Od početka rata u Ukrajini, ruske oružane snage maltretiraju i prijete novinarima i lokalnim medijima na osvojenim teritorijima kako bi ih spriječile da izvještavaju o činjenicama i natjerale ih da šire propagandu Kremlja.
Reporteri bez granica (RSF) osudili su ove akcije zastrašivanja, koji uključuju otmicu i pozivali ruske vlasti da prestanu uznemiravati ukrajinske novinare.
Što se tiče prijetnji smrću, otmica i prisilnih nestanaka, ruski vojnici postaju sve inventivniji u pokušajima da ukrajinske novinare natjeraju na saradnju kako rat u Ukrajini ulazi u drugi mjesec.
Njihovo posljednje nedjelo bilo je uzimanje 75-godišnjeg oca novinarke Svitlane Zalizetske za taoca u gradu Melitopolju na jugoistoku zemlje 23. marta.
Kao uvjet za njegovo puštanje na slobodu kažu da Zalizetska – urednica glavnog gradskog lista, Golovna Gazeta Melitopola i novinske stranice RIA-Melitopol – mora doći u rusku vojsku.
Ovo nije prvi put da su ruski vojnici uzeli novinara ili rođaka za taoca. Dana 8. marta u Berdjansku, obalnom gradu 120 kilometara istočno od Melitopola, ruski vojnici upali su u zgradu u kojoj se nalazi radio Novosti Berdiansk, novine Berdianskiye Vedomosti i lokalni TV kanal Youg TV.
Za nekoliko minuta preuzeli su kontrolu nad radio stanicom i TV kanalom, a potom i nad Telegram kanalom Novosti Berdiansk i Instagram računom. I uzeli su za taoce oko 50 prisutnih djelatnika tih medija.
– Predlagali su nam da sarađujemo u zamjenu za plaću i hranu, ali niko nije prihvatio – rekao je jedan od novinara RSF-u. Kaže dau im prijetili više od pet sati oružjem, pokušavali su im objasniti zašto napadaju njihovu zemlju, govorili su da se rat ne vodi protiv civila nego protiv nacista u Ukrajini i da su Rusi tu da ih štite.
Ovog novinara i jednog od njegovih kolega vojnici su teško pretukli i prijetili su mu da će ga ubiti. Sada je kod kuće, prestravljen zbog mogućnosti odmazde. Od ovog uzimanja talaca, Novosti Berdjansk emitiraju propagandu Kremlja pozivajući Ukrajince da polože oružje. Pristup njegovoj web stranici, jednoj od najposjećenijih u regiji prije početka rata, blokiran je.
– Uzimljavanjem talaca, nakon bombardiranja TV tornjeva i pucanja na automobile s oznakom ‘Press’, ruske vlasti pokazuju svoju odlučnost da cenzuriraju sve izvještaje koje su u suprotnosti s njihovom vojnom propagandom – rekla je Jeanne Cavelier, šefica odjela RSF-a za istočnu Evropu i središnju Aziju.
Kada ruska vojska ne uzme novinare za taoce, ona ih otme. Viktoria Roshchina, novinarka Hromadskog radija koja je nestala u Berdjansku 12. marta, puštena je deset dana kasnije nakon što je bila prisiljena snimiti video u kojem kaže da su joj ruski vojnici “spasili život” i da se s njom “dobro postupalo”.
Oleg Baturin, novinar koji su oteli ruski vojnici u Kahovki (u regiji Herson), držan je i mučen osam dana, a zatim pušten. Sličnu sudbinu doživio je i posrednik Radija France koji ne želi biti identificiran nakon što je otet u blizini Kijeva.
Novinari na okupiranim teritorijima ponekad primaju “posjete” ruskih vojnika i privremeno su zatočeni. Novinari Melitopolskie Vedomosti Julia Olkhovskaia, Liubov Chaika i Mikhailo Kumok i urednica Evgenia Borian uhapšeni su u svojim kućama u Melitopolju 21. marta i silom su odvedeni u nepoznato odredište prije nego što su pušteni nekoliko sati kasnije.
Ruska vojska zaprijetila je ubistvom Irini Stariselets, dopisnici nacionalne novinske agencije Ukrinform u Hersonskoj regiji koja je aktivno uključena u izvještavanje o ratu. “Rusi me stalno zovu da mi objasne što će mi učiniti”, rekla je.
Proruski aktivisti ponekad su odgovorni za prijetnje. Broj mobilnog telefona, adresu i podatke o pasošu Anastasije Volkove, novinarke TV kanala LOT u regiji Lugansk, proruski aktivisti objavili su na internetu početkom marta zajedno s pozivima da bude kažnjena zbog kritiziranja Kremlja.
Od početka rata lokalnim je medijima onemogućeno djelovanje – potpuno ili privremeno – u najmanje šest gradova koje su sada okupirale ili pod pritiskom ruskih oružanih snaga poput Melitopolja, Vinice i Hersona, prema Institutu za masovne informacije (IMI) koji je u objavljenom izvještaju naveo da je ukupno 70 lokalnih medija prisiljeno prestati s radom.
Tamo gdje još nisu bili prisiljeni prestati s radom, mediji kao što su Puškinskaya, Media-Inform, Reporter, Third Digital, Dumskaya, 048, Volnorez i All.news primali su anonimna pisma u kojima ih se poziva da „napuste svoje antiruske aktivnosti” kako bi imali “šansu da budu spašeni”.
Ruske oružane snage također su bombardirale deset radijskih i TV tornjeva od početka rata – napadi koji predstavljaju ratni zločin i predmet su dviju pritužbi koje je RSF podnio glavnom tužitelju Međunarodnog krivičnog suda.
Od početka rata pet novinara je ubijeno zbog svog rada, a devet ih je ranjeno pucnjavom ili zračnim ili topničkim bombardiranjem. Ukrajina je na 97. mjestu od 180 zemalja u Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a za 2021. godine, dok je Rusija na 150. mjestu.
Izvor: RSF
