U Ženevi se održava sjednica Vijeća Ujedinjenih nacija za ljudska prava (HRC59). Tokom naredne tri sedmice, države će raspravljati i djelovati u vezi s ključnim pitanjima ljudskih prava, što će imati značajne posljedice na zaštitu prava na slobodu izražavanja i srodnih prava širom svijeta.
Austrija će, zajedno s osnovnom grupom država – Brazilom, Francuskom, Grčkom, Marokom, Katarom i Tunisom – predložiti novu rezoluciju o sigurnosti novinara. Ova rezolucija je dio serije koje su do sada razvile snažan set međunarodnih standarda u zaštiti novinara, a posljednja je usvojena 2022. godine. Sada je potrebno njeno ažuriranje kako bi odgovorila na savremene izazove.
Globalno, političari i moćni poslovni ljudi i dalje pokreću strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP tužbe) kako bi uznemiravali novinare koji otkrivaju njihove zloupotrebe.
Nova rezolucija treba da unaprijedi postojeće obaveze i ponudi konkretnije preporuke za sprječavanje i ublažavanje posljedica ovih zloupotreba, uključujući mogućnost ranog odbacivanja neosnovanih postupaka, zaštitu javnog interesa, sprječavanje tzv. “forum shoppinga”, te osposobljavanje pravosuđa za prepoznavanje i odgovarajuće postupanje u takvim slučajevima.
Upotreba nadzornih tehnologija, uključujući špijunski softver i biometrijske tehnologije poput prepoznavanja lica, i dalje ima ozbiljan zastrašujući učinak na medije, odvraćajući novinare od istraživačkog rada i komunikacije s osjetljivim izvorima.
ARTICLE 19 će tražiti da rezolucija dodatno ojača preporuke u vezi s ovom temom, uključujući poziv državama da zabrane upotrebu biometrijskih tehnologija za masovni nadzor, te uputiti zahtjeve prema kompanijama koje razvijaju nadzornu tehnologiju da provode i javno objavljuju procjene uticaja na ljudska prava i da se uzdrže od izvoza tehnologije tamo gdje postoji značajan rizik od njene zloupotrebe.
Novinarke širom svijeta suočavaju se s posebnim i rodno specifičnim rizicima. Izložene su višestrukim i preklapajućim oblicima diskriminacije na osnovu rase, religije, nacionalnosti, socio-ekonomskog statusa, seksualne orijentacije, rodnog identiteta i drugih karakteristika. Zato bi rezolucija trebala eksplicitno adresirati ove oblike diskriminacije, kažu iz ARTICLE 19.
Austrija, Brazil, Danska, Maroko, Singapur i Južna Koreja predstavit će novu rezoluciju o novim i nastajućim digitalnim tehnologijama. Ovo je treća rezolucija tog tipa, koja se fokusira na opće pristupe i principe za njihovu upotrebu, s ciljem osiguravanja međusobne usklađenosti unutar UN-a.
– Već dugo upozoravamo na rizik od „trke ka dnu“ kada je riječ o digitalnim inovacijama, gdje se ljudska prava zanemaruju u korist razvoja tehnologije – naveli su u saopćenju.
Stoga će se zalagati da rezolucija pozove države da poštuju međunarodno pravo ljudskih prava u svim fazama razvoja i primjene digitalnih tehnologija, a kompanije da provode ozbiljne procjene uticaja na ljudska prava. Također će tražiti da rezolucija prizna da određene tehnologije ne mogu biti u skladu s međunarodnim ljudskim pravom.
Specijalni izvjestioci za slobodu mišljenja i izražavanja, te za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, predstavit će godišnje izvještaje o izborima. Izvještaji donose preporuke iz tzv. “super izbornog ciklusa” 2023–2025. tokom kojeg je više od 50 zemalja održalo izbore.
Međusobno povezane slobode izražavanja i okupljanja ključne su za osiguranje stvarnih izbora i održive demokratije. Međutim, upravo u izbornim periodima vlasti najčešće pojačavaju cenzuru i guše neslaganja. U vrijeme rasta autoritarizma, nalazi ovih izvještaja su od suštinskog značaja.
Radna grupa za ljudska prava i transnacionalne korporacije i druga poslovna preduzeća predstavit će svoj godišnji izvještaj o nabavci i primjeni vještačke inteligencije.
Korporacije i biznis subjekti širom svijeta prednjače u korištenju AI tehnologije, ali često zanemaruju poštivanje ljudskih prava, upozorili su iz ARTICLE 19.
Izvor: ARTICLE 19
