prijetnju – dodala je.
Lina Chawaf, sirijska novinarka, Niemanova stipendistica 2025. godine na Harvardu i direktorica Radija Rozana, poručila je novinarima da pronađe kreativne načine da komuniciraju s publikom – kroz humor ili interaktivno pripovijedanje.
– Uvedite digitalne sigurnosne mjere da zaštitite sebe i svoje izvore. I radite zajedno da se izborite za ono što znate da je ispravno – kazala je.
Ovakva saradnja i izgradnja zajednice pruža i siguran prostor za dijeljenje iskustava, stvarnih briga i načina kako prevazići prijetnje.
– U najmračnijim i najžešćim trenucima totalitarnog iskustva Nigerije, dvije strategije preživljavanja su nam pomagale: hrabrost i zajednica – rekao je Dapo Olorunyomi, izdavač vodeće nigerijske istraživačke platforme Premium Times.
Isti stav dijeli i Jose Carlos Zamora iz Komiteta za zaštitu novinara, čiji otac u Gvatemali već više od hiljadu dana provodi u pritvoru.
– Kako pravne prijetnje rastu, a sloboda medija je sve ugroženija, oslonite se na one koji su već prošli kroz najgore. Iskustvo donosi i upozorenje i nadu. Gradite mreže. Podržavajte jedni druge. Govorite glasnije. I što je najvažnije – nikada ne zaboravite da je novinarstvo važno – kazao je.
Na kraju, to je ono što se mora raditi da bi se očuvali slobodne medije – nastaviti izvještavati i pričati priče koje imaju uticaj i drže moćnike odgovornima.
Izvor: Poynter
