Svijet, fizički i digitalni, nalazi se u neviđenim vremenima dok sukob u Ukrajini bjesni. Korporativni divovi kao što su Meta, Google i Apple, koji su se uvijek predstavljali kao neutralne tehnološke kompanije sada zabranjujući proizvode u Rusiji kao odgovor na njezinu invaziju.

U međuvremenu se sam internet mijenja za ruske korisnike – s blokiranim Twittera i Facebooka, TikTok ne dopušta ruskim korisnicima da objavljuju sadržaj, a policija navodno zaustavlja ljude na ulicama da pogledaju što gledaju na svojim telefonima.

Sada se postavljaju pitanja o tome može li sukob ne samo promijeniti geografiju svijeta, već može li iz temelja promijeniti prirodu globalnog interneta.

Ukrajinska vlada izdvojila je pojedinačne tehnološke kompanije tražeći od njih da zabrane usluge u Rusiji, a popis tehnoloških kompanija koje odbijaju poslovati ili prodavati proizvode tamo raste iz dana u dan.

Sada ukrajinski tehnološki čelnici pozivaju na nešto veće – da se Rusija potpuno isključi s globalnog interneta.

Na pozive je odgovoreno odlučnim “Ne” od strane Internetske korporacije za dodjelu imena i brojeve (ICANN) koja je zadužena za upravljanje internetom. Zatražen je opoziv ruskih domena s najvišeg nivoa kao što je .ru zajedno s nacionalnim pridruženim certifikatima Secure Sockets Layer (SSL).

Njegov slogan je “Jedan svijet, jedan internet”, a u svom odgovoru zamjeniku ukrajinskog premijera Mykhailu Fedorovu, izvršni direktor ICANN-a Goran Marby rekao je da unutra njihove misije održavaju neutralnost i djeluju u podršci globalnom internetu.

– Naša misija ne obuhvata poduzimanje krivičnih mjera, izricanje sankcija ili ograničavanje pristupa segmentima na internetu – bez obzira na provokacije – dodao je.

Grupa za digitalnu privatnost Electronic Frontier Foundation (EFF) bila je jedna od nekoliko organizacija koje su podržale ovu odluku.

U izjavi, Corynne McSherry i Konstantinos Komaitis iz EFF-a rekli su da rat nije vrijeme za “petljanje s internetom”. Ometanje temeljnih protokola internetske infrastrukture imalo bi “opasne i dugotrajne posljedice”.

To bi značilo uskraćivanje ljudima najmoćnijeg alata za dijeljenje informacija, postavljanje opasnog presedana, ugrožavanje sigurnosti i privatnosti.

Od Cloudflarea, kompanije za web infrastrukturu koja nudi zaštitu od cyber-napada, Ukrajina je također zatražila da prekine svoje usluge unutar Rusije. U blogu kompanija je navela da je razmotrila te zahtjeve, ali je zaključila da “Rusiji treba više pristupa internetu, a ne manje”.

Za mnoge su pozivi za prekidom bili opasna skliska padina prema onome što je poznato kao Splinternet – gdje različite zemlje imaju različite verzije interneta. Veliki kineski vatrozid, kao što je poznato, možda je najočitiji primjer kako jedna država može stvoriti vlastiti web.

Ali i u Iranu je mrežni sadržaj pod nadzorom, a vanjske informacije ograničene su od strane državne telekomunikacijske kompanije Irana.

Sama Rusija već nekoliko godina eksperimentira s saverenim internetom – nazvanim Runet – iako je on retro-ugrađen na postojeći internet, a ne kao što je to u Kini da je on izgrađen od temelja.

Ruska vlada je 2019. godine rekla da je uspješno testirala sistem. Tada je malo ko razumio potrebu za tim, ali sada, u kontekstu ukrajinske invazije, sve to “ima puno više smisla”, rekao je profesor Alan Woodward, informatičar na Univerzitetu Surrey.

U tom testu od ruskih ISP-ova zatraženo je da učinkovito konfiguriraju internet unutar svojih granica kao da se radi o divovskom intranetu – privatnoj mreži web stranica koje ne komuniciraju s vanjskim svijetom.

Inicijativa je uključivala ograničavanje tačaka na kojima se ruska verzija mreže povezivala sa svojim globalnim internetom.

Sada se čini da Rusija ponovno testira te sisteme – u dopisu ruske vlade, ISP-ovi su zamoljeni da pojačaju sigurnost i povežu se na poslužitelje sistema naziva domene (DNS) u Rusiji. Neki su mislili da dopis i datum završetka testa 11. marta znači da Rusija namjerava to odmah koristiti.

Profesor Woodward to više vidi kao još jedan test spremnosti. Kaže da se ovo više odnosilo na Rusiju koja poziva ISP-ove da se pripreme, da naprave lokalne kopije DNS-a – telefonskog imenika interneta – i da imaju lokalne verzije softvera trećih strana koji dolazi s poslužitelja izvan Rusije, kao što je Javascript.

Rusija je od tada poricala da će se sama ukinuti s interneta, kazavši da je test bio o zaštiti ruskih web stranica od stranih cyber-napada.

Ali James Griffiths, autor Velikog kineskog vatrozida, misli da se utikač može povući u bilo kojem trenutku. Prekinuti internet, osigurati da Rusi konzumiraju samo sadržaj koji Kremlj odobrava, takve stvari imaju strateški smisla, dodao je, tako da se može vidjeti put koji se ide.

– Ne bih se iznenadio da to stupi na snagu u nadolazećim sedmicama ili mjesecima – kazao je on BBC-ju.

Abishur Prakash, autor knjige The World is Vertical: How Technology is remaking Globalisation, smatra da sukob preoblikuje internet, od “globalnog sistema u koji je cijeli svijet uključen” u nešto drugo.

– Zbog geopolitike pojavljuje se drugačiji dizajn interneta, gdje su nacije ili odsječene ili razvijaju vlastitu alternativu. Globalni mostovi, poput platformi društvenih medija, koji su povezivali stanovništvo desetljećima, se ruše – kazao je.

A, prema Jamesu Griffithsu, nova mreža će biti podijeljena između Zapada i Kine/Rusije.

– Fang Binxing, poznat kao osnivač kineskog Velikog vatrozida, posjetio je Rusiju 2016. godine kako bi im pomogao u onome što rade i učinio ruski vatrozid mnogo sličnijim kineskom – rekao je.

Sada će se Rusija ponovno okrenuti Pekingu, jer internetske kompanije povlače usluge i proizvode, a budući da je ruska ekonomija sada odsječena od velikog dijela globalne ekonomije, okrenut će se Kini i morat će se na nju osloniti čak i više nego u prošlosti.

Do sada tehnološke kompanije kao što je Huawei nisu ništa službeno rekle o sukobu.

Izvor: BBC